Uvod

Fotografija Jon Tyson (@jontyson) | Unsplash Photo Community

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja^[5] (dalje u tekstu: MINGOR) je, sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 127/19) i Uredbi o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (NN 76/18)^[6] (dalje u tekstu: Uredba NEC), nadležno tijelo za osiguravanje poslova izrade nacionalnih inventara, godišnjih inventara emisija, projekcija emisija, prostorno raščlanjenih inventara, inventara velikih točkastih izvora, prilagođenih inventara emisija po potrebi i informativnih izvješća o inventaru emisija, a provode ih ovlaštenici sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša.

EKONERG - institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o. iz Zagreba je na temeljem Ugovora o javnoj nabavi pružanja usluge „Izrade izvješća sukladno zahtjevima LRTAP konvencije i NEC Direktive za 2022. godinu sa prioritetnim unapređenjem proračuna za sektore 1.A.3.D, 2.A.3, 2.D.3.b, 2.D.3.a i 2.D.3.g.“, evidencijski broj: 800/02-21/21JN, za MINGOR^[7] ovlaštena tvrtka i odgovorni izvršitelj za pripremu IIR2022 i NFR19 izvještajnih formata (1990. – 2020.).

Ovo izvješće je hrvatsko godišnje Informativno izvješće o inventaru emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2022. (za razdoblje 1990. - 2020.) (dalje u tekstu IIR2022) u skladu sa UNECE - Konvencijom o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka Ujedinjenih naroda (dalje u tekstu: CLRTAP) i Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2003/35/EZ kojom se ukida Direktiva 2001/81/EC (OJ L 344, 17/12/2016) (dalje u tekstu: NECD). Izvješće sadrži informacije o hrvatskim inventarima emisija onečišćujućih tvari u zrak za sve godine od 1990. do 2020.

Onečišćujuće tvari o kojima se izvještava su glavne onečišćujuće tvari (SO₂, NOx, CO, NMHOS i NH₃), čestice (TSP, PM₁₀ i PM_2,5), crni ugljik tj. čađa (BC), teški metali (Cd, Pb, Hg, As, Cr, Cu, Ni, Se i Zn) i postojane organske onečišćujuće tvari (PCDD/PCDF, PAU (benzo (a) piren, benzo (b) fluoranten, benzo (k) fluoranten i indeno (1,2,3-cd) piren), HCB i PCB).

Godišnji inventar emisija za Hrvatsku prijavljuje se u formatu Nomenklatura za izvještavanje o emisijama^[8] revidiran 25.9.2019. (dalje u tekstu: NFR19). Prije toga, godišnji inventar emisija za Hrvatsku prijavljen je u formatu iz 2014. nomenklatura za izvještavanje (NFR14). Hrvatska podnosi IIR i formate za izvještavanje u digitalnom obliku.

Inventar emisija onečišćujućih tvari u zrak Republike Hrvatske pripremljen je prema standardnim metodama i postupcima u skladu s EMEP / EEA Priručnikom za inventar emisija onečišćujućih tvari u zrak 2019 (dalje u tekstu: GB2019) i drugim dostupnim tehničkim smjernicama.

IIR2022 slijedi predloženu strukturu za IIR^[9] i obuhvaća sve godine u razdoblju od 1990. do 2020. godine.

Informacije sadržane u ovom izvješću dostupne su javnosti na Internet stranicama MINGOR, na poveznicama:

• https://mzoe.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug-4925/okolis/zrak/emisije-u-zrak/1312 (godišnji IIR-evi, godišnji programi prikupljanja podataka, plan QA/QC, poveznica na GB2019),
• https://lrtap-cro.hr – Portal LRTAP-CRO, web preglednik IIR 2022 (biti će aktivan od srpnja 2022.),
• https://emep.haop.hr/ - Portal prostorne raspodjele emisija, sučelje s preglednim kartama emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske za godine 1990., 1995, 2000., 2005., 2010., 2010., 2015. i 2019. prema kategorijama izvora GNFR, NFR i SNAP.

Ovo izvješće i NFR tablice dostupni su i na Internet stranicama Centra za inventare emisija i projekcije (CEIP) na poveznici: https://www.ceip.at/ms/ceip_home1/ceip_home/status_reporting/ i na Internet stranicama Eionet centralne baze podataka, na poveznicama: http://cdr.eionet.europa.eu/hr/un/clrtap/ i http://cdr.eionet.europa.eu/hr/eu/nec_revised/.

Pozadina nacionalnog inventara

Nacionalni i međunarodni zahtjevi za izvještavanje: CLRTAP i NECD

Prema Uredbi NEC (članak 16.), informativna izvješća o inventaru emisija pripremaju se u skladu s najnovijim usvojenim smjernicama za izvještavanje o emisijama i projekcijama u skladu sa CLRTAP. Smjernice za izvještavanje 2014 (ECE/EB.AIR.125)^[10], pripremljene od strane Radne skupine za inventare emisija i projekcije i odobrene od strane Izvršnog tijela, su usvojene za primjenu u 2015. i narednim godinama.

Uredba NEC u potpunosti transponira obaveze Republike Hrvatske prema UNECE CLRTAP kao i obaveze propisane Gothenburg Protokolom (vidjeti poglavlje 1.1.).

CLRTAP (i NECD) na temelju Smjernice za izvještavanje 2014 propisuje korištenje metodologija u najnovijoj verziji EMEP/EEA priručnika, uz odobrenje Izvršnog tijela za proračun emisija i projekcije za svaku kategoriju izvora. Stranke mogu koristiti, kao alternativu EMEP/EEA Priručnik, nacionalne ili međunarodne metodologije za koje smatraju da mogu bolje odražavati svoju nacionalnu situaciju, pod uvjetom da metodologije daju preciznije procjene od zadanih metoda, znanstveno utemeljene, kompatibilne su s EMEP/EEA priručnikom i dokumentirani su u njihovim IIR.

Republika Hrvatska (tj. MINGOR) je u skladu s Člankom 12. Uredbe NEC i kao stranka CLRTAP, Protokola Konvencije o zajedničkom praćenju procjeni prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari na velike udaljenosti u Europi (EMEP Protokol) i pripadajućih preostalih sedam protokola te kao punopravna članica EU, dužna dostavljati nadležnom tijelu CLRTAP i Europskoj agenciji za okoliš (EEA/EIONET) inventar emisija, projekcije emisija, prostorno raščlanjene inventare, inventar velikih točkastih izvora, prilagođene inventare emisija po potrebi i informativno izvješće o inventaru do rokova i za određene onečišćujuće tvari prema zahtjevima iz Priloga I. Uredbe NEC te ostalim rokovima za potrebe izvješćivanja prema obvezama CLRTAP.

Jedna od obaveza stranaka CLRTAP su i godišnje provjere dostavljenih izvješća (proračuna/inventara) i projekcija emisija paralelno uz provjeru izvješća sukladno novoj NECD. Godišnji pregled emisija sukladno CLRTAP obavlja se od strane imenovanih stručnjaka stranaka (tzv. ROSTER popis svih imenovanih stručnjaka koji mogu sudjelovati u pregledu). Tim stručnjaka za pregled (ERT) se uspostavlja od strane EMEP CEIP za svaku godišnju provjeru. Hrvatska je, za sada, nominirala jednog nacionalnog stručnjaka za ROSTER listu. Svake godine, neovisno o pregledu ERT-a, Europska komisija provodi vlastiti pregled u skladu s novom NECD od strane tima stručnjaka za tehnički pregled (TERT). Za ovu aktivnost država članica ima obvezu imenovati stručnjake za nacionalni stručni tim koji će odgovoriti na sva zapažanja TERT-a. Stručnjaci nacionalnog stručnog tima su ujedno osobe odgovorne za pripremu inventara emisija onečišćujućih tvari sukladno ugovoru između MINGOR i odgovornog izvršitelja.

CLRTAP je okvirni sporazum i prvi međunarodni pravno obvezujući instrument kojim su se države obvezale na borbu protiv onečišćenja zraka. Cilj CLRTAP je da će stranke nastojati ograničiti i, koliko je to moguće, postupno smanjiti i spriječiti onečišćenje zraka, uključujući dalekosežno prekogranično onečišćenje zraka, razvijajući politike i strategije za borbu protiv ispuštanja onečišćujućih tvari u zrak putem razmjene informacija, konzultacija, istraživanja i praćenja. CLRTAP je stupila na snagu 1983. godine i trenutno ima 51 stranku. CLRTAP prati 8 protokola (1985. – 1999.) koji su ključna sredstva/pravni instrumenti smanjivanja onečišćenosti zraka. Protokoli utvrđuju specifične mjere koje Stranke moraju poduzeti kako bi smanjile svoje emisije onečišćujućih tvari u zrak – sumporovog dioksida (SO₂), dušikovih oksida (NOx), hlapivih organskih spojeva (HOS), teških metala (TM) i postojanih organskih onečišćavala (POO).

Republika Hrvatska je stranka UNECE CLRTAP i njezinih 7 pripadajućih protokola (tablica 1.1-1). Slijedom navedenog, Republika Hrvatska je međunarodno pravno obvezna ispunjavati obveze koje propisuje CLRTAP i pripadajući protokoli.

Tablica 1.1-1 Status međunarodnih ugovora koji su doneseni u okviru CLRTAP

Naziv međunarodnog ugovora	Usvojen od strane članica	Na snazi od	Broj država potpisnica	Ratifikacija[11] od strane RH	Narodne novine br.
Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (CLRTAP)	1979.	1983.	51	1992.	NN-MU 12/93
Protokol o dugoročnom financiranju međunarodnog programa monitoringa i procjene dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku u Europi (EMEP)	1984.	1988.	45	1992.	NN-MU 12/93
Helsinški Protokol o smanjenju emisija sumpora ili njihovog prekograničnog strujanja za najmanje 30 posto	1985.	1987.	25	-	NN-MU 17/98
Oslo Protokol o daljnjem smanjenju emisija sumpora	1994.	1998.	28	1998.	NN-MU 3/99
Protokol o nadzoru emisija dušikovih oksida ili njihovih prekograničnih strujanja	1988.	1991.	35	2007.	NN-MU 10/07
Protokol o nadzoru emisija hlapivih organskih spojeva ili njihovih prekograničnih strujanja	1991.	1997.	24	2007.	NN-MU 10/07
Aarhus Protokol o postojanim organskim onečišćujućim tvarima / revidiran 2009.	1998.	2003.	33	2007.	NN-MU 05/07
Protokol o teškim metalima/ revidiran 2012.	1998.	2003.	33	2007.	NN-MU 05/07
Gothenburg Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona (GP)	1999.	2005.	28	2008.	NN-MU 07/08
Gothenburg Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona, sa izmjenama i dopunama 4. svibnja 2012. (dopunjeni GP)	2012.	2019.	23	2019	-

Prema Protokolu iz Osla iz 1994. o danjem smanjenju emisije sumpora (dalje u tekstu: Protokol iz Osla) Konvencije LRTAP Republika Hrvatska je preuzela obvezu da će nadzirati i smanjivati emisije sumpora kako bi zaštitile zdravlje ljudi i okoliš od nepovoljnih učinaka, poglavito zakiseljavanja. U skladu s tim Hrvatska se obvezala na državne vršne vrijednosti sumporovih emisija koje ne prelaze razinu iz 1990., odnosno u skladu s obvezama helsinškoga Protokola o smanjenju emisija sumpora ili njihova prekograničnoga strujanja iz 1985., za najmanje 30 % u skladu s dodatkom II. ovoga Protokola čije su vršne emisije za Hrvatsku navedene u tablici 1.1-2.

Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz CLRTAP - Gothenburški Protokol (dalje u tekstu: GP) promiče pristup kojim se uzimaju u obzir mnogostruki učinci pojedinih onečišćujućih tvari, kako bi se spriječila ili na najmanju mjeru svela prekoračenja kritičnih opterećenja zakiseljavanja, opterećenja hranjivim dušikom i kritičnih razina ozona za ljudsko zdravlje i vegetaciju. U tu svrhu njime se određuju nacionalne emisijske kvote, koje mora svaka Stranka održavati ispod definirane vrijednosti do 2010. i u godinama nakon nje, za sljedeće onečišćujuće tvari: SO₂, NOx, NH₃ i HOS. Za Republiku Hrvatsku propisane kvote prikazane su u tablici 1.1-2.

U zakonodavstvo europske unije (EU), a onda i u nacionalno zakonodavstvo, GP je uglavnom prenesen Direktivom 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o velikim uređajima za loženje i Direktivom 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari (stara NECD).

GP je izmijenjen i dopunjen 2012. godine odlukama Izvršnog tijela 2012/1 i 2012/2 kako bi uključivao nacionalne obveze smanjenja emisija koje će se postići do 2020. i kasnije. Ova izmijenjena verzija stupila je na snagu 7. listopada 2019. godine. S usvojenim izmjenama i dopunama GP donesene su nove obveze smanjenja emisija, osim za ranije navedene onečišćujuće tvari, i za sitne lebdeće čestice (PM_2,5), koje su za Republiku Hrvatsku navedene u tablicama 1.1-2 i 1.1-3.

Na EU razini unaprijeđena je postojeća politika zaštite zraka s ciljem postizanja razine kvalitete zraka koje ne dovode do značajnih negativnih učinaka i rizika na ljudsko zdravlje i okoliš te je usvojena Direktiva 2016/2284/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 433, 17.12.2016.) (dalje u tekstu: nova NECD).

Novom NECD su za članice EU propisane nove obveze smanjivanja određenih onečišćujućih tvari u zraku za NMHOS, NH₃, SO₂, PM_2,5 i NOx za razdoblja od 2020. do 2029. godine te nakon 2030. godine u određenom postotnom (%) smanjenu u odnosu na 2005^[12]. godinu (tablice 1.1-2 i 1.1-3). Onečišćujuće tvari iz NECD pridonose zakiseljavanju i eutrofikaciji ekosustava, a istovremeno igraju glavnu ulogu u stvaranju prizemnog ozona. Novom NECD su također preuzete obveze predložene u izmijenjenom i dopunjenom GP koje su bile definirane za postizanje u 2010. g. te u godinama nakon nje. Nova NECD stupila je na snagu 31. prosinca 2016. g. Postojeće gornje granice emisije za NOx, NMHOS, NH₃ i SOx iz 2010., kako su dogovorene u staroj NECD 2001/81/EC i GP, ostaju na snazi do 2020. godine (i dalje). U 2020. godini na snagu su stupile nove nacionalne obveze smanjenja emisija, koje uključuju i obvezu smanjenja emisije za PM_2,5 i koje se moraju ispuniti u svim godnama u razdoblju 2020. – 2029. Godine 2030. stupit će na snagu još strože obveze smanjenja emisija koje se trebaju ispuniti od 2030. godine pa nadalje.

Tablica 1.1-2 Emisijske kvote (vršne emisije) onečišćujućih tvari za Republiku Hrvatsku s rokovima postizanja

Naziv protokola	Rok postizanja	SO2	NOx	NH3	NMHOS
Gothenburški Protokol	2010. g.	70 kt	87 kt	30 kt	90 kt
Revidirani Gothenburg Protokol	2010. g. i nadalje
NECD (2001/81/EZ)	1. srpnja 2013. g.
Protokol o danjem smanjenju emisija sumpora	2000. g.	133 kt	-	-	-
	2005. g.	125 kt	-	-	-
	2010. g.	117 kt	-	-	-

Tablica 1.1-3 Obveze smanjenja emisija za SO₂, NOx, NH₃, NMHOS i PM_2,5 u skladu s novom NECD za Hrvatsku

Onečišćujuća tvar	Obveza smanjenje za Hrvatsku u odnosu na 2005. godinu
	Za svaku godinu od 2020. do 2029.	Za svaku godinu od 2030.
SO2	55 %	83 %
NOx	31 %	57 %
NH3	1 %	25 %
NMHOS	34 %	48 %
PM2,5	18 %	55 %

Republika Hrvatska je u obvezi ispunjavati propisane obveze kako za SO₂, NOx, NMHOS, NH₃, PM_2,5, sukladno GP i novoj NECD, tako i za postojane organske onečišćujuće tvari: PAU, HCB, PCB i PCDD/PCDF sukladno Protokolu o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (dalje u tekstu: Protokol POO).

Protokol POO je stupio na snagu za Republiku Hrvatsku 6. prosinca 2008. godine. Sukladno paragrafu 5(a) članka 3 (osnovne obveze), „svaka potpisnica će smanjiti svoje ukupne emisije svake pojedine tvari navedene u prilogu III Protokola POO do razine emisije u referentnoj godini, koja je određena sukladno istom prilogu, poduzimajući djelotvorne mjere, odgovarajuće za svaku od navedenih tvari.“ Referentna godina za Republiku Hrvatsku po pitanju svih POO je 1990. godina. Prema tome, u tablici 1.1-4 je dan pregled razina emisije za pojedine POO, do kojih je potrebno smanjiti emisije ukoliko one trenutno prelaze tu razinu.

Tablica 1.1-4 Razine emisija POO sukladno Protokolu POO

Onečišćujuća tvar	Razina emisije u 1990. godini*
Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU)**	22,1 t
Dioksini i furani (PCDD/PCDF)	89 g I-TEQ
Heksaklorbenzen (HCB)	7,1 kg
Poliklorirani bifenili (PCB)	482,8 kg

*definirana je dodatkom III Protokola POO

**za potrebe proračuna emisija PAU razmatraju se četiri spoja spojeva Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten, Benzo(k)fluoranten i Indeno(1,2,3-cd)piren

Sukladno odluci Izvršnog tijela CLRTAP 2002/10^[13] o izvještavanju podataka o emisijama sukladno CLRTAP i protokolima na snazi, Hrvatska je obvezna godišnje izvještavati o emisijama onečišćujućih tvari na način propisan Smjernicama o izvješćivanju o emisijama^[14] i metodologijama opisanim u GB2019. Konkretno, izvještavanje podataka o emisijama se sastoji se od pripreme NFR formata (inventar emisija) i Izvješća o inventaru emisija (IIR). Kao stranka UNECE CLRTAP i njezinih Protokola, Hrvatska je 1998. godine podnijela prvi nacionalni proračun emisija i IIR za emisije u 1996.

Onečišćujuće tvari potrebne za godišnje izvješćivanje prema nacionalnoj Uredbi NEC, međunarodnom CLRTAP i Europskoj NECD, zajedno sa potrebnim godinama izvješćivanja i izvještenim godinama u ovogodišnjem podnesku za Hrvatsku, navedeni su u tablici 1.1-5 u nastavku.

Table 1.1-5 Sažetak zahtjeva za godišnjim izvješćivanjem za proračun i izvještavanje o emisijama prema nacionalnoj Uredbi NEC, međunarodnoj CLRTAP i europskoj NECD

Grupa	Onečišćujuća tvar		Potrebne izvještajne godine	Izvještene godine u podnesku Hrvatske 2022.
Osnovne onečišćujuće tvari	Dušikovi oksidi		1990. – izvještajna godina minus 2	1990.-2020.
	Sumporov dioksid
	Nemetanski hlapljivi organski spojevi
	Amonijak
Ostalo	Ugljikov monoksid		1990. – izvještajna godina minus 2	1990.-2020.
Čestice	Čestice < 10 µm		2000. – izvještajna godina minus 2	1990.-2020.
	Čestice < 2.5 µm
	Ukupne suspendirane čestice (dobrovoljno izvještavanje)
	Crni ugljik, čađa (dobrovoljno izvještavanje)
Prioritetni teški metali	Olovo		1990. – izvještajna godina minus 2	1990.-2020.
	Kadmij
	Živa
Dodatni teški metali	Bakar (dobrovoljno izvještavanje)		1990. – izvještajna godina minus 2	1990.-2020.
	Cink (dobrovoljno izvještavanje)
	Nickal (dobrovoljno izvještavanje)
	Krom (dobrovoljno izvještavanje)
	Arsen (dobrovoljno izvještavanje)
	Selen (dobrovoljno izvještavanje)
Postojana organska onečišćavala	PCDD/ PCDF (dioxins/ furans)		1990. – izvještajna godina minus 2	1990.-2020.
	PAU-i	Benzo[a]piren
		Benzo[b]fluoranten
		Benzo[k]fluoranten
		Indeno(1,2,3-cd)piren
		Total 1-4
	Heksaklorobenzen
	Poliklorinani bifenili
Podaci o aktivnosti prema NFR kategoriji izvora i prema SNAP kategoriji u IIR	Tekuća goriva		1990. – izvještajna godina minus 2	1990.-2020.
	Kruta goriva
	Plinovita goriva
	Biomasa
	Ostala goriva
	Druge aktivnosti

Svake četiri godine, počevši od 2015. godine, u skladu s CLRTAP, države članice moraju prijaviti projekcije emisije za ključne onečišćujuće tvari SO₂, NO_X, NMHOS, NH₃, PM_2,5 i BC ako su dostupne, za godine 2020., 2025. i 2030. i, ako su dostupne , također za 2040. i 2050. Suprotno tome, države članice EU-a svake dvije godine (počevši od 2017.) moraju projekcije za iste onečišćujuće tvari i godine prijaviti prema NECD.

Hrvatska izvještava o projekcijama emisija prema zahtjevima CLRTAP i NECD. Najnovije hrvatske projekcije emisija onečišćujućih tvari u zrak se temelje na Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN 25/20) i uzimaju u obzir mjere razmatrane u prijedlogu Integriranog klimatskog i energetskog plana Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine i prijedlogu Strategije niskougljičnog razvoja do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu. Projekcije emisija onečišćujućih tvari u zrak koriste iste polazne pretpostavke i parameter kao i projekcije emisija stakleničkih plinova za Republiku Hrvatsku. Republika Hrvatska je u 2017. 2019. i 2021. godini ispunila svoju obvezu i izvjestila o ažuriranim projekcijama emisija.

Počevši od 2017. godine, države članice EU moraju izvještavati o prostorno raščlanjenim emisijama (mrežni podaci) i emisijama iz velikih točkastih izvora (dalje u tekstu: LPS) svake četiri godine kako je definirano u odjeljku A priloga VI CLRTAP smjernica za izvješćivanje. U hrvatskom podnesku prostorno rašlanjenih emisija, prostorno rašlanjene emisije uključuju i emisije iz LPS, koje se također izvješćuju i odvojeno. Republika Hrvatska je u 2017. i 2021. godini ispunila svoju obvezu i izvjestila o ažuriranim prostorno raščlanjenim emisijama i emisijama LPS.

Sažetak zahtjeva za dvogodišnjim i četverogodišnjim izvještavanjem dat je u tablici 1.1-6 u nastavku. U ovogodišnjem podnesku (2022.) nije obveza izvijestiti podatke iz tablice 1.1-6.

Tablica 1.1-6 Sažetak zahtjeva za dvogodišnjim i četverogodišnjim izvješćivanjem prema nacionalnoj Uredbi NEC, međunarodnoj CLRTAP i europskoj NECD

Element	Onečišćujuća tvar	Vremenski nizovi/ciljane godine	Izvještene godine u podnesku Hrvatske 2021.
Prostorni podaci u novoj EMEP mreži (0.1° × 0.1° long-lat) prema kategorijama izvora (GNFR)	SO2, NOx, NH3, NMHOS, CO, PM10, PM2.5, BC (dobrovoljno izvještavanje), Pb, Cd, Hg, PCDD/PCDFs, PAHs, HCB, PCBs	Svake četiri godine za godinu izvješćivanja minus 2 (X-2) od 2017. godine	1990., 1995., 2000., 2005., 2010., 2015., 2019.
Emisije iz velikih točkastih izvora (LPS) prema kategorijama izvora (GNFR)	SO2, NOx, NH3, NMHOS, CO, PM10, PM2.5, Pb, Cd, Hg, PCDD/PCDFs, PAHs, HCB, PCBs	Svake četiri godine za godinu izvješćivanja minus 2 (X-2) od 2017. godine	2019.
Projekcija emisija prema skupnom NFR-u	SO2, NOx, NH3, NMHOS, PM2.5, BC (dobrovoljno izvještavanje)	CLRTAP: izvještaj svake 4 od 2015. pa nadalje, za godine 2020., 2025., 2030., (2040., 2050. ako je dostupno) NECD: izvještaj svake 2 godine od 2017. pa nadalje, za godine 2020., 2025., 2030., (2040., 2050. ako je dostupno)	Dobrovoljno izvještavanje za 2020., 2025., 2030. emisija BC. Dobrovoljno izvještavanje za 2040., 2050. emisija svih onečišćujućih tvari uključujući i BC. 2018., 2020., 2025., 2030., 2040., 2050.
Projekcije parametara aktivnosti	-	Izvješteno za ciljanu godinu projekcije i povijesnu godinu odabranu kao početnu godinu za projekcije	Dobrovoljno izvještavanje za 2040., 2050. parametara aktivnosti. 2018., 2020., 2025., 2030., 2040., 2050.

Struktura hrvatskog IIR-a slijedi predloženi sadržaj prema prilogu II Smijernica za izvještavanje 2014. U poglavlju 1 opisana je pozadina nacionalnog inventara, institucionalni i organizacijski ustroj za njegovu pripremu, proces pripreme inventara, opisane su korištenie metodologija i izvori podataka, ključne kategorije, QA/QC i metode verifikacije, dana je opća procjena nesigurnosti te opća procjena potpunosti inventara. U poglavlju 2 daje se informacija o ključnim trendovima po onečišćujućoj tvari. U poglavljima od 3 do 7 daje se prikaz sektorski primijenjenih metodologija (pojedinosti o metodologijama za proračun emisija, prikaz pripadajućih kategorija, prikaz podataka o aktivnosti, primijenjeni faktori emisije i njihovi izvori, identifikacija provedenih rekalkulacija te planirana poboljšanja. U poglavlju 8 se daje sažeti prikaz rekalkulacija (po sektorima, godinama i onečišćujućoj tvari), planirana poboljšanja i status provedbe TERT preporuka i ohrabrenja. Poglavlje 9 daje prikaz projekcija emisija sukladno zadnjem podnesku za onečišćujuće tvari: NOx, SO₂, NMHOS, NH₃, PM_2,5 i BC. Poglavlje 10 daje informacije o prostornom rašlanjenju emisija i emisijama LPS sukladno zadnjem podnesku. Poglavlje 11 je o prilagodbama inventara, o kojima Republika Hrvatska za sada ne izvještava.

Nacionalni inventar emisija onečišćujućih tvari ažurira se svake godine kako bi odražavao dostupnost novih informacija, sektorska unapređenja, implementaciju više razine proračuna (npr. razina 2), promjenu korištene metodologije, identigikaciju nedosljednosti vremenskih trendova, točnost proračuna, uključivanje tehničkih ispravaka od strane revizorskih timova uz CLRTAP i NECD i smanjenje nesigurnosti.

Rekalkulacije se primjenjuju retrospektivno na ranije godine, što uračunava svaku razliku u prethodno objavljenim podacima. Provedene rekalkulacije detaljno su opisani u poglavljima od 3 do 7, te u potpoglavlju 8.1 sa sažetim prikazom svih rekalkulacija. Dodatno u prilogu 8. prikazan je utjecaj svih provedenih ponovnih proračuna po onečišćujućoj tvari, godini i SNAP97 sektoru.

Ukupne emisije pojedine onečišćujuće tvari na teritoriju Republike Hrvatske za sljedeće izabrane godine: 1990., 1995., 2000., 2005., 2010., 2015., 2019. i 2020. su prikazane u tablici 1.1-7, zajedno s udjelima promjena emisija u periodu od 1990. i u odnosu na raniju povijesnu godinu.

U tablici 1.1-8 prikazano je ispunjenje obveza Republike Hrvatske obzirom na GP i NECD za obvezujuće onečišćujuće tvari.

Tablici 1.1-7 Trend ukupnih emisija Republike Hrvatske po onečišćujućoj tvari za odabrane godine i promjene u emisiji zadnje povijesne godine s 1990. i s prethodnom godinom

Onečiš-ćujuća tvar	Jedinica	1990.	1995.	2000.	2005.	2010.	2015.	2019.	2020.	Promjena 1990.-2020.	Promjena 2019.-2020.
NOx	kt	105,9	78,9	88,0	86,1	69,5	54,4	48,5	45,8	-56,7%	-5,60%
NMHOS	kt	171,8	119,6	104,3	113,5	90,9	70,1	73,8	70,3	-59,1%	-4,8%
SO2	kt	170,6	77,3	60,4	58,7	35,1	15,6	7,6	6,1	-96,4%	-19,1%
NH3	kt	50,1	38,3	39,2	40,6	36,2	31,0	30,6	31,6	-37,0%	3,2%
PM2,5	kt	40,4	37,8	35,9	43,6	38,5	32,0	27,0	28,5	-29,4%	5,5%
PM10	kt	59,7	55,2	47,7	57,1	52,5	40,4	34,7	51,4	-13,8%	48,1%
TSP	kt	93,5	89,9	72,0	84,4	81,0	53,5	44,6	101,0	8,1%	126,4%
BC	kt	5,7	5,1	5,4	6,4	5,4	4,4	3,8	3,7	-34,5%	-1,7%
CO	kt	563,6	452,1	474,3	427,8	335,5	269,6	218,6	217,2	-61,5%	-0,7%
Pb	t	523,1	263,5	145,3	13,7	8,2	7,9	5,1	5,4	-99,0%	6,2%
Cd	t	1,2	0,9	0,9	1,2	1,0	0,9	0,78	0,77	-35,9%	-0,6%
Hg	t	1,1	0,3	0,5	0,6	0,5	0,5	0,4	0,4	-67,1%	2,2%
As	t	8,6	1,2	1,1	1,1	0,8	0,5	0,59	0,28	-96,8%	-53,1%
Cr	t	5,3	3,7	3,2	3,7	2,6	2,2	1,9	1,9	-64,2%	-0,3%
Cu	t	7,4	6,2	7,5	9,5	8,3	8,2	9,8	9,7	31,6%	-0,7%
Ni	t	17,0	13,8	12,6	13,7	7,7	4,5	2,8	2,3	-86,6%	-18,1%
Se	t	0,5	0,3	0,3	0,4	0,4	0,3	0,4	0,3	-28,2%	-9,8%
Zn	t	38,5	31,5	29,3	35,6	34,6	32,9	30,8	30,9	-19,6%	0,3%
PCDD/ PCDF	g I-Teq	89,0	78,8	78,0	116,8	82,1	39,6	26,1	25,5	-71,3%	-2,0%
PAU	t	22,1	16,9	15,2	19,0	17,9	15,9	13,4	13,3	-39,6%	-0,3%
HCB	kg	7,09	6,4	2,0	0,5	0,9	0,4	0,6	0,4	-94,9%	-40,4%
PCB	kg	482,8	468,2	441,4	435,7	433,7	424,9	409,7	407,1	-15,7%	-0,6%

Tablici 1.1-8 Emisija u 2005. i 2020. g. s prikazom obveza Republike Hrvatske i njihovog ispunjenje obzirom na GP i NECD po onečišćujućoj tvari

Onečišćujuća tvar	Jedinica	2005.	2020.	GP kvota	Usporedba 2020. s GP kvotom	Promjena 2005.- 2020.	Obveze smanjenja za 2020.	Obveze smanjenja za 2030.
NOx	kt	86,1	45,8	87	-42%	-46,8%	-31%	-57%
NMHOS	kt	113,5	70,3	90	-22%	-38,1%	-34%	-48%
SO2	kt	58,7	6,1	70	-91%	-89,6%	-55%	-83%
NH3	kt	40,6	31,6	30	5%	-22,3%	-1%	-25%
PM2,5	kt	43,6	28,5			-34,7%	-18%	-55%

Uz izvješćivanje prema CLRTAP i NECD, Hrvatska izvještava o emisijama stakleničkih plinova Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC). Postoje neke razlike između opsega emisija koje se moraju izvijestiti u ukupnoj nacionalnoj emisiji prema CLRTAP, NECD i UNFCCC, a glavna između obuhvata kategorije izvora su u različitom obračunavanju emisija iz zrakoplovstva i pomorskog prometa u teritorijalnoj perspektivi i istaknute su u tablici 1.1-9.

Tablica 1.1-9 Glavne razlike u izvještavanju prema CLRTAP, NECD i UNFCCC u perspektivi obračunavanja u nacionalnim totalima

Kategorija izvora	CLRTAP i NECD	UNFCCC
Domaći zračni (faze slijetanja i uzlijetanja - LTO)	DA	DA
Domaći zračni (cruise faza - cruise)	memo	DA
Međunarodni zračni (faze slijetanja i uzlijetanja - LTO)	DA	memo
Međunarodni zračni (cruise faza - cruise)	memo	memo
Domaća unutarnja plovidba	DA	DA
Međunarodna unutarnji plovidba	DA	memo
Međunarodni pomorska plovidba (bunkeri brodova)	memo	memo

DA - prijavljene emisije uključene su u nacionalne ukupne prijavljene emisije pod različitim zakonskim zahtjevima.

memo - emisije koje se prijavljuju nisu uključene u ukupne nacionalne prijavljene emisije i prijavljuju se kao memo stavke.

Zadana NFR nomenklatura (CLRTAP) je u potpunosti konzistentna sa CRF nomenklaturom uz Okvirnu konvenciju UN o promjeni klime (UNFCCC), a sa ciljem usklađivanja standarda izvještavanja.

Obveze izvještavanja i rokovi za: CLRTAP i NECD

Razne obveze izvještavanja i rokovi sažeti su u nastavku. Kao što je već spomenuto, obveze izvješćivanja usvojene za primjenu 2015. i narednih godina propisane su Smjernicama za izvješćivanje 2014 (ECE/EB.AIR.125) i pripadajućim prilozima (I-VI).

• CLRTAP i NECD: Inventari emisija (puni vremenski niz emisija i podatka o aktivnosti) (Prilog I) godišnje do 15. veljače
• CLRTAP i NECD: Izvješće o inventaru emisija (IIR) (Prilog II) godišnje do 15. ožujka
• CLRTAP: Projekcije emisija (Prilog IV) 2015. nadalje svake četiri godine do 15. ožujka
• NECD: Projekcije emisija (Prilog IV) 2017. nadalje svake dvije godine do 15. ožujka
• CLRTAP i NECD: Inventar prostorno raščlanjenih emisija (mrežni podaci) (Prilog V) 2017. nadalje svake četiri godine do 1 svibnja
• CLRTAP i NECD: Inventari velikih točkastih izvora (LPS informacije) (Prilog VI) 2017. nadalje svake četiri godine do 1. svibnja
• CLRTAP: Obavijest o novom zahtjevu za prilagodbu (ako je primjenjivo) do 15. veljače
• CLRTAP: Prateća dokumentacija za novi zahtjev za prilagodbu do 15. ožujka
• NECD: Nacionalni programi kontrole onečišćenja zraka 2019. nadalje svake četiri godine do 1. travnja.

Izvori emisija izvješteni u nacionalnom inventaru emisija onečišćujućih tvari u zrak

Hrvatski nacionalni inventar emisija onečišćujućih tvari u zrak, u skladu s međunarodnim smjernicama (ECE/EB.AIR.125) o izvještavanju o inventaru emisija, postoje izvori koji su izuzeti iz nacionalnog proračuna inventara emisija:

• Prirodni izvori nisu uračunati u nacionalne totale, ali proračuni se provode za neke izvore i onečišćujuće tvari (npr. Šumski požari) i izvještavaju se kao memo stavke.
• Sekundarni izvori emisija u atmosferu kao, resuspenzija čestica nije uključeno u nacionalne totale.
• Sekundarne onečišćujuće tvari, kao troposferski ozon, također nije uključeno u nacionalne totale.
• Cruise emisije iz domaćeg i međunarodnog zračnog prometa se proračunavaju i izvještavaju kao memo stavke (tj. izuzeto iz hrvatskog nacionalnog totala).
• Proračun za “međunarodne” emisije kao što je plovidba (bunkeri brodova) se proračunavaju i izvještavaju kao memo stavke (tj. izuzeto iz hrvatskog nacionalnog totala).

Institucionalni i organizacijski ustroj izrade proračuna emisija onečišćujućih tvari

Važan preduvjet za učinkovit sustav upravljanja podacima i izradu proračuna emisija je jasno definirana organizacija, nadležnosti i odgovornosti institucija koje sudjeluju u procesu izrade proračuna emisija, što obuhvaća niz koraka u prikupljanju i obradi podataka, proračunavanju, kontroli i verifikaciji proračuna emisije, te dokumentiranju, arhiviranju i izvješćivanju nadležnim međunarodnim institucijama.

Republika Hrvatska koristi u organizacijskom smislu decentralizirani model u kojem prenosi dio poslova i zadaća u procesu izrade inventara emisija na domaće javne i stručne institucije.

MINGOR^[15] je sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 127/19) i Uredbi NEC nadležno tijelo za osiguravanje poslova izrade nacionalnih inventara, godišnjih inventara emisija, projekcija emisija, prostorno raščlanjenih inventara, inventara velikih točkastih izvora, prilagođenih inventara emisija po potrebi i informativnih izvješća o inventaru emisija, a provode ih ovlaštenici sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša.

EKONERG - institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o. iz Zagreba je, na temeljem Ugovora o javnoj nabavi pružanja usluge „Izrada izvješća sukladno zahtjevima LRTAP konvencije i NEC Direktive za 2022. godinu sa prioritetnim unapređenjem proračuna za sektore 1.A.3.d, 2.A.3, 2.D.3.b, 2.D.3.a i 2.D.3.g“, evidencijski broj: 800/02-21/21JN, za MINGOR^[16], ovlaštena tvrtka i odgovorni izvršitelj za pripremu IIR2022 i NFR19 izvještajnih formata (1990. – 2020.).

Glavni službeni izvori podataka o aktivnostima potrebnih za inventar emisija onečišćujućih tvari su:

• Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja^[17] u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar izrađuje godišnju nacionalnu energetsku bilancu i nadležno je za hrvatski Registar onečišćavanja okoliša (dalje u tekstu: ROO^[18]) i za bazu podataka „Hlapivi organski spojevi“^[19] (dalje u tekstu: baza HLAP);
• Državni zavod za statistiku (Sektor poslovnih statistika) koji temeljem programa statističkih istraživanja prikuplja podatke o količinama sirovina i proizvoda za djelatnosti definirane u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i osigurava statističke baze podataka;
• Ministarstvo unutarnjih poslova vodi evidenciju o broju registriranih cestovnih i ne-cestovnih vozila;
• Ministarstvo poljoprivrede;
• EUROCONTROL podaci;
• EUROSTAT podaci.

Podaci o aktivnostima dobiveni putem upitnika koje su izravno popunili pojedini izvori emisija ili druge specijalizirane institucije koriste se u izradi i unapređenju inventara za izračunavanje i provjeru podataka danih u službenim publikacijama i bazama.

Na slici 1.2-1 prikazana je struktura i komponente hrvatskog nacionalnog sustava za inventare emisija. Slika također ilustrira protok podataka od službenih davatelja podataka i skupova podataka, drugih izvora davatelja podataka kroz sustav prikupljanja podataka i nacionalnih baza podataka do glavnih rezultata izvještavanja.

Slika 1.2-1 Hrvatski nacionalni sustav za inventare emisija

Proces pripreme proračuna emisija

Proces pripreme proračuna emisija onečišćujućih tvari podijeljen je u tri glavne faze: planiranje, izrada, te izvješćivanje i arhiviranje, opisane u nastavnim potpoglavljima.

Planiranje

Faza planiranja uključuje aktivnosti povezane s organizacijskim, tehničkim i financijskim aspektima pripreme inventara. U procesu upravljanja i planiranja na nacionalnoj razini MINGOR ima sljedeće glavne uloge i odgovornosti:

• planiranje sredstava za aktivnosti zahtijevane za sljedeću izvještajnu godinu za inventare emisija, poboljšanje inventara emisija, projekcije emisija, prostorno raščanjenim inventarima, inventarima velikih točkastih izvora, po potrebi prilagođenim inventarima emisija i informativnim izvještajima o inventarima
• priprema dokumentacije za javne natječaje (uključivanje terminskog plana sukladno EMEP/EEA programu izvješćivanja),
• izbor izvršne ovlaštene kompanije za godišnje inventare emisija, poboljšanje inventara emisija, projekcije emisija, prostorno raščanjenim inventarima, inventarima velikih točkastih izvora, po potrebi prilagođenim inventarima emisija i informativnim izvještajima o inventarima,
• nabava i upravljanje ugovorima kojima se osiguravaj dostava podataka i izvješćivanje o godišnjim inventarima emisija, poboljšanjima inventara emisija, projekcijama emisija, prostorno raščanjenim inventarima, inventarima velikih točkastih izvora, po potrebi prilagođenim inventarima emisija i informativnim izvještajima o inventarima,
• imenovanje nacionalnih stručnjaka za Revizijski tim država članica radi odgovora na zapažanja (komentare) TERT-a u godišnjem pregledu EK u skladu s novom NECD.
• nominacija nacionalnog(ih) stručnjaka za ROSTER (popis imenovanih stručnjaka stranaka koji mogu sudjelovati u godišnjem pregledu emisija u skladu s CLRTAP). Timove za stručni pregled (ERT) uspostavlja EMEP CEIP za svaku godišnju provjeru.
• planiranje ugovora o prikupljanju podataka s drugim osiguravateljima podataka.

Ovlaštenik u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša ima sljedeće glavne uloge i odgovornosti:

• pregled postojećih / ažuriranih smjernica i priručnika za izvještavanje (zahtjevi za izvješćivanjem, podnošenje rokova, najnovija metodologija),
• analiza preporuka za poboljšanje inventara iz prethodnih podnesaka ili danih od strane stručnih timova za pregled ako postoje,
• procjena potrebnih razvojnih radnji,
• raspoređivanje zadataka i odgovornosti osoblja uključenog u inventare emisija kako bi se osigurala pravovremena i točna isporuka ugovorenih rezultata,
• raspoređivanje aktivnosti za QA/QC (vidi Prilog 1).

Izrada inventara

Faza izrade inventara emisija je središnja faza procesa. Uloge i odgovornosti podijeljene su između MINGOR i ugovorne ovlaštene tvrtke. U procesu pripreme inventara MINGOR je odgovoran za:

• prikupljanje podataka koje uključuje zahtjeve dobavljačima podataka pismom, E-poštom, telefonom, prikuplja podatke prema godišnjem programu prikupljanja podataka i dostavlja podatke ugovornoj ovlaštenoj tvrtki,

Ugovorena ovlaštena tvrtka odgovorna je kako slijedi za:

• upravljanje planovima za osiguravanje i kontrolu kvaliteta inventara, programom prikupljanja podataka i aktivnostima u svim aspektima postupka pripreme inventara,
• identifikacija i ažuriranje izvora emisija prema zadnjem NFR formatu (NFR19),
• analiza i obrada sirovih podataka o aktivnostima,
• ažuriranje cijelog vremenskog niza kako bi se uzeli u obzir poboljšani podaci i bilo koji napredak u metodologiji koja se koristi za proračun emisija,
• proračun emisije i ponovni izračun (ako je potrebno),
• održavanje baza podataka (CollectER III i COPERT V),
• priprema i isporuka ugovorenih zadataka (IIR, povezani skupovi podataka i formati i druga izvješća o ugovaranju) na vrijeme i kvalitetno.

Izvještavanje i arhiviranje

Nakon faze pripreme inventara slijedi faza izvještavanja i arhiviranja u kojoj MINGOR ima sljedeće uloge i odgovornosti:

• podnošenje godišnjih inventara emisija, projekcija emisija, prostorno raščlanjenih inventara, inventara velikih točkastih izvora, po potrebi prilagođenih inventara emisija i informativnih izvješća o inventarima,
• širenje informacija,
• arhiviranje podataka.

Ugovorena ovlaštena tvrtka odgovorna je za:

• arhiviranje povijesnih skupova podataka (i osiguravanje sigurnosti povijesnih elektroničkih podataka), podaci o aktivnostima i faktori emisije arhiviraju se i pohranjuju u baze podataka CollectER III i COPERT V, s podacima u vlasništvu MINGOR;
• dokumentirani postupci i aktivnosti osiguranja i osiguranja kvalitete u IIR-u;
• održavanje referentne literature.

MINGOR osigurava pristup informacijama o inventaru emisija u zrak putem sljedećih web stranica:

• https://mzoe.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug-4925/okolis/zrak/emisije-u-zrak/1312 za IIR, godišnji program prikupljanja podataka, plan QA/QC i GB2019,
• https://lrtap-cro.hr – Portal LRTAP-CRO, web preglednik IIR 2022
• https://emep.haop.hr/ - Portal prostorne raspodjele emisija za prostorno raščlanjene emisije.

IIR i zahtjevani formati za izvještavanje dostupni su na Internet stranicama CEIP: https://www.ceip.at/status-of-reporting-and-review-results i na Eionet centralnom repozitoriju podataka na linkovima: http://cdr.eionet.europa.eu/hr/un/clrtap/ i http://cdr.eionet.europa.eu/hr/eu/nec_revised/.

Podnošenje IIR i traženih formata provodi se u skladu sa Smjernicama za izvještavanje podataka o emisijama i projekcijama uz CLRTAP^[20] u rokovima i opsegu prikazanim u potpoglavlju 1.1.2. Detaljne i ažurirane informacije vezane uz rokove i opseg izvještavanja dostupne su na službenoj web stranici EMEP^[21]/CEIP^[22] - www.ceip.at/ i na službenoj web stranici EEA: https://www.eea.europa.eu/themes/air/air-pollution-sources-1/national-emission-ceilings.

Republika Hrvatska svoje podatke elektronički podnosi u EMEP Centar za inventare emisija i projekcije (CEIP) (emep.emissions@umweltbundesamt.at) ili alternativno pošalje u EIONET Središnju bazu podataka (CDR), koju održava EEA. O sadržaju podataka obavještava UNECE Tajništvo Konvencije LRTAP (krzysztof.olendrzynski@un.org) putem propisanog obrasca za obavijesti (ali bez slanja podataka Tajništvu).

Izvješćivanje prema novoj NECD je u potpunosti u skladu s izvješćivanjem prema CLRTAP.

Opis korištenih metodologija i izvora podataka

Službeni izvori podataka

Podaci o aktivnostima potrebnim za izračun emisija onečišćujućih tvari prikupljaju se iz službenih godišnjih publikacija i baza podataka Državnog zavoda za statistiku i mjerodavnih ministarstava i institucija. Za određene podsektore i kategorije izvora emisije potrebni su detaljniji podaci o aktivnostima koji su raspoloživi u službenim statističkim izviješćima (npr. energetska bilanca, raspodjela cestovnih vozila po kategorijama i sl.). Osim službenih publikacija, MINGOR izravno šalje upitnike LPS-ima, tražeći podatke o aktivnostima koje koriste za izračun emisija radi provjere dosljednosti podataka osiguranih od različitih izvora (vidi poglavlje o kontroli kvalitete). Tablica 1.4-2 daje pregled službenih i ostalih izvora podataka o aktivnostima po NFR sektorima ispuštanja.

Tablica 1.4-2 Službeni i ostali izvori podataka o aktivnostima za NFR sektore

NFR sektor	Podatak o aktivnosti	Izvori
1 Energetika 1.A.1 Energetska postrojenja	Prodana i utrošena količina goriva i svojstva goriva u termoelektranama	Energetska bilanca - MINGOR u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar
		ROO – MINGOR
		Nacionalni proizvođači električne energije i topline
	Sadržaj sumpora u gorivima	Glavni proizvođač goriva
1.A.2 Izgaranje u industriji	Prodana količina goriva Utrošena količina goriva	Energetska bilanca i Analiza industrije - MINGOR u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar
		ROO – MINGOR
		Velike nacionalne industrijske tvrtke
	Sadržaj sumpora u gorivima	Glavni nacionalni proizvođač goriva
1.A.3 Promet	Prodana količina goriva	Energetska bilanca - MINGOR u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar
	Broj vozila	Baze podataka o vozilima - Ministarstvo unutrašnjih poslova
	Godišnje prijeđeni put	Statistički ljetopis - DZS
	Min. i max. temperatura u velikim gradovima	Statistički ljetopis - DZS
	Sadržaj sumpora u gorivima	Glavni proizvođač goriva
	Tlak para za benzinska goriva	Nacionalna regulativa
	Broj letova te potrošnja goriva po ciklusu i rutama	EUROCONTROL podaci (2005. – 2019.)
	Godišnji broj polijetanja i slijetanja po tipu zrakoplova i po zračnim lukama	Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo
	Prosječna dužina leta po tipovima zrakoplova za domaći zračni promet i za međunarodni zračni promet. Pritom za međunarodni zračni promet po kategorijama za letova kraće od 1.000 nm i za letove duže od 1.000 nm (km ili nm zračne linije)	Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo
	Godišnji nacionalni statistički podaci o broju dolazaka brodova u luke RH (pomorske luke i luke unutarnje plovidbe, tj. riječne luke)	MINGOR, MP, Anketni upitnik prema lukama.
1.A.4 Kućanstvo - usluge - poljoprivreda / šumarstvo / ribarstvo	Prodana količina goriva	Energetska bilanca - MINGOR u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar
	Sadržaj sumpora u fosilnim gorivima	Glavni proizvođač goriva
1.B Fugitivne emisije iz goriva	Količina tretiranog, skladištenog i distribuiranog goriva	Energetska bilanca - MINGOR u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar, Plinacro d.o.o.
	Podaci o proizvodnji i potrošnji sirovina	MINGOR (zahtjev za dostavu podataka: rafinerije nafte)
	Podaci o emisiji	ROO - MINGOR
2 Proizvodni procesi i uporaba proizvoda	Podaci o proizvodnji/potrošnji	Industrijska proizvodnja, godišnji izvještaji – PRODCOM - DZS
		ROO - MINGOR
		MINGOR (zahtjev za dostavu podataka od operatera)
		HLAP baza - MINGOR
	Uvezena i izvezena količina proizvoda	EUROSTAT baza (2001. – 2019.)
	Prodana količina energenata za neenergetsku potrošnju	Energetska bilanca - MINGOR u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar
	Podaci o broju stanovnika	Statistički ljetopisi - DZS
3 Poljoprivreda	Broj životinja	Statistički ljetopis – DZS, Jedinstveni registar domaćih životinja – Ministarstvo poljoprivrede, FAO
	Prodana količina N-mineralnih gnojiva	MINGOR (zahtjev za dostavu podataka: proizvodnja mineralnih gnojiva za domaće tržište)
	Dušik iz kanalizacijskog mulja kada se on koristi u poljoprivredi	MINGOR
	Podaci o prinosu usjeva i površini usjeva koja se spaljuje	Statistički ljetopis – DZS, Ministarstvo poljoprivrede.
5 Otpad	Količina otpada odloženog na odlagališta	ROO, Informacijski sustav gospodarenja otpadom – MINGOR
	Količina otpada obrađenog kompostiranjem	Kompostane
	Količina otpada obrađenog anaerobnom digestijom	Bioplinska postrojenja
	Količina spaljenog otpada i otpada spaljenog na otvorenom	ROO (spaljeni otpad) Ministarstvo poljoprivrede (MPS), DZS (otpad spaljeni na otvorenom)
	Statistički podaci vezani za životne uvjete u kućanstvima	Popisi stanovništva 1981., 1991., 2001., 2011. - DZS
	Količina obrađene otpadne vode	Statistička izvješća i priopćenja - DZS
	Broj požara na vozilima i građevinskim objektima	Ministarstvo unutarnjih poslova
11 Prirodni izvori	Opožarena površina i količina izgorene drvne mase	Statistički ljetopis i statističke baze podataka (HR-STAT) - DZS
	Brojno stanje divljači po vrsti, odstrel divljači po vrsti, površini lovišta i broj stanovnika RH	Statistički ljetopis i statističke baze podataka (HR-STAT) - DZS
	Brojno stanje divljači po vrsti, odstrel divljači po vrsti i težina divljači po vrsti	Ministarstvo poljoprivrede

Metodologija

Nakon što su prikupljeni svi raspoloživi podaci o aktivnostima, isti se raspodjeljuju prema NFR i SNAP sektorima, pod-sektorima i kategorijama izvora i zajedno s pripadajućim i ažuriranim faktorima emisije unose u centralnu bazu podataka CollectER III (verzija od 3. listopada 2010). Hrvatska koristi CollectER III za izradu godišnjih proračuna. CollectER III je proveden sukladno preporukama TFEIP/EIONET i ETC/ACC Europske agencije za okoliš (EEA). Proračun emisija iz cestovnog prometa proveden je u programskoj aplikaciji COPERT 5 (v5.5.1 od 20.10.2021.) koja sadrži podatke o aktivnostima voznog parka i postupke za proračun emisija iz cestovnog prometa. Za proračun emisija iz ne-cestovnog prometa (1.A.2.gvii i 1.A.4.ii), poljoprivrede (3.B i 3.D), uporabe pesticida (3.D.f), spaljivanja poljoprivrednih ostataka na tlu (3.F), izgaranje goriva u malim ložištima – kućanstva (NFR 1.A.4.b.i), otpada, IPPU sektora i ostali prirodni izvori (11.C) koriste se inženjersko-matematički modeli.

Emisija onečišćujućih tvari izvještava se u definiranom NFR19 formatu (Excel tablice) koji razmatra izvore emisija prema slijedećim sektorima: Energetika (NFR 1); Proizvodni procesi i uporaba proizvoda (NFR 2); Poljoprivreda (NFR 3); Otpad (NFR 5); i Prirodni izvori (NFR 11). NFR format uz CLRTAP je u potpunosti usklađen s CRF formatom iz UNFCCC. U prilogu 2. je prikazana podjela sektora prema SNAP nomenklaturi i pripadajuća NFR sa sažetim opisom i karakteristikama promatranog sektora.

Pored navedenih programskih alata, važnu sastavnicu sustava predstavlja EMEP/EEA metodologija izračuna emisije koja jamči točan, cjelovit i dosljedan izračun emisija onečišćujućih tvari, pri čemu se mogu razlučiti dva osnovna pristupa:

• Pristup „odozdo prema gore" („bottom-up“) kojim se ukupna emisija s nekog područja određuje agregiranjem emisija svih pojedinačnih izvora s istoga područja. Izostavljanje nekog od izvora vodi do nekompletnosti izračuna i posljedično manjoj emisiji onečišćujućih tvari.
• Pristup „odozgo prema dolje" („top-down“) kojim se emisija određenog područja dobiva iz prethodno agregiranih statističkih podataka o aktivnostima (npr. ukupna potrošnja loživog ulja ili proizvodnja cementa) i uporabom uprosječenih faktora emisije koji na najbolji način opisuju karakteristiku određene aktivnosti (sektora).

Zbog evidentnih prednosti i nedostataka navedenih pristupa u praksi se primjenjuje njihova kombinacija pri čemu se nastoji uravnotežiti s jedne strane raspoloživi podaci i s druge strane kvaliteta izračuna. Tako se na primjer emisije iz velikih točkastih izvora dobivaju detaljnijim „bottom-up“ pristupom, dok se emisije ostalih izvora određuje „top-down“ pristupom. Takva kombinacija je razumljiva, budući da se podaci za VTI smatraju pouzdanijim od ostalih manjih izvora.

Emisije se općenito proračunavaju na osnovi standardnih metoda i postupaka definiranih u slijedećim priručnicima:

• EMEP/EEA^[23] Air Pollutant Emission Inventory Guidebook “Technical Guidance To Prepare National Emission Inventories” (2013, 2016, 2019);
• EMEP/CORINAIR Atmospheric Emission Inventory Guidebook 2007 (EMEP 2007);
• EMEP/CORINAIR Good Practice Guidance, Good practice for CLRTAP emission inventories (Tinus Pulles, John van Aardenne, 24 June 2004);
• EMEP/CORINAIR Atmospheric emission inventory guidebook, Second edition (September, 1999);
• Emission factor manual PARCOM-ATMOS, Emission factor for air pollution (1992);
• Bundesamt für Umwelt, Wald und Landschaft (BUWAL): Emissionsfaktoren für stationäre Quallen – HANDBUCH (1995);
• US EPA Compilation of Air Pollutant Emission Factors, Vol 1: Stationary Point and Area Sources (1995);
• Corinair; Technical annexes, Volume 2, Default emission factors handbook (CORINE, 1992).

Faktori emisije koji nisu preporučeni u GB2019, su uglavnom preuzeti iz sektorskih smjernica za određivanje emisija onečišćujućih tvari u zrak izrađenih u okviru projekta Rekonstrukcija nacionalnog sustava za praćenje emisije i ubrzanje njegove provedbe (LIFE/TCY/CRO/00086).

Metodologija korištena za proračun emisija uključuje produkt podatka o aktivnosti (npr. potrošnja goriva, statistika proizvodnje, broj životinja, obrađeni otpad itd.) i pripadajućeg faktora emisije.

Korišteni faktori emisije su zadani, faktori emisije specifični za postrojenja (izračunati iz izravnih emisija promatranih postrojenja prijavljenih u hrvatskoj ROO bazi) i faktori emisije specifični za pojedinu zemlju (eng. Country specific). Hrvatska koristi faktor emisije specifičan za zemlju za izračun emisije SO₂. Detalji o metodologiji i korištenim faktorima emisije opisani su u sektorskim poglavljima od 4 do 8.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM₁₀ i PM_2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Detaljan opis korištenih metodologija prikazan je u sektorski specifičnim poglavljima IIR od 3 do 7, a njihov sažetak slijedi u nastavku.

Metode koje se koriste za pojedini NFR sektor jesu slijedeće:

1 ENERGETIKA

• 1.A.1.a (Proizvodnja električne energije i kombinirana proizvodnja topline i električne energije 1.A.1.b, 1.A.2.f.i, 1.B.2.b.i: druga razina proračuna (engl. Tier 2). Faktori emisije: specifični za pojedino postrojenje (DE – direktne emisije iz ROO) i faktori emisije GB2019.
• 1.A.1.a (Javne toplane), 1.A.1.c, 1.A.2.a, 1.A.2, 1.A.3.b.vii, 1.A.4.a, 1.A.4.c.i: prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA, zajedno s preporučenim faktorima emisije iz GB2019.
• 1.A.3.a (Zračni promet), 1.A.3.a.i (i), 1A.3.a.ii (i), 1.A.3.a.i (ii), 1.A.3.a.ii (ii): prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA, zajedno s preporučenim faktorima emisije iz GB2013.
• 1.A.3.b (Cestovni promet), 1.A.3.b.i 1.A.3.b.ii, 1.A.3.b.iii, 1.A.3.b.iv, 1.A.3.b.v, 1.A.3.b.vi, 1.A.3.b.vii: COPERT 5 (v 5.5.1) model.
• 1.A.3.b.vii Cestovni promet: Trošenje prometnica: prva razina proračuna (engl. Tier 1). Faktori emisije: GB2019.
• 1.A.3.c: prva razina proračuna (engl. Tier 1). Faktori emisije: GB2019.
• 1.A.3.d.ii: druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA, zajedno s preporučenim faktorima emisije iz GB2019;
• 1.A.3.d.i(i): prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA, zajedno s preporučenim faktorima emisije iz GB2019.
• 1.A.4.b.i, 1.A.2.g.vii i 1.A.4.b.ii, 1.A.4.c.ii: druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA, zajedno s preporučenim faktorima emisije iz GB2019.
• 1.B.1.a, 1.B.1.b, 1.B.2.c.i – SO₂ i NMHOS, 1.B.2.cii: prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA, zajedno s preporučenim faktorima emisije iz GB2019.
• 1.B.2.a.i, 1.B.2.a.iv, 1.B.2.a.v (osim SNAP 0504), 1.B.2.b, 1.B.2.c.i (osim SO₂ i NMHOS): druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA, zajedno s preporučenim faktorima emisije iz GB2019. Za SNAP 0504 faktori emisije preuzeti iz Corinair-a (volumen 2, str. 57).

2 PROIZVODNI PROCESI I UPORABA PROIZVODA

• 2.A.1 (osim za jednu tvornicu za koju se koristi Tier 1), 2.A.2: druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA, faktori emisije iz GB2019 koji uključuju tehnologiju smanjenja emisije.
• 2.A.3 (samo proizvodnja stakla): prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA, faktori emisije iz GB2019; za proizvodnju mineralne vune iz kategorije 2.A.3 – treća razina proračuna (engl. Tier 3), uz drugu razinu proračuna samo za emisije NMHOS iz jednog postrojenja (engl. Tier 2).
• 2.A.5.a, 2.A.5.b: prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA, faktori emisije iz GB2019.
• 2.B.1, 2.B.2, 2.B.10.a (sumporna kiselina, NPK gnojivo i urea): druga razina proračuna (engl. Tier 2). Faktori emisije: specifični za pojedino postrojenje (DE – direktne emisije iz ROO) i/ili EMEP/EEA faktori emisije iz GB2019.
• 2.C.1 druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA, faktori emisije iz GB2019.
• 2.C.2 prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA, faktori emisije iz GB2019.
• 2.C.3 druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA, faktori emisije iz GB2019.
• 2.D.3.a: druga razina proračuna (engl. Tier 2b). Faktori emisije: EMEP/EEA GB2019.
• 2.D.3.b: druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA, faktori emisije iz GB2019 koji uključuju tehnologiju smanjenja emisije.
• 2.D.3.c, 2.D.3.d: prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA, faktori emisije iz GB2019.
• 2.D.3.e: druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA, zajedno s faktorima emisije iz GB2019.
• 2.D.3.f: drugo (metodologija predložena od strane TERT-a; vidi pog. 5.4).
• 2.D.3.g (osim prerade poliestera i PVC-a za koje se koristi Tier 1): druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA, zajedno s faktorima emisije iz GB2019 koji uključuju tehnologiju smanjenja emisije gdje je primjenjivo.
• 2.D.3.h: prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA, faktori emisije iz GB2019.
• 2.D.3.i (osim primjene ljepila i adheziva), 2.G: druga razina proračuna (engl. Tier 2). Faktori emisije: EMEP/EEA faktori emisije iz GB2019.
• 2.D.3.i (primjena ljepila i adheziva): IIASA GAINS model
• 2.H: druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA, zajedno s faktorima emisije iz GB2019.
• 2.K, 2.I: prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA, faktori emisije iz GB2019.

3 POLJOPRIVREDA

3.B: Tier 2 EMEP/EEA i Tier 2 faktori emisije GB2019 s nacionalnim vrijednostima za sve životinje osim svinja, brojlera, nesilica i pura, za koje su emisije procijenjene uz korištenje Tier 3 EMEP/EEA metodologije s faktorima emisije GB2019 s nacionalnim vrijednostima i mjerama smanjenja emisija.

3.D.1.a: Tier 1 EMEP/EEA metodologija i Tier 1 faktori emisije iz GB2019 za NOx, NMHOS i čestice, te Tier 2 EMEP/EEA metodologija i Tier 2 faktori emisije GB2019 za izračun emisije NH₃.

3.D.a.2.a: Tier 2 EMEP/EEA metodologija i Tier 2 faktori emisije GB2019

3.D.a.2.b: Tier 1 EMEP/EEA metodologija i Tier 1 faktori emisije GB2019

3.D.a.3: Tier 2 EMEP/EEA metodologija i Tier 2 faktori emisije GB2019

3.D.c: Tier 1 EMEP/EEA metodologija i Tier 1 faktori emisije GB2019

3.D.e: Tier 2 EMEP/EEA metodologija GB2019

3.D.f: Tier 1 EMEP/EEA metodologija i faktori emisije GB2019

3.F: Tier 1 EMEP/EEA metodologija i faktori emisije GB2019

5 OTPAD

• 5.A: metodologija za procjenu nacionalnih faktora emisije za NMHOS na temelju emisija CH₄ koje su procijenjene u okviru NIR izvješća; PM_2,5, PM₁₀ i TSP prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA metodologiji, zajedno s faktorima emisije iz GB2019.
• 5.B.1: druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA metodologiji za NH₃ iz GB2019.
• 5.B.2: druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA metodologiji za NH₃ iz GB2019.
• 5.C.1.b.i: prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA metodologiji, zajedno s faktorima emisije iz GB2019 i GB2009 (za faktore emisije koji nisu procijenjeni u GB2019).
• 5.C.1.b.iii, 5.C.1.b.v: prva razina proračuna (engl. Tier 1) prema EMEP/EEA metodologiji, zajedno s faktorima emisije iz GB2019.
• 5.C.2: druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA metodologiji za CO, NO_x, SO₂, NMHOS, TSP, PM₁₀, PM_2,5, BC, Cr, Cu, Zn, As, Se, Pb, Cd, benzo[b]fluoranten, benzo[k]fluoranten, benzo[a]piren i PCDD/F iz GB2019.
• 5.D.1, 5.D.2: druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA metodologiji, zajedno s faktorima emisije iz GB2019.
• 5.E: druga razina proračuna (engl. Tier 2) prema EMEP/EEA metodologiji, zajedno s faktorima emisije iz GB2019.

11 PRIRODNI IZVORI

• 11.B Šumski požari: EMEP/EEA metodologiji, zajedno s Tier 1 faktorima emisije iz GB2019.
• 11.C Ostali prirodni izvori: EMEP/EEA metodologiji, zajedno s Tier 1 faktorima emisije iz GB2019.

Ključne kategorije

Kategorije koje daju najveći doprinos ukupnim proračunima inventara su ključne kategorije. Utvrđivanjem ključnih kategorija u nacionalnom inventaru, izrađivači inventara mogu dati prioritet svojim naporima i poboljšati svoje ukupne proračune. Upotrijebljene su kategorije NFR koje se koriste za izvještavanje o emisijama prema UNECE CLRTAP smjernicama za izvještavanje.

Ključna je kategorija ona koja ima prioritet u nacionalnom sustavu inventara jer je za jednu ili više onečišćujućih tvari u zrak u nacionalnom inventaru značajno važna u smislu apsolutne razine, trenda ili nesigurnosti u emisijama.

Dobra je praksa sustavno i objektivno koristiti analizu ključnih kategorija kao osnovu za odabir metoda izračuna emisija. Takav postupak će dovesti do poboljšane kvalitete inventara, kao i većeg povjerenja u rezultirajuće proračune.

Analiza ključne kategorije pomaže u identificiranju prioritetnih kategorija za koje bi se metode, podaci o aktivnostima, faktori emisije i drugi parametri trebali razmotriti za redovito ažuriranje, strože provjeriti i pregledati te, gdje je to potrebno ili moguće, poboljšati.

Ovo poglavlje daje objašnjenje metode korištene za određivanje ključnih kategorija i popis ključnih kategorija prema onečišćujućoj tvari.

Popis velikih točkastih izvora (dalje u tekstu: LPS) u Hrvatskoj za 2020. g. predstavljen je u potpoglavlju 10 (tablica 10.4-1).

Methoda analize ključne kategorije (KCA)

Metoda koja se koristi za određivanje ključnih kategorija pojedine onečišćujuće tvari slijedi kvantitativni Pristup 1 opisan u IPCC Smjernicama dobre prakse i upravljanju nesigurnostima u nacionalnim inventarima stakleničkih plinova. Analiza osjetljivosti - pojednostavljeni pristup, predložen u proračunu ključnih izvora, ako nesigurnosti nisu poznate. U Pristupu 1 ključne su kategorije identificirane pomoću unaprijed određenog praga kumulativnih emisija. Ključne kategorije su one koje, kada se zbroje u silaznom redoslijedu veličine, kumulativno zbroje do 80% ukupne razine^[24]. Za Pristup 1, analiza se provodi na razini svih NFR kategorija za koje se u inventaru primjenjuju različite metode. Daje se doprinos svake NFR kategorije procjeni razine nacionalnog inventara.

Popis ključnih kategorija po onečišćujućoj tvari

Tablica 1.5-1 prikazuje popis ključnih NFR kategorija po onečišćujućim tvarima za 2020. godinu zajedno s doprinosom svake od identificiranih ključnih kategorija nacionalnom totalu i kumulativnim postotkom doprinosa svih ključnih kategorija u 2020. godini nacionalnom totalu.

Tablica 1.5-1 Ključne kategorije izvorae u 2020. za hrvatski inventar emisija

Onečiš-ćujuća tvar	Ključne kategorije (poredano od najvećeg prema najmanjem s lijeva na desno)										Uku-pno (%)
SOx	1B2aiv	1A2f	1A4bi	1A1b							82,8
	27,8%	23,6%	11,9%	11,2%
NOx	1A3bi	1A3biii	1A4bi	1A2f	1A3bii	1A1a	3Da1	1A3dii	1A4cii		81,7
	22,2%	15,5%	9,2%	7,0%	6,7%	6,1%	5,6%	4,6%	4,6%
NH3	3Da1	3Da2a	3B3	1A4bi	2B10a	3B1a					83,5
	37,6%	15,0%	11,5%	7,7%	6,9%	4,8%
NMHOS	1A4bi	2D3d	2D3a	2D3i	2H2	3B1b	2D3h	3B1a	1B2av	3De	81,5
	26,2%	17,8%	12,7%	4,7%	4,6%	4,6%	3,1%	2,9%	2,4%	2,4%
CO	1A4bi	1B2aiv	1A3bi								86
	71,0%	7,5%	7,5%
TSP	2A5b	1A4bi									84,9
	61,9%	23,0%
PM10	1A4bi	2A5b	3Dc								83,9
	42,9%	36,3%	4,6%
PM2,5	1A4bi	2A5b									82,1
	75,5%	6,6%
Pb	2G	1A4bi	1A3bvi	2A3	1A2f						85,2
	33,7%	21,4%	16,4%	7,9%	5,9%
Hg	1A2f	1A1a	2K	1A4bi							82
	31,6%	28,9%	10,8%	10,6%
Cd	1A4bi	2G									80,2
	72,1%	8,1%
PCDD/ PCDF	1A4bi										85,5
	85,5%
PAU	1A4bi										94,3
	94,3%
HCB	1A4bi	3Df	1A1a								92,6
	59,5%	18,0%	15,1%
As	1A1a	1A2f	2A3								81
	40,8%	22,9%	17,3%
Cr	1A4bi	1A3bvi	1B2aiv	1A2f							83,6
	52,1%	17,5%	7,3%	6,6%
Cu	1A3bvi	2G									86,1
	74,8%	11,3%
Ni	1A1b	1A1a	1B2aiv	1A4ai	2A3	1A2f					82,4
	41,7%	12,6%	11,3%	6,1%	5,4%	5,4%
Se	2A3	1A2f	1A4bi								86,4
	61,6%	18,1%	6,6%
Zn	1A4bi	1A3bvi	1A1a								85,3
	70,8%	8,6%	5,9%
benzo(a) piren	1A4bi										93,7
	93,7%
benzo(b) fluoranten	1A4bi										94,4
	94,4%
benzo(k) fluoranten	1A4bi										92,8
	92,8%
Indeno (1,2,3-cd) piren	1A4bi										96,9
	96,9%
PCB	2K										99,4
	99,4%
BC	1A4bi	1A3bi	2G								82,4
	69,4%	9,4%	3,6%

QA/QC i postupci verifikacije

Primijenjeni postupci osiguranja i kontrole kvalitete za izradu inventara i izvještavanje dio je definiranog QA/QC plana. U 2009. godini, EKONERG d.o.o. je za MINGOR pripremio interni dokument (QA/QC plan) za organiziranje i provedbu aktivnosti po svim aktivnostima inventara emisija, uključujući sve dionike (npr. obveznike dostave podataka, primatelje, ustanova za izradu inventar), prikupljanje podataka, obradu podataka, izrada izvješća, konsolidiranje proračuna u inventaru (npr. u jednu nacionalnu bazu podataka) i izvješćivanje. QA/QC aktivnosti provedene pri izradi ovog izvješća je prikazano u Prilogu 1, a one uključuju provjere kod prikupljenih podataka o djelatnosti, unosa podataka u baze podataka, izračuna emisije, punjenja zadanih formata za izvještavanje - NFR tablice za 1990. - 2020. (za 2020. u Prilogu 1) i pripreme IIR-a.

Sastavljeni nacionalni inventar testira se elektroničkim RepDab alatom koji provjerava format, dosljednost i cjelovitost prije nego što ga preda UNECE/CEIP. RepDab je on-line dostupan na CEIP web mjestu (https://www.ceip.at/repdab). Ako je potrebno, podaci se revidiraju. Kada svi formati prođu sve RepDab testove, tada se formati predaju.

Sljedeća potpoglavlja daju objašnjenje pojmova „kontrola kvalitete“ i „osiguranje kvalitete“ kao i aktivnosti / metoda, koje se koriste u svrhu upravljanja inventarom.

Kontrola kvalitete (QC)

Kontrola kvalitete (QC) je sustav redovitih tehničkih aktivnosti za mjerenje i kontrolu kvalitete podataka u proračunu emisija onečišćujućih tvari. Sustav kontrole kvalitete se uspostavlja tako da:

• omogući redovite i dosljedne provjere istinitosti, ispravnosti i potpunosti podataka;
• prepozna i obradi pogreške i propuste;
• dokumentira i arhivira podatke proračuna emisija i zabilježi provedene QC aktivnosti.

QC obuhvaća opće metode, poput provjere točnosti u prikupljanju podataka i proračunima, te uporabu potvrđenih normiranih postupaka za proračun emisija, mjerenja, procjenu nesigurnosti, arhiviranje podataka i izvješćivanje. Specifične aktivnosti kontrole kvalitete obuhvaćaju tehničke preglede izvora emisije, podataka o aktivnostima, emisijskih faktora i metoda određivanja emisije. Tako se npr. provodi i kontrola „bottom-up“ podataka za industriju i energetiku preuzetih iz Registra onečišćavanja okoliša (ROO baza) i podataka iz baze podataka „Hlapivi organski spojevi“ (HLAP baza). ROO se temelji na Pravilniku o ROO. Prema tom Pravilniku nadležna tijela tj. 21 županija, u suradnji s nadležnom inspekcijom, odgovorna su za procjenu točnost, dosljednost i vjerodostojnost podataka dostavljenih od strane operatora.

Konzistentnost, transparentnost i cjelovitost svi podataka preuzetih iz ROO (izravna emisije onečišćujućih tvari, potrošena količina goriva i produktivnost) provjerava se u procesu pripreme inventara. Ukoliko se uspoređujući ranije godišnje prijavljene podatke uoče izrazita smanjenja ili izrazita povećanja (odstupanja) u prijavljenim emisijama i/ili potrošenom gorivu i/ili ostvarenoj produktivnosti, tada se provjerava da li je postrojenje uvelo novu tehnologiju smanjenja emisija (također dio ROO sustava), novo gorivo se ili je došlo do pogrešnog unosa određenog podatka u bazu (najčešća pogreška je unos podatka u drugoj mjernoj jedinici). U slijedećem koraku izrađivač inventara obavještava osobu u MINGOR odgovornu za inventar emisija onečišćujućih tvari u zrak, koja potom obavještava osobu odgovornu za baze ROO i HLAP. Dalje, osobu odgovornu za bazu ROO obavještava nadležno tijelo u županiji, koje potom obavještava odgovornu osobu operatera o uočenoj nekonzistentnosti podatka. Odgovornu osobu operatera potom podatak korigira ili objasni nekonzistentnost.

Za energetski sektor posebno za sektor proizvodnju električne i toplinske energije, ukupna količina goriva prijavljena u bazu ROO uspoređuje se s količinama prodanog goriva po tipu goriva iz godišnjih nacionalnih energetskih bilanca. Posljednji navod je također dio godišnjeg procesa prikupljanja podataka.

Osiguranje kvalitete (QA) i verifikacija

Osiguranje kvalitete (QA) predstavlja planirani sustav postupaka pregleda koje provodi osoblje koje nije izravno sudjelovalo u procesu sastavljanja / izrade inventara. Pregledi, po mogućnosti od strane neovisnih trećih strana, trebaju se provoditi na završnom inventaru, nakon provedbe QC postupaka. Revizori provjeravaju jesu li ispunjeni ciljevi kvalitete podataka, osiguravaju da inventar predstavlja najbolje moguće proračune emisija (i ponora) s obzirom na trenutno stanje dostupnih znanstvenih saznanja i podataka, te podržavaju učinkovitost programa QC.

MINGOR^[25] je sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 127/19) i Uredbi NEC nadležno tijelo za osiguravanje poslova izrade nacionalnih inventara, godišnjih inventara emisija, projekcija emisija, prostorno raščlanjenih inventara, inventara velikih točkastih izvora, prilagođenih inventara emisija po potrebi i informativnih izvješća o inventaru emisija, a provode ih ovlaštenici sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša.

EKONERG - institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o. iz Zagreba je na temeljem Ugovora o javnoj nabavi pružanja usluge „Izrada izvješća sukladno zahtjevima LRTAP konvencije i NEC Direktive za 2022. godinu sa prioritetnim unapređenjem proračuna za sektore 1.A.3.d, 2.A.3, 2.D.3.b, 2.D.3.a i 2.D.3.g“ evidencijski broj: 800/02-21/21JN, za MINGOR ^[26] ovlaštena tvrtka i odgovorni izvršitelj za pripremu IIR2022 i NFR19 izvještajnih formata (1990. – 2020.).

Slijedom navedenog proizlazi i odgovornost MINGOR i EKONERG d.o.o. za provođenje provjere i stručne procjene kvalitete podataka, proračunatih emisija i izrađenog izvješća na godišnjoj razini prije elektroničkog podneska u EMEP/CEIP ili alternativno u EIONET.

Osiguravatelji podataka su sukladno Uredbi NEC odgovorni za podatke koje dostavljaju u MINGOR.

U procesu izrade proračuna primijenjen je raspored aktivnosti za kontrolu i osiguranje kvalitete (vidjeti Prilog 1). Primijenjeni su opći i specifični postupci kontrole kvalitete u smislu provjere podataka o aktivnostima i emisijskih faktora korištenih u prethodnim izvješćima sa novim emisijskim faktorima i podacima iz drugih izvora (npr. ROO, direktna komunikacija sa onečišćivačima). Primjena postupaka kontrole kvalitete dovela je do ponovnih izračuna emisija koja je prikazana u Poglavlju 8.

Niz specifičnih međunarodnih QA aktivnosti i postupaka kroz koje prolazi hrvatski inventar emisija u zrak su:

• 2017. – 2021.: Godišnji pregled podataka o nacionalnom inventaru emisija onečišćujućih tvari u zrak prema Direktivi 2016/2284 (NECD): dubinski tehnički pregled prema EU NECD koji je proveo stručni tim u ime EK. Svake godine se pregledavaju i glavne onečišćujuće tvari (SO₂, NOx, NMHOS, NH₃, PM_2.5), kao i detaljna revizija kako bi se potvrdilo da su sve preporuke, nekvantificirane potencijalne tehničke ispravke, tehničke ispravke i revidirane procjene, iz nalaza prethodnih pregleda, integrirane. Povrh toga, svake se godine pregled fokusira na različite odjeljke:
  • 2017. – glavne onečišćujuće tvari
  • 2018. – glavne onečišćujuće tvari, POO i TM
  • 2019. – glavne onečišćujuće tvari, POO i TM + projekcije (podnesene 2019.)
  • 2020. – glavne onečišćujuće tvari, PAH (ukupni i pojedinačni PAH), dioksini/furani, PCB, HCB, Cd, Hg, Pb + podaci o prostorno raščlanjenim emisijama i LPS (podneseni 2019.)
  • 2021. – glavne onečišćujuće tvari, PAH (ukupni i pojedinačni PAH), dioksini/furani, PCB, HCB, Cd, Hg, Pb + podaci o prostorno raščlanjenim emisijama i LPS + projekcije (podneseni 2021.)
  • Preporuke iz ovih pregleda razmatraju se u hrvatskom programu poboljšanja.
• Godišnja Faza 1 (S1) i Faza 2 (S2) CLRTAP pregleda: EMEP centar za emisije CEIP koristi poluautomatizirane rutine za provođenje godišnje početne provjere pravovremenosti, potpunosti i formata podnesaka (pregled S1). CEIP također sastavlja godišnju sintezu i ocjenu svih nacionalnih podnesaka s obzirom na dosljednost, usporedivost, analizu ključnih kategorija (KCA), trendove i IEF podataka s preporukama za poboljšanje kvalitete podataka (pregled S2). Rezultati se objavljuju prije 15. ožujka i ažuriraju do kraja ožujka na web stranici CEIP-a. Nalazi revizije razmatraju se za djelovanje u okviru hrvatskog programa poboljšanja.
• 2011. i 2014.: Faza 3 (S3) dubinski pregled UNECE - Dubinski pregled hrvatskog inventara dostavljenog prema UNECE CLTRAP i EU NECD (za 2014). Reviziju je koordinirao CEIP centar za emisije EMEP-a koji je djelovao kao Tajništvo za reviziju. Ovaj pregled usredotočen je na SO₂, NOx, NMVOC, NH₃, PM₁₀ i PM_2,5 odražavajući trenutne prioritete Upravljačkog tijela EMEP-a i TFEIP-a. HM i POPs su revidirani u najvećoj mogućoj mjeri. Pregled podataka prijavljenih prema CLRTAP usklađen je s onima prijavljenim prema NECD. Preporuke dane u pregledu S3 uzete su u obzir u hrvatskom programu poboljšanja zaliha.
• 2004. – 2020.: Dubinski UNFCCC pregled nacionalne komunikacije (NC): Dubinski pregled NC provodi međunarodni tim stručnjaka iz Aneksa I stranaka i stranaka koje nisu iz Aneksa I, odabranih iz popisa stručnjaka, koji koordinira tajništvo UNFCCC-a. Pregled hrvatskog NC uključuje administrativni ili centralizirani pregled (centralizirani pregled proveden za Hrvatsku u godinama: 2005., 2006., 2009., 2010., 2011., 2013., 2014., 2016., 2020.) i posjet zemlji (proveden za Hrvatsku u godinama: 2004., 2007., 2008., 2012., 2018.). Pregledi naglašavaju pitanja transparentnosti, potpunosti, dosljednosti, usporedivosti i točnosti izvješćivanja koja Hrvatska treba riješiti. Ovi pregledi su usredotočeni na GHG inventar, a ne na inventar onečišćenja zraka, ali zbog usklađenosti i dosljednosti između oba inventara, identificiraju se područja za poboljšanje koja se odnose na oba inventara te se u oba i implementiraju.
• 2013. - 2021.: Godišnji pregled emisija GHG (inventar GHG): Ovaj pregled provode Europska komisija i Europska agencija za okoliš (EEA) (koje djeluju kao Tajništvo za preglede), uz podršku tima tehničkih stručnjaka za pregled. Tajništvo može odlučiti organizirati posjet u zemlji, administrativni i/ili centralizirani pregled. Ovi pregledi su usredotočeni na inventar stakleničkih plinova, ali zbog dosljednosti kompatibilnosti između inventara stakleničkih plinova i inventara onečišćujućih tvari zraka, područja za poboljšanje u vezi s oba inventara identificirana su i implementirana u oba.

Cilj ovih tehničkih pregleda je osigurati elemente za poboljšanje transparentnosti, dosljednosti, usporedivosti, potpunosti i točnosti dostavljenih podataka. Ovi pregledi doprinose uspostavljanju točnih, pouzdanih i provjerenih inventara emisija za sve države članice.

Opća ocjena nesigurnosti

Analiza nesigurnosti provedena je na temelju standardnih metoda i postupaka prema:

• UNECE: Smjernice za procjenu i izvještavanje podataka o emisijama u okviru Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, Izdanje 2009 (UNECE 2009) i
• EMEP/EEA Priručnik za proračun emisija onečišćujućih tvari u zrak (EMEP/EEA Priručnik).

Procjena nesigurnosti ukupnih emisija onečišćujućih tvari za Republiku Hrvatsku u ovom izvješću razvijena je u skladu sa „Tier 1“ metodologijom opisanom i definiranom u EMEP/EEA Priručniku. Izračun nesigurnosti se temelji na podacima o NFR sektorskim emisijama u baznoj 1990. godini i u 2020. godini, te na nesigurnosti podataka o aktivnosti i nesigurnosti faktora emisija. Proračunate emisije u 1990. i u 2020. godini, nesigurnost trenda za razdoblje 1990.-2020. te nesigurnost ukupnih emisija onečišćujućih tvari za 2020. godinu prikazani su u tablici 1.7-1. Procjene nesigurnosti uključuju sve NFR sektore na agregiranoj razini Detaljni prikaz izračuna i rezultata analize nesigurnosti nalaze se u Prilogu 7.

Pregled metodologije ocjene nesigurnosti

Nesigurnost emisije propagira se od nesigurnosti podatka o aktivnosti i faktora emisije preko „Error propagation“ jednadžbe (Mandel 1984, Bevington i Robinson 1992)^[27]. Metoda je prezentirana u EMEP/EEA Priručniku uz određene uvjete korištenja:

• Ulazni parametri (faktori emisije, podatak o aktivnosti) imaju Gaussovu (normalnu) distribuciju. Nesigurnost je simetrična u odnosu na srednju vrijednost. Duljina raspona od srednje do gornje veće vrijednosti (97,5% percentil) jednaka je duljini raspona od srednje do donje, niže vrijednosti (2,5% percentil).
• Korelacija, međuovisnost između različitih ulaznih podataka ne postoji. To je ujedno jedan od glavnih razloga zašto je potrebno agregirati određene potkategorije.
• Izračunavanje nesigurnosti trenda primjenom metode Tier 1 temelji se na osnovnoj pretpostavci da su ulazne nesigurnosti faktora emisije i podataka o aktivnostima za 1990. i 2020. jednaki.

Uz navedene uvjete, izračun nesigurnosti „Tier 1“ metodom je prikladan.

U priručniku se preporučuje da su ulazni parametri veličina (direktne emisije^[28], podaci o aktivnosti i faktori emisije) u najvećoj mjeri statistički nezavisni, primjerice faktor emisije, koji se koriste u nekoliko NFR kategorija pridonose nesigurnosti na agregiranoj razini, a ne koriste se pri izračunu nesigurnosti pojedinačno za svaku kategoriju izvora.

Odgovarajuće agregiranje podataka za analize nesigurnosti je važno kako bi se izbjeglo precjenjivanje ili podcjenjivanje nesigurnost zbog korelacije.

Pretpostavke korištene pri agregiranju NFR sektora su sljedeće:

• faktori emisije se smatraju neovisnima za različite sektore, tehnologije ili goriva,
• procjene emisija različitih onečišćujućih tvari se smatraju neovisnima i
• podaci o aktivnostima se smatraju neovisnima.

Pretpostavke korištene u izračunu nesigurnosti su sljedeće:

• nesigurnost faktora emisije je donja vrijednost preporučenog raspona nesigurnosti za sve izvore i onečišćujuće tvari (EMEP/EEA Priručnik, Dio A – Priručnik općih poglavlja, 5-Nesigurnosti, tablica 3-2 i 3-3) i
• nesigurnosti faktora emisije imaju osjetljivost Tipa A i nesigurnost podataka o aktivnosti ima osjetljivost Tipa B sukladno EMEP/EEA Priručnik.

Dokumentiranje nesigurnosti

Procjena nesigurnosti faktora emisije proizlazi iz stručne prosudbe na temelju podataka o 95% intervalu pouzdanosti sukladno EMEP/EEA Priručniku. Preporučena nesigurnost faktora emisije dana je u slovnom zapisu (tablica 3-2, EMEP/EEA Priručnik, opće poglavlje 5 – Nesigurnosti) i predstavlja raspon nesigurnosti (tablica 3-3, EMEP/EEA Priručnik, opće poglavlje 5 – Nesigurnosti). U proračunu nesigurnosti korištena je donja vrijednost preporučenog raspona nesigurnosti faktora emisije za sve izvore i onečišćujuće tvari. Za pojedine onečišćujuće tvari i kategorije izvora, informacije o preporučenim rasponima nesigurnosti nisu bile dostupne u EMEP/EEA Priručniku, te su se u tom slučaju kada je to bilo prikladno primijenile informacije iz Švicarskog IIR 2011.

Procjena nesigurnosti podataka o aktivnosti proizlazi iz Hrvatskog Inventara stakleničkih plinova (NIR), stručne prosudbe koja se temelji na usporedbi dostupnih baza podataka nesigurnosti podataka o aktivnosti drugih država, te iz EMEP/EEA Priručnika (tablica 3-1, opće smjernice Poglavlje 5 Nesigurnosti), gdje je to prikladno (tablica 1.7.2-1). Za kategorije izvora za koje je nesigurnost podatka o aktivnosti preuzeta iz Hrvatskog NIR-a, korištena je preporučena nesigurnost iz IPCC priručnika na način da je odabrana prosječna vrijednost preporučenog raspona nesigurnosti. Za kategorije izvora, gdje je nesigurnost podatka o aktivnosti preuzeta iz izvješća drugih zemalja s dostupnim podacima o nesigurnosti podatka o aktivnosti, dostupni podaci su uspoređeni te je donijeta stručna prosudba za izbor najprihvatljivije nesigurnosti podatka o aktivnosti.

Korišteni izvori podataka:

• analiza nesigurnosti Hrvatskog inventara stakleničkih plinova - NIR (podaci o aktivnosti),
• nesigurnosti iz Izvještaja o proračunu emisija drugih zemalja; Francuske, Finske, Švicarske i Danske (faktori emisije i podaci o aktivnosti),
• preporučene vrijednosti iz EMEP/EEA Priručnika (faktori emisije i podaci o aktivnosti).

Raspon nesigurnosti podataka o aktivnosti

Raspon nesigurnosti podataka o aktivnosti za NFR sektore na agregiranoj razini prikazani su u tablici 1.7.2-1.

Tablica 1.7.2-1 Primijenjene razine nesigurnosti za podatke o aktivnosti i izvori podataka po NFR sektorskoj agregaciji

AGREGIRANI NFR SEKTORI	%	IZVOR PODATAKA
1A1, 1A2, 1A3b	3	Nacionalni podaci u kombinaciji s usporedbama s drugim bazama podataka i drugim zemljama
1A3a	3	Nacionalni podaci u kombinaciji s EUROCONTROL bazom podataka
1A3c i 1A3d	5	Nacionalni podaci u kombinaciji s usporedbama s drugim bazama podataka i drugim zemljama
1A4a	5	Stručne prosudbe u kombinaciji s usporedbama s drugim bazama podataka i drugim zemljama
1A4b, 1A4c	3	Nacionalni podaci u kombinaciji s Tier 2 metodologija iz GB2019
1B1, 1B2ai	10	Stručne prosudbe u kombinaciji s usporedbama s drugim bazama podataka i drugim zemljama
1B2aiv, 1B2av, 1B2b,1B2c	3	Podaci specifični za postrojenja u kombinaciji s Tier 2 metodologija iz GB2019
2A1, 2A2, 2A3	3	Podaci specifični za postrojenja u usporedbi s nacionalnim statističkim podacima
2A5a	5	Nacionalni podaci u kombinaciji s usporedbama s drugim bazama podataka i drugim zemljama
2A5b	325	Nacionalni podaci u kombinaciji s Tier 1 metodologijom iz GB2019
2B1, 2B2	3	Podaci specifični za postrojenja u usporedbi s nacionalnim statističkim podacima
2B10a, 2H, 2I	5	Nacionalni podaci u kombinaciji s usporedbama s drugim bazama podataka i drugim zemljama
2C	7,5	Podaci specifični za postrojenja u usporedbi s nacionalnim statističkim podacima
2D3b	15,5	Nacionalni podaci u kombinaciji s Tier 2 metodologijom iz GB2019
2D3c, 2D3h	30	Nacionalni statistički podaci i usporedba s drugim bazama podataka i drugim zemljama
2D3g	32,5	Podaci specifični za postrojenja u kombinaciji s Tier 2 metodologija iz GB2019
2K	50	Nacionalni statistički podaci o stanovništvu i usporedba s drugim bazama podataka i drugim zemljama
2D3a, 2D3i, 2G, 2D3d, 2D3e, 2D3f	10	Podaci specifični za postrojenja u kombinaciji s Tier 2 metodologija iz GB2019
3B1, 3B2, 3B4d, 3B4e, 3B4f	10	Nacionalni statistički podaci u usporedbi s Nacionalnim jedinstvenim registrom domaćih životinja, Hrvatska poljoprivredna agencija
3B3, 3B4g	50	Nacionalni statistički podaci u usporedbi s Nacionalnim jedinstvenim registrom domaćih životinja, Hrvatska poljoprivredna agencija
3D	5	Podaci specifični za postrojenja u kombinaciji s Tier 2 metodologija iz GB2019
3Df	3	Nacionalni statistički podaci o prodaji
3F	65	Nacionalna stručna procjena u kombinaciji s nacionalnim statističkim podacima
5A, 5B, 5C	5	Nacionalni podaci iz ROO i Informacijskog sustava gospodarenja otpadom (MINGOR), kompostana, bioplinskih postrojenja, MINPO, DZS
5D	30	Nacionalni statistički podaci iz Statističkih izvješća i priopćenja i iz Popisa stanovništva 1981. g., 1991. g., 2001. g. i 2011. g. (u kombinaciji s metodama interpolacije i ekstrapolacije), DZS
5E	5	Nacionalna baza nenamjernih požara, Ministarstvo unutarnjih poslova

Rasponi nesigurnost za faktore emisije

Primijenjena nesigurnosti za većinu faktora emisije je preporučena vrijednosti iz EMEP / EEA Priručnika. Priručnik ne predlaže nesigurnost za TSP, PM₁₀, PM_2,5, BC i NH₃ (za neke sektore) pa je u usporedbi s podacima drugih država, donesena stručna prosudba nesigurnosti faktora emisija za TSP, PM₁₀, PM_2,5 i BC, dok je za NH₃ nesigurnost faktora emisije preuzeta iz Danskog IIR (tablica 1.7.2-3). Nadalje, za pod-sektore 1.A.4 nesigurnosti faktora emisije za TSP, PM₁₀ i PM_2,5 preuzeti su iz Švicarskog IIR2011 (tablica 1.7.2-4). Primijenjene nesigurnosti faktora emisije navedene su u tablicama od 1.7.2-2 do 1.7.2-4.

Tablica 1.7.2-2 Primijenjena razina nesigurnosti faktora emisije za SO₂, NO₂, NMHOS, CO, TSP, PM₁₀, PM_2,5, BC, PAU, HCB, PCDD/PCDF

NFR	RAZINE NESIGURNOSTI FAKTORA EMISIJE, %
	SO2	NO2	NMHOS	CO	TSP	PM10	PM2,5	BC	PAU	HCB	PCDD/ PCDF
1.A.1, 1.A.2	10	20	50	20	50	50	50	50	100	100	100
1.A.3.b	20	20	20	20	100	100	100	100	400	400	400
1.A.3.a, c	20	100	100	100	500	500	500	500	400	400	400
1.A.3.d	20	200	200	200	200	200	200	200	400	400	400
1.A.4	20	50	50	50	x	x	x	x	400	400	400
1.B	50	50	50	50	50	50	50	50	400	400	400
2.A, 2.B, 2.C, 2.D, 2G	20	50	50	50	50	50	50	50	400	400	400
2.A.3	-	-	200	-	60	60	60	60	-	-	-
2.A.5.b	-	-	-	-	155	155	155	-	-	-	-
2.D.3.b, 2.D.3.g	-	-	200		200	200	200	-	-	-	-
3.B	-	100	100	-	100	100	100	x	400	400	400
3.D	-	100	100	-	50	50	50	x	400	400	400
3.D.f	-	-	-	-	-	-	-	-	-	30	-
3.F	50	50	50	17	25	25	25	25	100	100	50
5.A, 5.D	-	-	50	-	100	100	100	100	-	-	-
5.C	20	20	50	50	50	50	50	50	100	100	100

Izvor: GB2019, Dio A – Priručnik općih poglavlja, 5-Nesigurnosti, tablice 3-2 i 3-3, za čestice – stručna prosudba

Tablica 1.7.2-3 Primijenjena razina nesigurnosti faktora emisije za teške metale, NH₃ i PCB

NFR	RAZINE NESIGURNOSTI FAKTORA EMISIJE, %
	As	Cd	Cr	Cu	Hg	Ni	Pb	Se	Zn	NH3	PCBs
1.A.1, 1.A.2	100	100	100	100	100	100	100	100	100	1000	100
1.A.3.b	400	400	400	400	400	400	400	400	400	400	400
1.A.3.a, c, d	400	400	400	400	400	400	400	400	400	1000	400
1.A.4	400	400	400	400	400	400	400	400	400	1000	400
1.B	400	400	400	400	400	400	400	400	400	1000	400
2.A, 2.B, 2.C, 2.D, 2.G	400	400	400	400	400	400	400	400	400	400	400
2.A.3	400	400	400	400	400	400	400	400	400	60	400
3.B	400	400	400	400	400	400	400	400	400	100	400
3.D	400	400	400	400	400	400	400	400	400	100	400
3.D.f	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
3.F	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	-
5.B, 5.D, 5C	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100

Izvor: GB2019, Dio A – Priručnik općih poglavlja, 5-Nesigurnosti, tablice 3-2 i 3-3

Tablica 1.7.2-4 Primijenjena razina nesigurnosti faktora emisije za PM_2,5, PM₁₀ i TSP u sektoru 1.A.4

NFR	RAZINE NESIGURNOSTI FAKTORA EMISIJE, %
	PM2,5	BC	PM10	TSP
1.A.4.a.i	78,0	78,0	78,0	78,0
1.A.4.b.i	76,0	76,0	76,0	76,0
1.A.4.b.ii	50,0*	50,0*	50,0*	50,0
1.A.4.c.i	39,0	39,0	39,0	39,0
1.A.4.c.ii	80,0*	80,0*	80,0*	80,0

Izvor: Švicarski IIR2011, (*) PM₁₀, PM_2,5 i BC – stručna prosudba

Rezultati „Tier 1”procjene nesigurnosti

Tablica 1.7.3-1 prikazuje sažetak procijenjenih ukupnih nesigurnosti onečišćujućih tvari za 2020. godinu i nesigurnosti u trendu za razdoblje 1990.-2020. Tablice s detaljnim izračunom i rezultatima provedene analize nesigurnosti nalaze se u Prilogu 7.

Tablica 1.7.3-1 Sažetak procjene nesigurnosti za Hrvatsku i ukupne emisije onečišćujućih tvari u 2020. g.

Onečišćujuća tvar	Ukupna emisija u 2020. g.	Jedinica	Nesigurnost emisije	Trend	Nesigurnost trenda
			%	-	%
SO2	6,1	kt	14,8	-96,4%	0,5
NO2	45,8	kt	17,3	-56,7%	2,7
NMVOC	70,3	kt	25,7	-59,1%	4,6
CO	217,2	kt	37,3	-61,5%	7,9
TSP	101,0	kt	223,7	8,1%	311,9
PM10	51,4	kt	135,0	-13,8%	146,9
PM2,5	28,5	kt	62,6	-29,4%	22,0
BC	3,7	kt	56,2	-34,5%	6,3
PAH	13,3	kt	377,9	-39,6%	29,8
HCB	0,4	kg	238,8	-94,9%	11,5
PCDD/PCDF	25,5	g I-TEQ	342,5	-71,3%	55,0
NH3	31,6	kt	101,4	-37,0%	20,4
As	0,3	kt	87,9	-96,8%	11,5
Cd	0,8	kt	292,3	-35,9%	81,9
Cr	1,9	kt	217,5	-64,2%	57,3
Cu	9,7	kt	158,5	31,6%	60,0
Hg	0,4	kt	82,3	-67,1%	83,0
Ni	2,3	kt	85,2	-86,6%	9,6
Pb	5,4	kt	168,1	-99,0%	2,3
Se	0,3	kt	249,0	-28,2%	40,1
Zn	30,9	kt	286,8	-19,6%	44,8
PCB-i	407,1	kg	400,8	-15,7%	59,3

Rezultati provedene analize nesigurnosti interpretiraju se na način naveden u nastavku. Za primjer promatrajmo drugi redak tablice 1.7.3-1. Četvrto polje drugog retka kaže da sa sigurnošću od 95 %, vrijednost ukupne emisije NO_X u 2020. godini varira u intervalu [45,8*(1-p/100), 45,8*(1+p/100)], gdje je „p“ nesigurnost emisije (17,3 %). Uz isti pristup sa 95 %-om vjerojatnošću se tvrdi da je raspon trenda između [-56,7 %-t, -56,7 %+t], gdje je „t" nesigurnost trenda (2,7 %).

Kod slijedećih onečišćujućih tvari: PAU, HCB, PCDD/PCDF, Cu, Pb, Se, PCB, Zn, Hg nesigurnosti emisija su očekivano visoke. Glavni razlog je visoka nesigurnost faktora emisije (400 %) koja je određena iz tablice 3.2 GB2019. Radi se o kategorijama koje su klasificirane na razinu E, čija je procjena nesigurnosti bazirana na pretpostavkama te je raspon nesigurnosti neograničen. Za onečišćujuće tvari PM₁₀, PM_2,5, BC i TSP rasponi nesigurnosti u tablici 3.3. iz GB2019 nisu definirani. Za onečišćujuću tvar NH₃ raspon nesigurnosti je klasificiran u kategoriju D ili E, gdje se procjena nesigurnosti kategorija koje spadaju u klasu E bazira na pretpostavkama pa raspon nije ni određen. Kako ne bi došlo do precjenjivanja ukupne nesigurnosti onečišćujućih tvari PM₁₀, PM_2,5, BC i TSP za NFR 1.A.4, razine nesigurnosti za navedene tvari su razvrstane u niže potkategorije.

Opća ocjena potpunosti

Sukladno Smjernicama o izvješćivanju, u slučajevima kada u proračunu emisija postoje praznine u metodološkom ili podatkovnom smislu, Stranke konvencije su dužne na transparentan način izvijestiti i obrazložiti razlog postojanja praznina odnosno izostavljanja određenog izvora emisije iz proračuna, služeći se pri tome posebnim oznakama potpunosti (engl. notation keys). Objašnjenje značenja i svrhe oznaka kompletnosti navodi se u sljedećem pod-poglavlju. Znakovne šifre su korištene u NFR tablicama emisija za sektore, odnosno pod-sektore kod kojih emisija nije kvantitativno izražena. Tablica 1.8-1 prezentira značenje pojedine oznake.

Tablica 1.8-1 Oznake korištene u NFR tablicama

Kratica	Značenje	Svrha
NO	Ne nastaje	Za aktivnosti ili procese kojih nema u Republici Hrvatskoj / Za emisije izvora onečišćujućih tvari koje se za dotičnu tvar ili kategoriju izvora ne nastaju;
NE	Nije proračunato	Gdje emisija postoji ali nije izračunata ili o njoj nije izvješteno;
NA	Nije primjenjivo	Gdje aktivnost ili proces postoje ali se pretpostavlja da ne dolazi do emisija / koristi se za aktivnosti pojedine kategorije izvora za koje se vjeruje da ne rezultiraju znatnim emisijama promatrane onečišćujuće tvari;
IE	Uključeno drugdje	Gdje su emisije za navedenu aktivnost ili proces proračunate i uključene u proračun ali nisu prikazane odvojeno za tu kategoriju izvora / Za emisije izvora onečišćujućih tvari koje su proračunate ali su uključene drugdje u proračun od očekivane kategorije izvora;
C	Povjerljivo	Za emisije izvora onečišćujućih tvari koje bi dovele do otkrivanja povjerljivih informacija.
NR	Nije relevantno	Prema paragrafu 9 u Emission Guidelines, Izvještaj o proračunu emisija treba obuhvaćati sve godine od 1980 naovamo, ukoliko su podaci dostupni. Gdje se emisije striktno ne zahtijevaju prema različitim Protokolima. Npr. neke članice emisije NMHOS-a prijavljuju tek od 1988.

Izvori emisije koji se prijavljuju kao “NE“

Tablica 1.8.1-1 Objašnjenje NE

NFR kod	Onečišćujuće tvari	Razlog zašto nije proračunato
1.A.1.b	NH3, PCB, HCB	FE nisu raspoloživi u GB2019
1.A.1.c	PCB, HCB	FE nisu raspoloživi u GB2019
1.A.2.g.vii	PCB, HCB, benzo(k)fluoranten, indeno(1,2,3-cd) piren, PCDD/PCDF, Hg, As	FE nisu raspoloživi u GB2019
1.A.3.b.v	Zn, PCDD/PCDF, PAU, PCB	FE nisu raspoloživi u GB2019 niti u COPERT 5 modelu
1.A.3.b.vi	PCDD/PCDF, PCB	FE nisu raspoloživi u GB2019 niti u COPERT 5 modelu
1.A.3.b.vii	PCDD/PCDF, PAUs, PCBs, Hg	FE nisu raspoloživi u GB2019 niti u COPERT 5 modelu
1.A.3.d.ii	benzo(k)fluoranten, indeno(1,2,3-cd) piren	FE nisu raspoloživi u GB2019
1.A.4.b.ii, 1.A.4.c.ii	Hg, As, PCDD/PCDF, benzo(k)fluoranten, indeno(1,2,3-cd) piren, HCB, PCBs	FE nisu raspoloživi u GB2019
1.A.4.c.i	HCB, PCB	FE nisu raspoloživi u GB2019
1.B.2.a.i	SO2, PCDD/PCDF	FE nisu raspoloživi u GB2019
1.B.2.c	NH3, PCDD/PCDF	FE nisu raspoloživi u GB2019
2.B.1	SO2, PM2.5	FE nisu raspoloživi u GB2019
2.B.2	NH3, PM2.5	FE nisu raspoloživi u GB2019
2.C.3	HCB	FE nisu raspoloživi u GB2019
3.D.a.2.b	NH3, NOx (1990. – 2004.)	AD nije raspoloživ
3.D.a.2.c	NH3, NOx	AD nije raspoloživ
3.D.a.4	NH3, NOx	FE nisu raspoloživi u GB2019
3.D.b	Sve relevantne	Ne postoji metodologija
3.D.d	Sve relevantne	Ne postoji metodologija
3.F	HCB, PCB	FE nisu raspoloživi u GB2019
5.A	NH3, CO, Hg	FE nisu raspoloživi u GB2019
5.B.1	NOx, CO, NMHOS, SO2, TSP, PM10, PM2.5, BC	FE nisu raspoloživi u GB2019
5.B.2	NOx, CO, NMHOS, SO2, TSP, PM10, PM2.5, BC, HCB, Pb, Cd, Hg, Cr, Zn, HCH, PCBs, PCDD/F, PAU	FE nisu raspoloživi u GB2019
5.C.1.b.i	NH3, Se	FE nisu raspoloživi u GB2019 i GB2009
5.C.1.b.iii	NH3, PM10, PM2.5, Se, Zn	FE nisu raspoloživi u GB2019
5.C.1.b.v	BC	FE nisu raspoloživi u GB2019
5.C.2	NH3, Hg, Ni, indeno(1,2,3-cd)piren, HCB	FE nisu raspoloživi u GB2019
5.D.1	TSP, PM10, PM2.5, BC, Pb, Cd, Hg, As, Cr, Cu, Ni, Se, Zn	FE nisu raspoloživi u GB2019
5.D.2	NH3, TSP, PM10, PM2.5, BC, Pb, Cd, Hg, As, Cr, Cu, Ni, Se, Zn	FE nisu raspoloživi u GB2019
5.E	NOx, CO, NMHOS, SO2, NH3, BC, Ni, Se, Zn, PAU, HCB, PCB-i	FE nisu raspoloživi u GB2019

Izvori emisije koji se prijavljuju kao “IE“

Tablica 1.8.2-1 Objašnjenje IE

NFR kod	Onečišćujuće tvari	Uključeno pod NFR kod
1A2gviii	Sve relevantne	1.A.2.f	1990. – 2020.
1.A.3.d.i.(ii)	Sve relevantne	1.A.3.d.i(i)	1990. – 2020.
1.A.4.a.ii	Sve relevantne	1.A.4.b.ii and 1.A.4.c.ii	1990. – 2020.
1.A.4.c.iii	Sve relevantne	1.A.3.d.ii (temeljeno na ukupnoj količini goriva namijenjenog izgaranju u domaćem zračnom, morskom i riječnom prometu)	1990. – 2020.
1.A.5.a	Sve relevantne	1.A.4.a.i	1990. – 2020.
1.A.5.b	Sve relevantne	1.A.3.a, 1.A.3.b (i-iv), 1.A.3.d	1990. – 2020.
2.A.1	Sve relevantne za izgaranje goriva osim PM	1.A.2.f	1990. – 2020.
2.A.2	Sve relevantne za izgaranje goriva osim PM	1.A.2.f	1990. – 2020.
2.A.3	Sve relevantne za izgaranje goriva osim PM	1.A.2.f	1990. – 2020.
2.A.5.c	TSP, PM10, PM2.5	2.A.1, 2.A.2, 2.A.3, 2.A.5.a, 2.A.5.b	1990. – 2020.
2.B.10.b	TSP, PM10, PM2.5	2.B.10.a	1990. – 2020.
2.C.1	NH3	1.A.2.f	1990. – 2000.
		1.A.2.a	2001. – 2020.
2.C.2	Sve relevantne za izgaranje goriva	1.A.2.b	1990. – 2003.
2.C.3	Sve relevantne za izgaranje goriva	1.A.2.b	1990. – 1991.
2.G	Sve relevantne	2.D.3.a	1990. – 2020.
3.D.a	NOx, NH3, i ostale relevantne	3.B source categories	1990. – 2020.
3.D.b	PM	3.D.a.1	1990. – 2020.
3.D.c	PM	3.D.a.1	1990. – 2020.
3.D.e	NMHOS	3.D.a.1	1990. – 2020.
5.B.2	Sve relevantne za izgaranje goriva	1.A.1, 1.A.4	2009. – 2020.
5.C.1.b.i	Sve relevantne za izgaranje goriva	1.A.2.f	2009. – 2020.
5.C.1.b.ii	Sve relevantne	5.C.1.b.i	1997. – 2002.

Izvori emisije koji se prijavljuju kao “OSTALI”

Tablica 1.8.3-1 Pod-sektori objašnjeni pod kodom „Ostali“

NFR kod	Onečišćujuće tvari	Opis pod-sektora
1.A.5.a	Sve relevantne	(C ) vojska, (IE) Izgaranje goriva u javnim i uslužnim djelatnostima (NFR 1A4a) i SNAP (020100)	1990. – 2020.
1.A.5.b	Sve relevantne	(C ) vojska, (IE) Izgaranje goriva u vozilima (pod – sektori 1A3b (i-iv))	1990. – 2020.
1.B.1.c	NO	-	1990. – 2020.
1.B.3	NO	-	1990. – 2020.
2.B.5.a	NOx, CO, NMHOS, SO2, NH3, PM10, TSP, PM2,5	Procesi u anorganskoj kemijskoj industriji - proizvodnja: sumporna kiselina (SNAP 040401), NPK gnojiva (SNAP 040407), urea (SNAP 040408), Amonij fosfata SNAP 040406), čađa (SNAP 040409), i procesi u organskoj kemijskoj industriji – proizvodnja: Etilen (SNAP 040501), Propilen (SNAP 040502), Vinil klorid (SNAP 040504), Polietilen LD (SNAP 040506), Polivinilklorid (SNAP 040508), Stiren (SNAP 040510), Polistiren (SNAP 040511) i Etil benzen (SNAP 040518)	1990.
		Procesi u anorganskoj kemijskoj industriji - proizvodnja: sulfatna kiselina (SNAP 040401), NPK gnojiva (SNAP 040407), urea (SNAP 040408), Amonij fosfat SNAP 040406), čađa (SNAP 040409), i procesi u organskoj kemijskoj industriji – proizvodnja: Etilen (SNAP 040501), Propilen (SNAP 040502), Vinil klorid (SNAP 040504), Polietilen LD (SNAP 040506), Polivinilklorid (SNAP 040508), Polistiren (SNAP 040511) i Etilbenzen (SNAP 040518)	1991.
		Procesi u anorganskoj kemijskoj industriji - proizvodnja: sulfatna kiselina (SNAP 040401), NPK gnojiva (SNAP 040407), urea (SNAP 040408), Amonij fosfat SNAP 040406), čađa (SNAP 040409), i procesi u organskoj kemijskoj industriji – proizvodnja: Etilen (SNAP 040501), Propilen (SNAP 040502), Vinil klorid (SNAP 040504), Polietilen LD (SNAP 040506), Polivinilklorid (SNAP 040508), Polistiren (SNAP 040511)	1992. i 1993.
		Procesi u anorganskoj kemijskoj industriji - proizvodnja: sulfatna kiselina (SNAP 040401), NPK gnojiva (SNAP 040407), urea (SNAP 040408), Amonij fosfat SNAP 040406), čađa (SNAP 040409), i procesi u organskoj kemijskoj industriji – proizvodnja: Etilen (SNAP 040501), Propilen (SNAP 040502), Vinil klorid (SNAP 040504), Polietilen LD (SNAP 040506), Polivinilklorid (SNAP 040508), Polistiren (SNAP 040511), Formaldehid (SNAP 040517) i Etil benzen (SNAP 040518)	1995. i 1996.
		Procesi u anorganskoj kemijskoj industriji - proizvodnja: sulfatna kiselina (SNAP 040401), NPK gnojiva (SNAP 040407), urea (SNAP 040408), Amonij fosfat SNAP 040406), čađa (SNAP 040409), i procesi u organskoj kemijskoj industriji – proizvodnja: Etilen (SNAP 040501), Propilen (SNAP 040502), Vinil klorid (SNAP 040504), Polietilen LD (SNAP 040506), Polivinilklorid (SNAP 040508), Polistiren (SNAP 040511) i Formaldehid (SNAP 040517)	1994. i 1997. – 2000.
		Procesi u anorganskoj kemijskoj industriji - proizvodnja: sulfatna kiselina (SNAP 040401), NPK gnojiva (SNAP 040407), urea (SNAP 040408), Amonij fosfat SNAP 040406), čađa (SNAP 040409), i procesi u organskoj kemijskoj industriji – proizvodnja: Etilen (SNAP 040501), Propilen (SNAP 040502), Vinil klorid (SNAP 040504), Polietilen LD (SNAP 040506), Polistiren (SNAP 040511) i Formaldehid (SNAP 040517)	2001. i 2002.
		Procesi u anorganskoj kemijskoj industriji - proizvodnja: sulfatna kiselina (SNAP 040401), NPK gnojiva (SNAP 040407), urea (SNAP 040408), Amonij fosfat SNAP 040406), čađa (SNAP 040409), i procesi u organskoj kemijskoj industriji – proizvodnja: Etilen (SNAP 040501), Propilen (SNAP 040502), Polietilen LD (SNAP 040506), Polistiren (SNAP 040511) i Formaldehid (SNAP 040517)	2003. – 2009.
		Procesi u anorganskoj kemijskoj industriji - proizvodnja: NPK gnojiva (SNAP 040407), urea (SNAP 040408), i procesi u organskoj kemijskoj industriji – proizvodnja: Etilen (SNAP 040501), Propilen (SNAP 040502), Polietilen LD (SNAP 040506), Polistiren (SNAP 040511) i Formaldehid (SNAP 040517)	2010. – 2011.
		Procesi u anorganskoj kemijskoj industriji - proizvodnja: sulfatna kiselina (SNAP 040401), NPK gnojiva (SNAP 040407), urea (SNAP 040408), i procesi u organskoj kemijskoj industriji – proizvodnja: Formaldehid (SNAP 040517)	2012. – 2020.
2.C.7.c	NO	-	-
2.D.3.i	HOS, NOx, CO, SO2, NH3, PM2,5, PM10, TSP, As, Cd, Cr, Cu, Hg, Pb, PCDD/PCDF, ukupni 4 PAU, benzo(a), benzo(b), benzo(k) i Indeno	ekstrakcija masti, jestivih i nejestivih ulja (SNAP 060402), izgaranje duhana (SNAP 060602), zaštita drva kreozotom / prezervativom na bazi organskog otapala (SNAP 060406), primjena ljepila i adheziva (060405) i konzerviranje vozila (SNAP 060407)	1990. – 2020.
2.H.3	NO	-	1990. – 2020.
2.G	NMHOS	Uporaba pesticida uključujući i fungicide	2002. – 2020.
3.D.a.2.c	NO	-	1990. – 2020.
5.E	Svi relevantni	Požari na samostojećim kućama (SNAP 091010), požari na ugrađenim i poluugrađenim kućama (SNAP 091011), požari na zgradama (SNAP 091012), požari na industrijskim objektima (SNAP 091013) i požari na cestovnim vozilima (SNAP 091009)	1990. – 2020.