Projekcije

Slika na kojoj se prikazuje tlo, crveno, ležanje, alat

Fotografija Michael Dziedzic (@lazycreekimages) - Unsplash

Projekcija emisija u zrak prema skupnom NFR-u pripremljene su za sljedeće onečišćujuće tvari: SO2, NOx, NMHOS, NH3, PM2,5 i BC uz korišten EMEP/EEA Priručnik za inventar emisija onečišćujućih tvari u zrak 2019 (dalje u tekstu GB2019), Poglavlje 8. Projekcije i Prilogu IV Format za izvještavanje o projekcijama Smjernica za izvještavanje 2014.

Nacionalne projekcije emisija izrađene su u skladu s godišnjim nacionalnim inventarom emisija za godinu X-3 (X=godina podneska).

Godina podneska je 2021., a relevantni inventar je onaj podnesen u 2020. godini koji se odnosi na izvještajno razdoblje 1990. – 2018 (IIR 2020). Navedeno znači da su sektorski skupovi podataka o aktivnosti i skupovi faktora emisija onečišćujućih tvari ažurirani sukladno podnesku u 2020. g. te uključeni kao polazište za izradu projekcija emisija.

Projekcije su pripremljene za 2020., 2025., 2030., 2040. i 2050. godinu i uključuju dvije skupine scenarija: scenarij s postojećim mjerama (dalje u tekstu: WM) i scenarij s dodatnim mjerama (dalje u tekstu: WAM) uzimajući u obzir definiciju scenarija bez mjera (WOM).

WAM scenarij razmatran je kod onih onečišćujućih tvari kod kojih se u WM scenariju ne postižu propisane obveze smanjenja na način da su uključene dodatne mjere po ključnim izvorima ispuštanja obzirom na promatranu tvar. Dodatne mjere su predložene od strane eksperata sa ciljem ostvarenja zadanih obveza i uključene su u one kategorije izvora kod kojih je obzirom na definirane parametre temeljnih strateških dokumenata to bilo moguće provesti.

Projekcije emisija onečišćujućih tvari u zrak kao i politike i mjere (dalje u tekstu: PaM) koje su uključene pri njihovoj izradi su koherentne s nacionalnim energetskim i klimatskim strateškim i planskim dokumentima, od kojih pojedini nisu još doneseni i koji se navode u nastavku:

  • Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN br. 25/20),
  • Prijedlog strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu,
  • Nacrt Akcijskog plana provedbe strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske od 2021. do 2025. godine i
  • Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

Također, koherentne su i s projekcijama emisija stakleničkih plinova o kojima Republika Hrvatska izvještava sukladno EU i Okvirnoj konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (dalje u tekstu: UNFCCC). Navedeno znači da su svi podaci o aktivnosti potrebni za izradu projekcija emisija onečišćujućih tvari bazirani na identičnim polaznim pretpostavkama i parametrima kao i za izračun emisija staklenički plinova. U tom smislu dokumenti koji osiguravaju ovu koherentnost su sljedeći:

  • Izvješće o provedbi politika i mjera za smanjenje emisija i povećanje ponora stakleničkih plinova Republika Hrvatska, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, ožujak 2019.
  • Izvješće o projekcijama emisija stakleničkih plinova po izvorima i njihovo uklanjanje ponorima Republika Hrvatska, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, ožujak 2019.

Ovo poglavlje daje pregled korištenih metodologija, osnovnog modelskog sučelja, modela, pretpostavki i parametara, osjetljivost te rezultirajući prikaz trendova projekcija kao i povjesnih trendove emisija (2005. – 2018.) uz prikaz udovoljavanja propisanim obvezama.

Više detalja o projekcijama emisija onečišćujućih tvari i korištenih PaM može se pronaći u dokumentu: „Izvješće o projekcijama emisija onečišćujućih tvari u zrak“ Ugovora br. 517-02-3-1-20-18, Izrada projekcija emisija prema skupnom NFR-u, MINGOR. ožujak 2021.

Metodologija i osnovno modelsko sučelje

Metodologija

Razmatraju se dvije skupine scenarija; scenarij s postojećim mjerama (WM) i scenarij s dodatnim mjerama (WAM).

Scenarij s postojećim mjerama (WM): projekcija obuhvaća politike i mjere koje su u provedbi i koje su usvojene:

  • Provedene politike i mjere: zakonodavstvo na snazi, ili je uspostavljen jedan ili više dobrovoljnih sporazuma, ili su alocirana financijska sredstva, ili su ljudski resursi mobilizirani.
  • Usvojene politike i mjere: donesena je službena odluka Vlade, u kojoj je vidljivo jasno opredjeljenje da se nastavi s provedbom

Scenarij s dodatnim mjerama (WAM): obuhvaća planirane politike i mjera

  • Planirane politike i mjere: opcija o kojima se raspravlja i postoje realne šanse da budu usvojene i provedene u budućnosti.

Za razumijevanje navodi se značenje sljedećih termina:

  • Planirane politike / mjere su one koje još nisu formalnom propisane u zakonodavstvu;
  • Usvojene politike / mjere su one koje su dogovorene i propisane u zakonodavstvu,
  • Provedba politike / mjere kada su poduzete aktivnosti ili je u tijeku postupak da se poduzmu aktivnosti što se često provodi tijekom nekoliko godina.

Projekcije emisija su funkcija budućih podataka o aktivnosti i faktora emisija onečišćujućih tvari. Budući podaci o aktivnosti se temelje na skupovima podataka, uključujući projekcije gospodarskog rasta (BDP), industrijskog rasta, promjene u broju stanovništva, promjene u korištenju obradivog zemljišta i zahtjevi prometa. Budući faktori emisije odražavaju tehnološki napredak, ekološke propise, poboljšanje uvjeta rada, stope upliva novih tehnologija i/ili kontrole i sve druge očekivane promjene.

Za izradu projekcija primijenjene su razine 1 i 2 sukladno GB2019, a ovisno o važnosti pojedinih sektora na emisiju pojedine onečišćujuće tvari. Razine su primijenjene kroz osnovno modelsko sučelje Leap. Razina 2 u proračunu projekcija emisija za RH podrazumijeva sektorski specifične projekcije podatka o aktivnosti i po potrebi uključivanje budućih faktora emisije ovisno o sektoru (i onečišćujućoj tvari) kada su uključene mjere smanjenja za promatrani sektor. U tom smislu primjena razine 2 modela uključivala je stratifikaciju definiranih kategorija izvora na pod-aktivnosti (SNAP razina) kako bi se u faktor emisije uključilo uvođenje nove tehnologije s nižim emisijama. Stratifikacija omogućava da se tijekom niza godina uključuje predviđena mjera samo za tu određenu aktivnost u odgovarajućem obimu (kontroliranom kapacitetu) za svaku godinu projekcije.

Osnovno modelsko sučelje

Osnovno modelsko sučelje korišteno za izradu projekcija je LEAP (Low Emissions Analysis Platform).

LEAP je softverski alat za analiziranje energetskih politika i procjenu načina za ublažavanje klimatskih promjena. Predstavlja integriran alat za modeliranje namijenjen kreiranju energetskih bilanca i planiranje razvoja pojedinih energetskih sektora i energetike u cjelini, što ga čini pogodnim za praćenje potrošnje energije, proizvodnje i eksploatacije sirovina u svim sektorima gospodarstva. Osim praćenja stakleničkih plinova, LEAP se može koristiti i za analizu emisija lokalnih i regionalnih onečišćujućih tvari u zraku i kratkotrajnih onečišćivača klime (SLCP), što ga čini dobro prilagođenim za proučavanje klimatskih koristi od lokalnog smanjenja onečišćenja zraka. LEAP se može koristiti za stvaranje modela različitih energetskih sustava, pri čemu svaki od njih zahtijeva svoje jedinstvene podatkovne strukture. Podržava širok raspon različitih metodologija modeliranja: na strani potražnje, one se kreću od „bottom-up“, „end-use“ tehnike obračuna do „top-down“ makroekonomskog modeliranja. LEAP također uključuje niz neobaveznih specijaliziranih metodologija, uključujući modeliranje prometa dionica za područja poput planiranja prometa. S aspekta ponude, LEAP pruža niz metodologija za obračun i simulacije koje su dovoljno snažne za modeliranje planiranja proizvodnje i proširenja električnog sektora, ali koji su također dovoljno fleksibilni i transparentni da omoguće LEAP-u da lako uključi podatke i rezultate iz drugih specijaliziranijih modela.

Struktura izračuna LEAP modelom prikazana je na slici 9.1-1.

The Structure of LEAP's Calculations

Slika 9.1-1. Struktura izračuna LEAP-om

Izvor: Heaps, C.G., 2016. Long-range Energy Alternatives Planning (LEAP) system. [Software version: 2018.1.40] Stockholm Environment Institute. Somerville, MA, USA. https://www.energycommunity.org

U LEAP modelu su pohranjeni podaci zadnje povijesne godine (X-3), svi sektorski podaci o aktivnostima i faktori emisije do SNAP razine i pretpostavljeni parametri.

LEAP je korišten i kao okvir za integraciju sektorskih projekcija te je tako uključio ulazne podatke iz drugih sektorskih modela kao što su modeli za sektor energetike: MAED, MESSAGE, PLEXOS te inženjerskih simulacijskih modela za kategoriju izgaranje goriva u kućastvu – energetika ze sektore: Proizvodni procesi i uporaba proizvoda, Poljoprivreda i Otpad.

Za potrebu izrade nacionalnih projekcija, LEAP je nadograđen aktivnostima do SNAP razine kako bi ga se osim za projekcije emisija stakleničkih plinova bilo moguće koristiti i za projekcije onečišćujućih tvari u zrak. U LEAP-u su iste polazne pretpostavke i podaci o aktivnosti korišteni za povezivanje s pripadajućim faktorima emisije.

Izvori korištenih parametara, metoda i modela

U nastavku se daje popis literature, dokumenata korištenih za izradu projekcija emisija GHG i onečišćujućih tvari.

  • Upute za izradu nacionalnog izvješća stranaka Priloga I Konvencije (FCCC/CP/1999/7, Dio II)
  • Upute za pripremu informacija koje proizlaze iz članka 7 Kyotskog protokola (FCCC/KP/CMP/2005/8, Dodatak 2)
  • Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19)
  • Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ
  • Provedbena uredba Komisije (EU) br. 749/2014 оd 30. lipnja 2014. o strukturi, formatu, postupcima podnošenja i pregledu informacija koje države članice dostavljaju u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća
  • Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/13)
  • Sedmo nacionalno izvješće i Treće dvogodišnje izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2018.
  • Izvješće o inventaru stakleničkih plinova na području Republike Hrvatske za razdoblje 1990. - 2018. (NIR 2020), Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, travanj 2020.
  • Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, 2013.
  • Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije, Ministarstvo gospodarstva, 2013.
  • Četvrti Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti RH za razdoblje do 2019. godine, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2019.
  • Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske (NN 74/14)
  • Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine (NN 78/14)
  • Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine (NN 43/14, 36/15)
  • Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje 2014. - 2020. godine s detaljnim planom energetskih obnova komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje 2014. - 2016. godine (NN 98/14)
  • Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. - 2015. godine, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, 2013, (NN 48/17, 116/18)
  • Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. - 2020. godine (NN 22/17)
  • Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 90/14)
  • Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
  • Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (NN 3/17)
  • Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19)
  • Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima
  • Izvješće o korištenju prihoda od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova po aukcijama u Republici Hrvatskoj 2015. godine, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2017.
  • Izvješće o korištenju prihoda od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova po aukcijama u Republici Hrvatskoj 2016. godine, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2018.
  • Nacrt integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2018.
  • Odluka o donošenju Programa kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od 2020. do 2029. godine (NN 90/19).
  • Izvješće o provedbi politika i mjera za smanjenje emisija i povećanje ponora stakleničkih plinova Republika Hrvatska, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, ožujak 2019.
  • Izvješće o projekcijama emisija stakleničkih plinova po izvorima i njihovo uklanjanje ponorima Republika Hrvatska, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, ožujak 2019.

Izvori metoda i modela korišteni za izradu projekcija emisija GHG i onečišćujućih tvari su sljedeći:

Sektorske metode i modeli, pretpostavke i vizualizacija projekcije ključnih tokova

U ovom potpoglavlju prezentirane su sektorske metode i modeli, pretpostavke te vizualizacija projekcije ključnih tokova, koji su zajedno s budućim faktorima emisije, odredili trendove projekcija emisija onečišćujućih tvari.

Projekcije svih sektora pripremeljene su pomoću inženjerskih simulacijskih modela koji su inkorporirani u LEAP. Inženjerski simulacijski modeli pripremljeni su za kategoriju izgaranje goriva u kućastvu – energetika te za sektore Proizvodni procesi i uporaba proizvoda, Poljoprivreda i Otpad.

Modeli su izvedeni u tabličnom kalkulacijskom sučelju i strukturiran u skladu s tabličnom strukturom inventara emisije GHG i onečišćujućih tvari sukladno kako slijedi UNFCCC (2006 IPPC Smjernice) i UNECE CLRTAP (GB2019).

Njihova detaljnost obzirom na LPS ide do razine pojedinačnih proizvodnih jedinica, postojećih i budućih, a za ostale kategorije je na razini NFR/SNAP izvora ispuštanja.

Modeli su „bottom-up“ tipa, budući polaze od sektorskih podataka i pojedinačnih izvora emisije, a računaju se emisije CO2, CH4, N2O, HFC, PFC i SF6 od stakleničkih plinova te SO2, NOx, NMHOS, NH3, PM2,5 i BC od onečišćujućih tvari.

Projekcije su napravljene za razdoblje 2020. - 2050. godine na godišnjoj razini, s korakom svake 5 godine do 2030. te svake 10 godine do 2050.

Energetika (nepokretna, pokretna i fugitivne emisije)

Metodologija i modeli

Pri izradi projekcija za sektor Energetika (pokretna i nepokretna) korišteni su simulacijski model MAED (Model for Analysis of Energy Demand) i simulacijsko-optimizacijski model MESSAGE (Model for Energy Supply Strategy Alternatives and their General Environmental Impact) u kojima je kreiran model energetskog sektora Hrvatske.

Za energetski podsektor Fugitivne emisije iz goriva (NFR 1B) projekcije su provedene na temelju tokova energetske bilance, proizvodnih kapaciteta u rafinerijama, kretanja proizvodnje sirove nafte, uvoza nafte, proizvodnje i potrošnje prirodnog plina, proizvodnje benzina, te projekcija intenziteta vađenja zemnog plina i nafte.

MAED model

MAED model ocjenjuje buduće potrebe za energijom temeljene na srednjoročnim i dugoročnim scenarijima socioekonomskog, tehnološkog i demografskog razvoja. Potrošnja energije raščlanjena je na veliki broj kategorija krajnje potrošnje koji odgovaraju različitim proizvodima i uslugama. Procjenjuju se utjecaji socijalnih, ekonomskih i tehnoloških pokretačkih čimbenika iz određenog scenarija. Oni se kombiniraju za ukupnu sliku budućeg rasta potrošnje energije. - Projekcije konačne potrošnje energije za sve oblike energije (npr. fosilna goriva, biomasa, solarna energija, električna energija itd.) su izrađene korištenjem pristupa „bottom-up“ koji omogućava analizu strukturnih promjena na strani upotrebe energije u različitim sektorima (npr. industrija, kućanstvo, uslužni sektor, promet). Konačne mjere energetske učinkovitosti važne su za postizanje ciljeva ublažavanja klimatskih promjena.

Model MAED je korišten za analizu finalne potrošnje energije. Scenariji finalne potrošnje energije uzimaju u obzir potrebno smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030./2050. godine u svim sektorima koji troše energiju, kao i povratne informacije o očekivanim klimatskim promjenama o načinima i dinamici potrošnje različitih oblika energije (npr. promjene sezonskih način korištenja energije, promjene u potrebama za grijanjem i hlađenjem itd.). Izlazni podatci iz modela su potrošnja energije i parametri vožnje (npr. broj i struktura stanovništva, struktura BDP-a itd.) Ti podaci analizirani su za dvije geografske i klimatske zone Hrvatske - kontinentalnu Hrvatsku i jadransku Hrvatsku (također službene statističke regije). Vremensko pokrivanje modela je do 2050. godine uz godišnje vremenske korake sa sezonskim i dnevnim varijacijama.

MESSAGE model

MESSAGE model kombinira tehnologije i goriva za izgradnju takozvanih „energetskih lanaca“, omogućujući preslikavanje energetskih tokova od opskrbe (vađenje resursa) do potražnje (energetske usluge). Model može pomoći dizajniranju dugoročnih strategija analizom optimalnih troškova miksa energije, investicijskih potreba i drugih troškova za novu infrastrukturu, sigurnost opskrbe energijom, iskorištenje energetskih resursa, stopu uvođenja novih tehnologija (tehnološko učenje), ograničenja u okolišu. Za svaki odabrani scenarij, na temelju dostupnosti lokalnih resursa i izvora primarnih oblika energije analizirane su mogućnosti zadovoljavanja potreba za svim oblicima energije (npr. toplinskom, električnom, prirodnim plinom, biomasom itd.).

MESSAGE model je upotrijebljen za optimizaciju elektroenergetskog sustava i centraliziranih toplinskih sustava (u dijelu proizvodnje topline), jednako kao i PLEXOS model za analizu / potvrđivanje izvodljivosti rada elektroenergetskog sustava na satnoj razini u odabranim karakterističnim godinama. Izlazni podaci modela prikazuju mogućnost zadovoljavanja potreba za svim oblicima energije (npr. toplinskom, električnom, prirodnim plinom, biomasom itd.). Vremenska pokrivenost modela je do 2050. godine uz godišnje vremenske korake, a model obuhvaća sezonske i dnevne razlike.

MESSAGE model koristi MAED model za ulazne podatke. Polazeći od toga, za umrežene sustave (npr. električna energija, prirodni plin) provedena je analiza i optimizacija rada i razvoja proizvodnog, prijenosnog / transportnog i distribucijskog sustava krajnjim korisnicima na načelu minimalnih troškova, uzimajući u obzir utjecaje na okoliš (uključujući emisije stakleničkih plinova), strateške odrednice u području energetske sigurnosti i utjecaj sudjelovanja u funkcioniranju regionalnog tržišta (moguća suradnja u iskorištavanju regionalnog energetskog potencijala i razmjeni infrastrukture). Također su razmatrane dostupnost i stanje postojeće energetske infrastrukture, zamjena elemenata i izgradnja novih elemenata sustava (npr. elektrane, dalekovodi, cjevovodi itd.).

PLEXOS model

PLEXOS Market Simulation Software omogućava robusne simulacijske mogućnosti u električnim, vodnim i plinskim sustavima usredotočene na potpunu kontrolu korisnika, transparentnost i točnost kroz brojna ograničenja i nesigurnosti.

Za validaciju i procjenu - korišteni su MESSAGE model za optimizaciju elektroenergetskog sustava i centraliziranih toplinskih sustava (u dijelu proizvodnje topline) i PLEXOS model za analizu / potvrdu izvodljivosti rada elektroenergetskog sustava na satnoj razina u odabranim karakterističnim godinama. Upotreba PLEXOS-a je analiziranje / potvrđivanje izvedivosti rada elektroenergetskog sustava, po satu, u odabranim karakterističnim godinama. PLEXOS za ulazne podatke koristi rezultate iz MAED i MESSAGE modela, a model je strukturiran na temelju strukture elektroenergetskog sustava.

Model za kategoriju NFR 1.A.4.b.i Kućanstvo

Model za kategoriju ispuštanja NFR 1.A.4.b.i Kućanstvo, koja je ključni izvor emisije PM2,5, NOx, NMHOS i BC pri izgaranju drvne biomase, je inženjerski simulacijski model izveden u tabličnom kalkulacijskom sučelju. Model uključuje definiranu dinamiku upliva tehnologija izgaranja drvne biomase s manjim emisijama do 2050. g. za WM i WAM scenarije (tablica 9.3-1). Model za kućanstva ugrađen je u LEAP model preko faktora emisija za SO2, NOx, NMHOS, NH3, PM2,5 i BC u koje je inkorporirana dinamika upliva tehnologija izgaranja s manjim emisijama.

Dinamika upliva utemeljena je i na dvije uredbe komisije (EU) o provedbi Direktive 2009/125/EZ (SL EU L 193):

  • UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1185 оd 24. travnja 2015. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn uređaja za lokalno grijanje prostora na kruto gorivo (primjena od 1.siječnja 2022.) i
  • UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1189 оd 28. travnja 2015. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn kotlova na kruta goriva (primjena od 1.siječnja 2020.)

Ove dvije uredbe su bitne za pretpostavku zamjene starih tehnologija za izgaranje drvne biomase u kućanstvima, novima jer definiraju specifične zahtjeve za ekološki dizajn za emisije PM, NMHOS, NOx i CO kojima moraju udovoljiti uređaji koji dobavljači stavljaju na tržište. Pretpostavka je da se primjenom ove dviju uredbe na tržištu neće moći nabaviti uređaj (kotlovi) na drvnu biomasu, koji ne udovoljava propisanim zahtjevima tj. neće se moći nabaviti uređaj tzv. stare konvencionalne tehnologije (uređaji s velikim emisijama onečišćujućih tvari).

Pretpostavke

U tablici 9.3.1-1 se nalazi detaljniji pretpostavki korištenih pri izradi projekcija za sektor Energetike.

Tablica 9.3.1-1 Pretpostavke za projekcije – Energetika (nepokretna i pokretna)

ENERGETIKA (NEPOKRETNA I POKRETNA)

Neposredna potrošnja energije

Neposredna potrošnja energije projicirana je po sektorima potrošnje - industrija, promet, usluge, kućanstva te poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo. Osnova za projekcije su nacionalni makroekonomski parametri. Prilikom projekcija energetske intenzivnosti u obzir je uzet razvoj tehnologije i promjene navika. U WM i WAM scenarijima modelirani su utjecaji svake mjere.

Analize su provedene po podsektorima:

  • industrija – po industrijskim granama i vrstama korištenog goriva,
  • promet – po vrstama prometa (cestovni, zračni, brodski i željeznički) i vrstama prijevoznih sredstava (automobili, autobusi, motocikli, laka i teška dostavna vozila) ili namjeni (putnički i teretni) te po vrstama tehnologija i korištenog goriva
  • usluge – po granama (turizam, trgovina, obrazovanje, zdravstvo), klimatskim zonama (primorska i kontinentalna Hrvatska), namjeni (grijanje, priprema potrošne tople vode, kuhanje, hlađenje, električni uređaji i rasvjeta) te po vrsti korištenog goriva. Potrošnja energije za grijanje modelirana je na razini korisne i neposredne energije
  • kućanstva – po klimatskim zonama (primorska i kontinentalna Hrvatska), po namjeni (grijanje, priprema PTV, kuhanje, hlađenje, električni uređaji i rasvjeta) i po vrsti korištenog goriva. Potrošnja energije za grijanje modelirana je na razini korisne i neposredne energije
  • poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo – po vrsti korištenog goriva

Demografska kretanja – pretpostavljen je scenarij prosječnog fertiliteta i prosječne migracije, u skladu s projekcijama stanovništva izrađenim za potrebe izrade Energetske strategije: Projekcije stanovništva Republike Hrvatske, 2018.

WM scenarij

U razdoblju do 2050. godine simuliran je očekivani razvoj na temelju postojećih mjera i tržišnog napretka:

  • tržišna poboljšanja energetske učinkovitosti i zamjene goriva u industrijskom sektoru,
  • obnova stambenog fonda (obnova, zamjena i novogradnja) po stopi od 0,75 % površine fonda stambenih zgrada godišnje do standarda gotovo-nulte potrošnje energije (uključuje i korištenje obnovljivih izvora energije),
  • očekuje se upliv električnih i hibridnih vozila čiji udio u ukupnoj putničkoj aktivnosti u cestovnom prometu dostiže 2,5 % u 2030., odnosno 30 % u 2050. godini,
  • udio željezničkog prijevoza u strukturi teretne aktivnosti bilježi vrlo spori porast; i dalje će dominirati teretna vozila N2 i N3 kategorije s dizelskim pogonom

Kategorija ispuštanja NFR 1A4bi Kućanstva je ključni izvor emisije PM2,5, NOx, NMHOS i BC pri izgaranju drvne biomase pa je pri izradi projekcija korištena pretpostavljena dinamika upliva tehnologija izgaranja drvne biomase s manjim emisijama do 2050. g. za WM scenarij prema tablici u nastavku:

Tehnologije izgaranja biomase

Dinamika upliva tehnologija za WM scenarij

2018.

2020.

2025.

2030.

2040.

2050.

Otvorene peći, kamini

10%

10%

8%

7%

7%

7%

Bojleri < 50 kW

18%

17%

14%

12%

12%

12%

Zatvorene konvencionalne peći

35%

33%

28%

24%

24%

24%

Napredni / s eko oznakom peći i kotlovi

12%

13%

16%

19%

19%

19%

Peći i kotlovi visoke učinkovitosti

21%

23%

28%

33%

33%

33%

Peći i bojleri na pelete

4%

4%

5%

6%

6%

6%

WM scenarij pretpostavlja zamjenu starih tehnologija za ukupno 20 % do 2030 i to sa korakom od 3 % (2,9 %) godišnje od definiranih postotaka u 2018. g. (2019. - 2029.). Pri tom, da bi se dosegao ukupni udio svih tehnologija od 100%, nove tehnologije rastu svaka s korakom od 4,88 % godišnje od udjela definiranih za 2018. g. Od 2031. do 2050. godine udjeli ostaju isti kao i 2030. g. uz pretpostavku da nema većeg upliva novih tehnologija.

WAM scenarij

Nastavak poticanja energetske učinkovitosti i nakon 2020. godine, sa sljedećim ključnim pretpostavkama:

  • obnova 1,3 % zgrada godišnje do standarda gotovo-nulte potrošnje energije (uključuje i korištenje obnovljivih izvora energije),
  • očekuje se upliv električnih i hibridnih vozila čiji udio u ukupnoj putničkoj aktivnosti u cestovnom prometu dostiže 3,5 % u 2030., odnosno 65 % u 2050. godini,
  • poticajne mjere sufinanciranja nabave vozila s pogonom na alternativna goriva do trenutka dostizanja minimalne zastupljenosti vozila na tržištu. Minimalnim stupnjem zastupljenosti smatrat će se udio od 1 posto u ukupnom broju vozila registriranih u državi,
  • porast udjela aktivnosti teretnog prometa ostvarene željezničkim prijevozom (električne lokomotive) na oko 30 % u 2050. godini,
  • u gradskom putničkom prometu očekuje se elektrifikacija gotovo 85 % cjelovite putničke aktivnosti do 2050. godine,
  • poboljšanja energetske učinkovitosti u industriji zajedno sa zamjenom goriva prema većem korištenju obnovljivih izvora energije i električne energije.

Kategorija ispuštanja NFR 1A4bi Kućanstva je ključni izvor emisije PM2,5, NOx, NMHOS i BC pri izgaranju drvne biomase pa je pri izradi projekcija korištena pretpostavljena dinamika upliva tehnologija izgaranja drvne biomase s manjim emisijama do 2050. g. za WAM scenarij prema tablici u nastavku:

Tehnologije izgaranja biomase

Dinamiku upliva tehnologija za WAM scenarij

2018.

2020.

2025.

2030.

2040.

2050.

Otvorene peći, kamini

10%

9%

6%

3%

3,0%

3%

Bojleri < 50 kW

18%

16%

12%

8%

8,0%

8%

Zatvorene konvencionalne peći

35%

31%

20%

10%

10,0%

10%

Napredni / s eko oznakom peći i kotlovi

12%

16%

24%

33%

33,0%

33%

Peći i kotlovi visoke učinkovitosti

21%

22%

24%

26%

26,0%

26%

Peći i bojleri na pelete

4%

7%

13%

20%

20,0%

20%

WAM scenarij pretpostavlja intenzivniju zamjenu starih tehnologija za ukupno 41,7 % do 2030. godine i to za 6,386% (otvoreni kamini), 5,01% (bojleri) i 6,478% (konv. peći i zatvoreni kamini) sa koracima kako slijede: -0,64%, -0,89% i -2,25% godišnje od definiranih postotaka u 2018. g. (2019-2029). Pri tom, da bi se dosegao ukupni udio svih tehnologija od 100%, nove tehnologije rastu za: 15,557% (eko-peći), 2,025 % (učinkovite peći) i 37,88% (pelet sustavi)o d 2018 do 2030 i to sa koracima kako slijedi: 1,89%, 0,43% i 1,47% godišnje od udjela definiranih za 2018. g. Od 2031. do 2050. g. udjeli ostaju isti kao i 2030. g. uz pretpostavku da nema većeg upliva novih tehnologija.

Energetske transformacije i resursi

Elektroenergetski sustav je analiziran simulacijom razvoja tržišta pomoću softvera za satnu optimizaciju rada i razvoja. Cijena emisijskih jedinica u EU ETS-u pretpostavljena je kao u referentnom scenariju EU-a 2016. godine.

Simulacija rada rafinerija učinjena je kako bi se zadovoljila domaća potražnja koliko je moguće s postojećim kapacitetima, što znači bez izgradnje novih rafinerija te sa smanjenjem proizvodnje u WM i WAM scenarijima.

WM scenarij

Pretpostavke:

  • do 2020. godine instalirani kapacitet elektrana koje koriste obnovljive izvore energije sukladno Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije do 2020. godine (2013.) i Tarifnom sustavu za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju (NN 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15),
  • u razdoblju nakon 2020. godine simuliran je softverom za dugoročni rad i izgradnju elektroenergetskog sustava po načelu najmanjeg troška ili idealnih tržišnih uvjeta. Modelom je obuhvaćen i dio centraliziranog toplinskog sustava na području velikih gradova koji se opskrbljuje iz kogeneracija,
  • cijena emisijskih jedinica pretpostavljena je kao u EU Referentnom scenariju 2016,
  • analiza je pokazala da će obnovljivi izvori energije biti konkurentni te bez potreba za financijskim potporama za sunčane i vjetroelektrane,
  • analiza pokazuje da nove termoelektrane na ugljen nisu konkurentne što je posljedica porasta cijene emisijskih dozvola i smanjenje troškova ulaganja u obnovljive izvore energije,
  • pretpostavljeno je da se razina neto uvoza električne energije postupno smanjuje

WAM scenarij

Pretpostavke uključuju stalni razvoj politike poticanja obnovljivih izvora energije i nakon 2020. godine:

  • u razdoblju nakon 2020. godine simuliran je softverom za dugoročni rad i izgradnju elektroenergetskog sustava po načelu najmanjeg troška ili idealnih tržišnih uvjeta. Modelom je obuhvaćen i dio centraliziranog toplinskog sustava na području velikih gradova koji se opskrbljuje iz kogeneracija,
  • cijena emisijskih jedinica pretpostavljena je kao u EU Referentnom scenariju 2016,
  • analiza je pokazala da će obnovljivi izvori energije biti konkurentni te bez potreba za financijskim potporama za sunčane i vjetroelektrane,
  • analiza pokazuje da nove termoelektrane na ugljen nisu konkurentne što je posljedica porasta cijene emisijskih dozvola i smanjenje troškova ulaganja u obnovljive izvore energije,
  • pretpostavljeno je da se razina neto uvoza električne energije postupno smanjuje.

Izvori: „Izvješće o projekcijama stakleničkih plinova“ i „Izvješće o projekcijama emisija onečišćujućih tvari“, Ekonerg d.o.o.

Parametri

Parametri korišteni za sektor Energetika za WM i WAM scenarije prezentirani su u tablicama od 9.3.1-2 do 9.3.1-6, a odnose se na ukupna potrošnja goriva, proizvodnja električne energije, neposredna potrošnja energije, promet i klimu.

Tablica 9.3.1-2 Parametri za projekcije – Energetika: Ukupna potrošnja goriva, WM i WAM scenarij

Parametar, scenarij

Jed.

2018.

2020.

2025.

2030.

2040.

2050.

Ugljen i koks, WM

PJ

14,430

15,603

12,623

9,643

1,195

0,832

Ugljen i koks, WAM

PJ

14,430

15,603

11,811

8,019

1,014

0,572

Tekuća naftna goriva, WM

PJ

167,811

150,880

153,089

155,298

145,211

141,268

Tekuća naftna goriva, WAM

PJ

167,811

150,880

151,947

153,014

136,787

131,554

Plinovita naftna goriva, WM

PJ

96,434

97,893

100,154

102,415

112,891

109,744

Plinovita naftna goriva, WAM

PJ

96,434

97,893

96,563

95,232

93,332

88,927

Biomasa bez tekućih biogoriva (npr. drvo), WM

PJ

52,387

49,476

54,421

59,365

53,785

44,635

Biomasa bez tekućih biogoriva (npr. drvo), WAM

PJ

52,387

49,476

52,748

56,020

47,575

40,083

Tekuća biogoriva (npr. bio-tekuća goriva), WM

PJ

1,130

2,383

2,826

3,268

12,749

12,808

Tekuća biogoriva (npr. bio-tekuća goriva), WAM

PJ

1,130

2,383

3,935

5,486

11,610

8,110

Solarna energija, WM

PJ

1,228

1,297

2,415

3,533

7,714

11,961

Solarna energija, WAM

PJ

1,228

1,297

3,181

5,065

11,118

17,300

Ostali obnovljivi izvori (vjetar, geotermalna itd.), WM

PJ

81,941

36,026

42,439

48,851

62,640

70,934

Ostali obnovljivi izvori (vjetar, geotermalna itd.), WAM

PJ

81,941

36,026

42,278

48,529

66,614

77,948

Tablica 9.3.1-3 Parametri za projekcije – Energetika: Proizvodnja električne energije, WM i WAM scenarij

Parametar, scenarij

Jed.

2018.

2020.

2025.

2030.

2040.

2050.

Ugljen, WM

GWh

1445,23

1549,57

1266,77

983,98

8,87

9,16

Ugljen, WAM

GWh

1445,23

1549,57

1149,38

749,20

8,89

9,10

Tekuća naftna goriva, WM

GWh

50,22

28,20

28,18

28,17

27,23

31,56

Tekuća naftna goriva, WAM

GWh

50,22

28,20

27,96

27,71

24,43

25,98

Plinovita naftna goriva, WM

GWh

2060,63

2413,88

2509,05

2604,21

3860,39

3927,92

Plinovita naftna goriva, WAM

GWh

2060,63

2413,88

2522,26

2630,63

2703,17

3699,61

Obnovljivi izvori, WM

GWh

11547,93

10738,93

12464,48

14190,02

18307,57

21955,91

Obnovljivi izvori, WAM

GWh

11547,93

10738,93

12384,43

14029,92

17823,46

23763,92

Tablica 9.3.1-4 Parametri za projekcije – Energetika: Neposredna potrošnja energije, WM i WAM scenariji

Parametar, scenarij

Jed.

2018.

2020.

2025.

2030.

2040.

2050.

Industrija, WM

PJ

46,541

47,557

48,628

49,684

48,251

45,127

Industrija, WAM

PJ

46,541

47,557

48,569

49,566

47,912

44,610

Promet, WM

PJ

92,347

93,971

95,460

97,119

91,669

78,303

Promet, WAM

PJ

92,347

93,971

93,259

92,640

86,017

68,435

Kućanstva, WM

PJ

98,662

96,783

99,314

102,737

95,180

83,056

Kućanstva, WAM

PJ

98,662

96,783

96,389

97,186

83,799

68,595

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, WM

PJ

9,158

8,854

8,588

8,322

7,878

7,178

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, WAM

PJ

9,15

8,854

8,586

8,318

7,874

7,176

Usluge, WM

PJ

33,242

34,509

37,009

39,757

41,852

41,680

Usluge, WAM

PJ

33,242

34,509

36,700

39,157

39,515

36,784

Ostalo, WM i WAM

PJ

-

-

-

-

-

-

Tablica 9.3.1-5 Parametri za projekcije – klima, WM i WAM scenariji

Parametar

2018.

2020.

2025.

2030.

2040.

2050.

Stupanj-dan grijanja

2288

2288

2261

2235

2181

2181

Tablica 9.3.1-6 Parametri za projekcije – Energetika: Promet, WM i WAM scenarij

Parametar, scenarij

Jed.

2018.

2020.

2025.

2030.

2040.

2050.

Broj putničkih kilometara, svi oblici, WM i WAM

109 pkm

40,6

41,0

42,2

43,9

44,9

44,7

Prijevoz tereta, WM i WAM

109 tkm

11,6

11,6

11,6

11,6

11,6

11,6

Potrošnja energije u cestovnom prometu, WM

kten

1.995,5

2.031,3

2.051,6

2.077,8

1.930,7

1.572,1

Potrošnja energije u cestovnom prometu, WAM

kten

1.995,5

2.031,3

1.998,2

1.969,1

1.789,5

1.291,3

Vizualizacija projekcije ključnih energetskih tokova

Vizualizaciju projekcije ključnih energetskih tokova u WM i WAM scenarijima za NFR kategorije nepokretne Energetike: 1.A.1.a, 1.A.1.b, 1.A.1.c je prezentirana na slici 9.3.1-1, za 1.A.2 na slici 9.3.1-2 te za 1.A.4 i 1.A.4.b.i na slici 9.3.1-3, dok je kretanje energetskih tokova u NFR 1.A.3.b Cestovni promet prikazano na slici 9.3.1-4.

WM scenarij

WAM scenarij

NFR 1.A.1.a Proizvodnja električne energije i topline

NFR 1.A.1.b Rafinerije

NFR 1.A.1.c Potrošnja goriva za proizvodnju nafte i plina

Slika 9.3.1-1. Kretanje energetskih tokova u NFR kategorijama nepokretne Energetike: 1.A.1.a, 1.A.1.b, 1.A.1.c, za WM i WAM scenarije

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

WM scenarij

WAM scenarij

NFR 1.A.2 Industrija i graditeljstvo

Slika 9.3.1-2 Kretanje energetskih tokova u NFR kategoriji nepokretne Energetike: 1.A.2 za WM i WAM scenarije

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

WM scenarij

WAM scenarij

NFR 1.A.4 Opća potrošnja

NFR 1.A.4.b Kućanstvo

Slika 9.3.1-3 Kretanje energetskih tokova u NFR kategorijama nepokretne Energetike: 1.A.4, 1.A.4.b.i za WM i WAM scenarije

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

WM scenarij

WAM scenarij

NFR 1.A.3.b Cestovni promet

Slika 9.3.1-4 Kretanje energetskih tokova u NFR 1.A.3.b Cestovni promet za WM i WAM scenarije

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Proizvodni procesi i uporaba proizvoda

Metodologija i modeli

Potrebno je napomenuti kako se u nacionalnom inventaru emisija onečišćujućih tvari za pojedine ključne kategorije izvora NMHOS iz uporabe otapala i proizvoda na bazi otapala koristi metodologija koja ne uključuje mjere/tehnologije smanjenja emisija. Stoga u povijesnom trendu nije vidljivo smanjenje emisije NMHOS kao rezultat primjene važeće regulative, kao što je Uredba o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila (NN 69/13). U prognozi budućih faktora emisije, od 2020. g. pretpostavljeno je provođenje propisanih mjera smanjenja u sklopu kategorija NFR 2.D - 2L. Za ostale buduće godine do 2050. primijenjen je konzervativan pristup, koji znači daljnje provođenje mjera uz pretpostavku se da će faktori emisije ostati konstantni.

Pretpostavke

U tablici 9.3.2-1 se nalazi detaljniji pretpostavki korištenih pri izradi projekcija za sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda.

Tablica 9.3.2-1 Pretpostavke za projekcije – Proizvodni procesi i uporaba proizvoda

PROIZVODNI PROCESI I UPORABA PROIZVODA

Projekcije su provedene na temelju očekivanog razvoja pojedinih industrijskih grana koji uključuje ciljeve do 2035. godine, odnosno do 2050. godine.

Projekcije emisija polaze od stanja i projekcija makroekonomskih parametara iz 2018. godine - godišnja stopa porasta bruto društvenog proizvoda i bruto dodane vrijednosti te smanjenje broja stanovnika, kao i rezultata sektorskih analiza i studija (proizvodnja cementa, te proizvodnja kemikalija: amonijaka, dušične kiseline, NPK gnojiva, sumporne kiseline i uree).

WM scenarij

Pretpostavke

  • nema instalacije dodatnih kapaciteta;
  • proizvodnja će do 2035. godine dosegnuti maksimalne vrijednosti.

Industrijskom strategijom Republike Hrvatske 2014. – 2020. definirani su ciljevi industrijskog razvoja te ključni pokazatelji hrvatske industrije u razdoblju 2014. - 2020. Prema “realnom scenariju“, do 2020. godine pretpostavlja se postizanje razine fizičkog obujma industrijske proizvodnje na nivou 2008. godine, kada je postignut najveći stupanj razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Procesne emisije iz gospodarskih djelatnosti koje su uključene u sektor industrijskih procesa i uporabe proizvoda, procijenjene su temeljem detaljnih sektorskih projekcija proizvodnje cementa i kemikalija (amonijaka, dušične kiseline, NPK gnojiva, sumporne kiseline i uree) te projiciranih makroekonomskih pokazatelja o bruto dodanoj vrijednosti po ostalim industrijskim granama, godišnjoj stopi porasta bruto društvenog proizvoda i smanjenju broja stanovnika. Scenarij obuhvaća primjenu mjera definiranih strateškim i planskim sektorskim dokumentima uključenima u poslovnu politiku proizvođača cementa i kemikalija što je uvjetovano zahtjevima tržišta, zakonskim i podzakonskim propisima te zahtjevima primjene najboljih raspoloživih tehnika u proizvodnim procesima. Od sektorskih analiza značajno je istaknuti planirano povećanje proizvodnje sumporne kiseline (temeljem podataka dobivenih od proizvođača), koje rezultira značajnim povećanjem projiciranih emisija SO2 iz ove aktivnosti (očekivana proizvodnja veća je preko 2,5 puta u 2030. te za oko 3,5 puta u 2050. godini u odnosu na 2018.).

U nacionalnom inventaru emisija onečišćujućih tvari za pojedine ključne kategorije izvora emisija NMHOS iz upotrebe otapala i proizvoda na bazi otapala koristi se metodologija koja ne uključuje mjere/tehnologije smanjenja emisija. Stoga u povijesnom trendu nije vidljivo smanjenje emisije NMHOS kao rezultat primjene Uredbe o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila (NN 69/13). U prognozi budućih faktora emisije je u 2020. g. pretpostavljeno provođenje mjera, a za ostale buduće godine do 2050. primijenjen je konzervativan pristup, koji znači da daljnje provođenje mjera uz pretpostavku se da će faktori emisije ostati konstantni.

WAM scenarij

Pretpostavke:

  • primjena troškovno učinkovitih mjera za smanjenje procesnih emisija u proizvodnji cementa postupnim smanjenjem udjela klinkera u proizvodnji, odnosno povećanjem udjela mineralnih dodataka u cementu.

Glavne emisije iz proizvodnje cementa su emisije iz sustava peći. Međutim, u ovom sektoru razmatraju se samo emisije čestica, koje uglavnom potječu od aktivnosti koje se provode pri proizvodnji klinkera u pećima. Emisije iz peći su kombinacija emisija iz izgaranja i proizvodnog procesa, no za emisije ostalih onečišćujućih tvari pretpostavlja se da potječu uglavnom od izgaranja goriva te su one stoga alocirane u sektor Energetika. Povećanjem udjela mineralnih dodataka u cementu smanjuje se udio klinkera te time i potreba za proizvodnjom klinkera, odnosno posljedično se smanjuju i emisije iz ovog proizvodnog procesa. Pretpostavka je da je udio klinkera u cementu u 2020. godini isti kao u WM scenariju, u 2030. godini iznosi 65%, a u 2050. 50%.

Izvori: „Izvješće o projekcijama stakleničkih plinova“ i „Izvješće o projekcijama onečišćujućih tvari“, Ekonerg d.o.o.

Parametri

Parametri korišteni za sektor NFR 2 Proizvodni procesi i uporaba proizvoda prezentirana je u tablici 9.3.2-2, a odnose se na proizvodnju klinkera.

Tablica 9.3.2-2 Parametri za projekcije – proizvodni procesi i uporaba proizvoda

Parametar (t)

2018.

2020.

2025.

2030.

2040.

2050.

Proizvodnja klinkera – WM scenarij

2325845

2497500

2525000

2585000

2585000

2585000

Proizvodnja klinkera – WAM scenarij

2325845

2139298

2223431

2307565

2041308

1775050

Vizualizacija projekcije ključnih proizvodnih tokova

Vizualizacija projekcije ključnih proizvodnih tokova u WM i WAM scenarijima je za sektor NFR 2 Proizvodni procesi i uporaba proizvoda prezentirana na slici 9.3.2-1 s proizvodnjom NPK gnojiva i uree te na slici 9.3.2-2 s prikazom trenda projekcije BDP-a za proizvodne industrije i BDP-a građevinskog sektora.

Slika 9.3.2-1 Proizvodnja NPK gnojiva i uree

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

WM i WAM scenarij

BDP-a proizvodne industrije

BDP građevinskog sektora

Slika 9.3.2-2 Projekcije BDP-a za proizvodne industrije i građevinskog sektora

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Poljoprivreda

Metodologija i modeli

Opisano u uvodnom dijelu potpoglavlja 9.3, bez dodatnih specifičnosti.

Pretpostavke

U tablici 9.3.3-1 se nalazi detaljniji pretpostavki korištenih pri izradi projekcija za sektor Poljoprivreda.

Tablica 9.3.3-1 Pretpostavke za projekcije – Poljoprivreda

POLJOPRIVREDA

Projekcije su provedene na temelju očekivanog budućeg stanja ključnih parametara.

Pri formiranju referentnog scenarija model projekcija emisija postavljen je uz korištenje sljedećih pretpostavki:

  • Projekcije trenda kretanja ulaznih podataka o aktivnosti za stočarsku i biljnu proizvodnju preuzete su iz globalnog FAO izvješća[45] „Budućnost hrane i poljoprivrede – alternativni putevi do 2050. godine“, pri čemu je korišten BAU (eng. bussiness as usual) scenarij spomenutog izvješća.
  • Korištenje mineralnih gnojiva dobivenom ekstrapolacijom postojećeg trenda za razdoblje od 2000. do 2018. godine.
  • Provedba programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020.
  • Manje promjene u sustavu uzgoja stoke i režimu ishrane (promjene sustava izgnojavanja i genetski napredak, povećanje probavljivosti i kvalitete krmiva.

Nesigurnost procjene zbog pomanjkanja odgovarajućih i pouzdanih statističkih i ekonomskih pokazatelja.

Oba scenarija, WM i WAM, pretpostavljaju da će doći do zadržavanja postojeće razine ili blagog smanjenja stočnog fonda (s izuzetkom blagog rasta ne-muznih goveda i svinja), te zadržavanja ili blagog porasta biljne proizvodnje.

WM scenarij

Pretpostavke:

  • provedbu Programa ruralnog razvoja u razdoblju 2014.-2020., uključujući promjene sustava gospodarenja govedima (poboljšanje objekata ili nastambi kao i sustava uklanjanja stajskog gnoja i genetska poboljšanja) i prehrane životinja (obrada krmiva s ciljem povećanja probavljivosti, poboljšanje kvalitete voluminoznih krmiva i unapređenje sustava napasivanja, obrada krmiva s ciljem povećanja probavljivosti, upotreba aditiva u hrani za životinje);
  • primjena mineralnih gnojiva (dušika) u tlo zadržava se na razini koja proizlazi iz trenda utroška mineralnih gnojiva u razdoblju od 2000. do 2018. godine – odnosno, postavlja pretpostavku da neće doći do povećanja utroška mineralnih gnojiva unatoč procijenjenim promjenama u biljnoj proizvodnji i stočnoj proizvodnji.

WAM scenarij

Pretpostavke:

  • promjena režima ishrane goveda i svinja te kvalitete stočne hrane,
  • anaerobna razgradnja stajskog gnoja i proizvodnja bioplina,
  • poboljšanje objekata ili nastambi kao i sustava gospodarenja stajskim gnojem,
  • unaprjeđivanje i promjena sustava obrade tla (reducirana obrada) i
  • poboljšanje načina primjene mineralnih gnojiva.

Pozitivan učinak provedbe mjera na ukupnu emisiju stakleničkih plinova u sektoru poljoprivrede odražava se na izravno smanjenje emisija metana i dušikovih spojeva.

Izvori: „Izvješće o projekcijama stakleničkih plinova“ i „Izvješće o projekcijama onečišćujućih tvari“, Ekonerg d.o.o.

Parametri

Parametri korišteni za projekcije u sektoru NFR 3 Poljoprivreda prikazani su u tablici 9.3.3-2.

Tablica 9.3.3-2 Parametri za projekcije – poljoprivreda

Parametar

Jedinica

2018.

2020.

2025.

2030.

2040.

2050.

Muzne krave

1000 grla

135,851

177,177

170,573

159,784

148,026

142,363

Ne-muzna goveda

1000 grla

278,274

279,623

283,526

187,661

295,837

302,723

ovce

1000 grla

636,294

652,763

639,040

620,725

595,281

575,703

koze

1000 grla

80,064

69,227

67,846

65,910

63,417

61,548

konji

1000 grla

23,649

22

23

24

26

27

mule/magarci

1000 grla

3,705

2,2

2,5

3

3,7

4

svinje

1000 grla

1080,462

1200,047

1204,252

1225,881

1215,717

1213,438

perad

1000 grla

11412,804

10281,589

10187,596

10074,633

9885,265

9649,030

kokoši nesilice

1000 grla

2777,952

3781,002

3720,952

3652,707

3525,529

3441,613

brojleri

1000 grla

7525,121

4970,586

4891,644

4801,926

4634,736

4524,418

pure

1000 grla

442,028

612

630

648

690

673,200

patke

1000 grla

55,603

204

210

216

230

224,400

guske

1000 grla

16,089

105

105

108

115

112,200

usjevi

ha

1526059

1536813

1536813

1536813

1536813

1536813

travnjaci

ha

1185967

1185328

1182135

1178942

1172555

1166168

Ukupna spaljena površina usjeva

kg suhe tvari

772728

1228878

1245831

1312653

1312054

1188523

Mineralna N gnojiva (WM)

kg

97748276

100587216

98866910

95946604

91305992

86665380

Mineralna N gnojiva (WAM)

kg

97748276

100233589

97380819

94554928

88983396

83217181

Vizualizacija projekcije ključnih poljoprivrednih tokova

Vizualizaciju projekcije ključnih poljoprivrednih tokova u WM i WAM scenarijima je za sektor NFR 3 Poljoprivreda prezentirana na slici 9.3.3-1 s prikazom trendom kretanja broja životinja po vrsti te na slici 9.3.3-2 s prikazom trenda kretanja količine gnojiva za WM i WAM scenariju

Slika 9.3.3-1 Trend kretanja broja životinja po vrsti za WM i WAM scenarije

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Slika 9.3.3-2 Trend kretanja količine gnojiva za WM i WAM scenarije

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Otpad

Metodologija i modeli

Opisano u uvodnom dijelu potpoglavlja 9.3, bez dodatnih specifičnosti.

Prema preporuci tima stručnjaka za tehnički pregled tijekom 2019. g. razvijena metodologija za procjenu nacionalnih faktora emisije za NMHOS za kategoriju 5A Odlaganje krutog otpada, za sve godine u izvještajnom razdoblju. Nacionalni faktor emisije za NMHOS procijenjen je na temelju emisija CH4 koje su procijenjene u okviru NIR izvješća te je uključen u proračun emisije NMHOS za kategoriju 5A.

Pretpostavke

Pretpostavke korištene pri izradi projekcija prikazane su u tablici 9.3.4-1.

Tablica 9.3.4-1 Pretpostavke za projekcije – Otpad

OTPAD

Projekcije su provedene na temelju očekivanog razvoja te budućeg stanja parametara za izradu projekcija - količine proizvedenog i odloženog krutog otpada (komunalnog, proizvodnog, mulja od obrade otpadnih voda), udjela organskog krutog otpada, udjela regeneriranog/spaljenog metana te količine kompostiranog organskog otpada. Projekcije emisija polaze od stanja i projekcija makroekonomskih parametara iz 2018. godine - godišnja stopa porasta bruto društvenog proizvoda i smanjenje broja stanovnika.

WM scenarij

Pretpostavke:

Odlaganje krutog otpada – smanjenje količine proizvedenog i odloženog krutog otpada zbog primjene mjera definiranih sektorskim zakonodavstvom usklađenim s EU zakonodavstvom. 4. srpnja 2018. godine na snagu su stupila nova EU pravila s pravno obvezujućim ciljevima za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada. Republika Hrvatska je dobila mogućnost odgode od pet godina za ispunjavanje navedenih ciljeva, jer je među državama članicama koje su 2013. godine reciklirale manje od 20% komunalnog otpada ili odlagale više od 60% na odlagalištima. Odgoda od 5 godina uključena je u projekcije.

Kompostiranje – kontinuirani porast količine otpada koji se obrađuje kompostiranjem zbog primjene mjera definiranih sektorskim zakonodavstvom usklađenim s EU zakonodavstvom. Porast količine otpada koji će se kompostirati ovisi o smanjenju količine odloženog biorazgradivog otpada i udjelu biorazgradivog otpada koji će se obrađivati kompostiranjem i digestijom.

Spaljivanje otpada – ne provodi se više spaljivanje bolničkog otpada bez oporabe energije, pretpostavlja se smanjenje broja kremiranih tijela.

Upravljanje otpadnim vodama – kontinuirano povećanje količine obrađenih otpadnih voda industrije te smanjenje količine obrađenih otpadnih voda kućanstava i broja stanovnika u kućanstvima koja koriste poljske zahode (zahodi bez ispiranja).

Ostali otpad – požari na vozilima i objektima - trendovi ovise o projekcijama broja vozila i makroekonomskim parametarima.

Emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari uključene u sektor otpad (sukladno IPCC i EMEP/EEA metodologiji) procijenjene su temeljem sektorskih analiza te projiciranih makroekonomskih pokazatelja o godišnjoj stopi porasta bruto društvenog proizvoda i smanjenja broja stanovnika.

Scenarij uključuje postojeći pravni okvir Republike Hrvatske i usvojeni pravni okvir EU iz sektora otpad za razdoblje do 2035. godine. Projekcije emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari iz sektora otpad temelje se na provedbi mjera propisanih sektorskim zakonodavstvom, usklađenim s EU zakonodavstvom.

WAM scenarij

Scenarij s dodatnim mjerama jednak je scenariju s mjerama budući nisu raspoznate dodatne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari.

Izvori: „Izvješće o projekcijama stakleničkih plinova“ i „Izvješće o projekcijama onečišćujućih tvari“, Ekonerg d.o.o.

Parametri

Parametri korišteni za projekcije u sektoru NFR 5 Otpad prikazani su u tablici 9.3.4-2.

Tablica 9.3.4-2 Parametri za projekcije – otpad

Parametar

Jed.

2018.

2020.

2025.

2030.

2040.

2050.

Količina proizvedenog krutog otpada (WM i WAM scenarij)

t

2.428.937

2.273.117

2.212.504

2.204.261

2.178.611

2.168.263

Organski udio krutog otpada (WM i WAM scenarij)

%

65

24

18

12

6

1

Količina krutog otpada odloženog na odlagališta (WM i WAM scenarij)

t

1.601.602

1.136.559

553.126

440.852

217.861

21.683

Količina spaljenog otpada

t

NO

NO

NO

NO

NO

NO

Količina kompostiranog otpada

t

47.594

277.512

478.343

679.235

864.598

1.034.773

NO – eng. not occurring – ne nastaje

Vizualizacija projekcije ključnih tokova otpada

Godišnja i projicirana godišnja količina krutog otpada odloženog na odlagališta i kompostiranog otpada prikazane su kako slijedi na slikama 9.3.4-1 i 9.3.4-2.

Slika 9.3.4-1 Godišnja i projicirana godišnja količina krutog otpada odloženog na odlagališta (kt)

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Slika 9.3.4-2 Godišnja i projicirana godišnja količina kompostiranog otpada (kt)

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Rezultati

Pregledna sumarna tablica s prikazima trenutne emisije u 2018. godini, proračunatim obvezama smanjenja i projekcijama emisija za WM i WAM u 2020. i 2030. godinu za NOx, SO2, NMHOS, NH3, PM2,5 i BC dana je u nastavku (tablica 9.4-1).

Sumarna tablica i grafički prikazi isključuju emisije NOx i NMHOS iz 3B i 3D. Prema pravilu usklađenosti s obvezom smanjenja koje se odnosi na: emisije iz sektora 3B (upravljanje stajskim gnojem) i 3D (poljoprivredna tla) se ne obračunavaju za NOx i NMHOS. Primjena prilagodbi se ne uzima u obzir. (Izvor: NECD brifing 2020).

U sumarnoj tablici je crvenom bojom naznačeno prekoračenje zadane obveze smanjenja za WM i WAM scenarija.

Tablica 9.4-1 Emisija u 2018. godini, proračunate obveze smanjenja i projekcije emisija za WM i WAM za dva razdoblja 2020. - 2029. i 2030.-nadalje za NOx, SO2, NMHOS, NH3, PM2,5 i BC

Onečišćujuća tvar

Jed.

Emisija

Projekcije

2018.

2020. - 2029.

2020.

2030. - nadalje

2030.

Obveza smanjenja

WM

WAM

Obveza smanjenja

WM

WAM

NOx

kt

43,73

53,54

40,76

40,47

33,37

38,69

37,27

SO2

kt

10,30

26,39

6,89

6,78

9,97

9,33

9,01

NMHOS

kt

63,15

69,13

53,34

52,54

54,47

53,81

48,10

NH3

kt

35,66

42,46

36,64

35,92

32,17

36,89

30,71

PM2,5

kt

28,73

34,32

27,67

26,49

18,83

26,47

18,57

BC

kt

3,89

-

3,70

3,59

-

3,52

2,81

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Prikazi povijesnih emisija (2005. - 2018.) s rezultatima projekcija emisija za WM i WAM scenarije te propisanih obveza smanjenja za dva razdoblja: 2020. - 2029. i 2030. - nadalje po onečišćujućoj tvari dani su i grafički na slikama od 9.4-1 do 9.4-6.

Slika 9.4-1 Trend i projekcije emisije NOx

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Slika 9.4-2 Trend i projekcije emisije SO2

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Slika 9.4-3 Trend i projekcije emisije NMHOS

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Slika 9.4-4 Trend i projekcije emisije NH3

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Slika 9.4-5 Trend i projekcije emisije PM2,5

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Slika 9.4-6 Trend i projekcije emisije BC

Izvor: Ekonerg d.o.o, Lit. 58

Nepokretna energetika i cestovni promet (NFR 1.A.1, 1.A.2, 1.A.3.b, 1.A.4)

Za razdoblje do 2030. godine, smanjenje primarne potrošnje iznosit će 1% prema scenariju S2 te 6% prema scenariju S1, u odnosu na 2017. godinu.

Tranzicija energetskog sektora do 2050. godine promijeniti će značajno strukturu izvora električne energije radi ciljanog smanjenja potrošnje fosilnih goriva u svim energetskim transformacijama kao i povećanje korištenja raspoloživog energetskog potencijala. Tijekom slijedećih 30 godina planira se višestruko povećanje instalirane snage iz OIE u odnosu na izgrađena proizvodna postrojenja u prethodnih 100 godina. Ovisno o rezultatima analize o potrebi energetske oporabe otpada u Republici Hrvatskoj za proizvodnju energije moguće je koristiti i gorivo iz otpada/ otpad na lokacijama za koje analize pokažu okolišnu, ekonomsku i tehničku izvedivost. Očekuje se značajno povećanje distribuirane proizvodnje električne energije te transformacija distribucijske mreže primjenom naprednih tehnologija u vođenju i upravljanju (digitalizacija, automatizacija, ekspertni sustavi). Planira se izgradnja tehnološki različitih spremnika energije (reverzibilne HE, baterije, VN bojleri u kombinaciji s akumulatorima topline) kao potpora varijabilnosti proizvodnje OIE (VE i FN elektrane).

Temeljna komponenta tranzicije energetskog sektora je povećanje energetske učinkovitosti. Značajan doprinos povećanju energetske učinkovitosti omogućit će izgradnja visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja i integriranih dizalica topline u sustave daljinskog grijanja velikih gradova. Druga komponenta su obnovljivi izvori koji će potaknuti tranziciju od korištenja fosilnih goriva prema električnoj energiji. Prirodni plin će imati značajnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo kao fosilno gorivo s najmanjom emisijom kako CO2 tako i ostalih onečišćujućih tvari.

U skladu s navedenim, u razdoblju od 2020. do 2030. g. u promatranim sektorima (osim za 1.A.4.b.i) očekuje se blago smanjenje emisija većine onečišćujućih tvari dok se u slučaju SO2 i PM2.5 očekuje porast emisije. Tek u razdoblju nakon 2030. može se očekivati ponovno smanjenja emisije SO2 i PM2 te značajnija smanjenja emisija drugih onečišćujućih tvari jer se jači upliv mjera u sektoru nepokretna energetika i cestovnog prometa i to prvenstveno zbog promjene strukture utrošenih oblika energije očekuje nakon 2030. godine (predviđeni porasta korištenja električne energije a smanjenje korištenja fosilnih goriva). U sektoru Proizvodnje električne energije i topline očekuje se prestanak korištenja krutog goriva.

U sektoru Kućanstva (NFR 1.A.4.b.i), koji je ključni izvor emisije PM2,5, BC, NMHOS i NOx, se do 2030. g. se pretpostavlja povećanje korištenja drvne biomase, što kao rezultat ima blago smanjenje emisija spomenutih onečišćujućih tvari (osim NOx koji čak i blago raste u WM scenariju), a koja su rezultat upliva novih tehnologija za izgaranje drvne biomase i zamjene starih (osim kod NOx, za kojeg su FE-a kod novih tehnologija nešto veći nego kod starih). Tek u razdoblju nakon 2030. mogu se očekivati značajnija smanjenja spomenutih emisija, i to prvenstveno zbog pretpostavljenog smanjenja potrošnje drvne biomase u kućanstvima u oba scenarija, a koje je značajnije u WAM scenariju. Pritom je u periodu nakon 2030. g. pretpostavljen isti intenzitet upliva novih tehnologija izgaranja drvne biomase kao i u 2030. i koji je intenzivniji u WAM scenariju u odnosu na WM.

Emisije promatranih sektora će u WAM scenariju biti niže od onih u WM scenariju zbog intenzivnijeg upliva novih tehnika izgaranja drvne biomase u kućanstvima, dodatnih mjera energetske učinkovitosti te dodatnog povećanja potrošnje električne energije a smanjenja potrošnje fosilnih goriva i drvne biomase u kućanstvima u WAM scenariju.

Fugitivne emisije iz goriva (NFR 1.B)

Podsektor Fugitivne emisije iz goriva (NFR 1.B), jedan je od ključnih izvora ispuštanja s obzirom na emisije SO2, kako u 2018., tako i u razdoblju 2020.-2050. godine. Smanjenje emisije SO2 prvenstveno je rezultat očekivanog smanjenja emisije iz postrojenja za proizvodnju sumpora (Claus postrojenja), temeljem tokova energetske bilance i proizvodnih kapaciteta u rafinerijama. Fugitivne emisije iz goriva nisu identificirane kao ključan izvor za ostale onečišćujuće tvari. Temeljem energetskih parametara po scenarijima, primjenom postojećih, ali i dodatnih mjera u sklopu ovog podsektora, ukupne emisije za svaku onečišćujuću tvar manje su u WAM scenariju u odnosu na WM scenarij za čitavo razdoblje projekcija nakon 2020. godine.

Proizvodni procesi i uporaba proizvoda (NFR 2)

WM scenarij pretpostavlja da će proizvodnja u industrijskim procesima u razdoblju do 2035. godine dosegnuti planirane, maksimalne vrijednosti, što će utjecati na porast emisije. Provedba procesnih mjera propisana je sektorskim zakonodavstvom.

WAM scenarij uključuje primjenu troškovno-učinkovitih mjera za smanjenje procesnih emisija. Emisije iz izgaranja goriva uključene su u sektor Energetika. Mjere uključuju postepeno smanjenje udjela klinkera u proizvodnji cementa povećanjem dodataka u konačnom proizvodu. Udio dodataka u cementu ovisi o sastavu sirovine, raspoloživosti dodataka odgovarajućeg sastava na tržištu te o zahtjevima tržišta za pojedinim vrstama cementa. Posljedično, smanjenjem potrebe za klinkerom, dolazi do smanjene proizvodnje, a time i do smanjenja emisija iz ove aktivnosti.

U skladu s navedenim, u sektoru Proizvodni procesi i uporaba proizvoda, kretanje emisije u promatranom razdoblju je isto u oba scenarija, osim za aktivnost NFR 2.A.1 Proizvodnja cementa kod koje dolazi do smanjenja emisije zbog smanjenih projiciranih vrijednosti podataka o aktivnostima (manja proizvedena količina klinkera u odnosu na WM). Do navedenog smanjenja dolazi u projekcijama emisija PM2,5 i BC u razdoblju nakon 2020. godine.

Poljoprivreda – Usjevi i Tla (NFR 3.D)

U WM scenariju u sektoru Poljoprivreda – Usjevi i Tla emisije NOx će porasti zbog projekcija porasta broja životinja ključnih za emisiju NOx (svinje i goveda) u razdobljima od 2020. do 2030. i nakon 2030., dok će se zbog provedbe poboljšanja objekata ili nastambi i sustava uklanjanja stajskog gnoja emisija smanjiti u razdoblju 2018. do 2020. godine. U WAM scenariju, emisije NOx će porasti zbog projekcija porasta broja životinja ključnih za emisiju NOx (svinje i goveda) u razdobljima od 2020. do 2030. i nakon 2030. U odnosu na WM scenarij, taj rast će biti manji zbog projekcija o manjoj potrošnji mineralnih dušičnih gnojiva.

U WM scenariju u sektoru Poljoprivreda – Usjevi i Tla očekuje se blagi porast emisije NH3 u razdoblju od 2020. do 2030. zbog projekcija o porastu broja svinja i goveda. Iz istog razloga očekuje se i povećanje emisija iz poljoprivrede u razdoblju nakon 2030. U WAM scenariju dolazi do smanjenja emisije u oba promatrana razdoblja. U odnosu na WM scenarij u kojem se očekuje blago povećanje emisija, smanjenje je postignuto uvođenjem mjera smanjenja potrošnje Uree i njenom zamjenom s gnojivom koje emitira manje emisije NH3.

Poljoprivreda – Životinje (NFR 3.B)

U WM scenariju u sektoru Poljoprivreda - Životinje se zbog provedba mjera poboljšanja objekata ili nastambi i sustava uklanjanja stajskog gnoja te projekcija pada ukupnog broja životinja očekuje smanjenje emisija NMHOS u razdobljima od 2018. do 2020. godine i od 2020. do 2030. godine, dok se u razdoblju nakon 2030. godine ne očekuje daljnje smanjenje emisije. U WAM scenariju nema promjena u odnosu na WM scenarij za ovu onečišćujuću tvar.

U WM scenariju očekuje se blagi porast emisije NH3 u razdoblju od 2020. do 2030. zbog projekcija o porastu broja svinja i goveda. Iz istog razloga očekuje se i povećanje emisija iz poljoprivrede u razdoblju nakon 2030. U WAM scenariju očekuje se znatnije smanjenje emisije NH3 u oba promatrana razdoblja. U odnosu na WM scenarij, smanjenje je postignuto uvođenjem dodatnih tehnika smanjenja NH3 u životinjskim nastambama, skladištenju životinjskog gnoja te primjeni životinjskog gnoja na tlo te povećanom primjenom postojećih tehnika.

Otpad (NFR 5)

U WM scenarij, koji je jednak WAM scenariju, uključene su mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari iz odlaganja krutog otpada na tlo, što utječe na smanjenje emisije NMHOS i PM tijekom cijelog izvještajnog razdoblja do 2050. godine. Smanjenje količine odloženog biorazgradivog otpada rezultira povećanjem količine biorazgradivog otpada koji se upućuje na postupke biološke obrade, kao što je kompostiranje i anaerobna digestija u bioplinskim postrojenjima. Uslijed primjene mjera dolazi do povećanja emisije NH3 iz postupaka kompostiranja, tijekom cijelog izvještajnog razdoblja do 2050. godine.

Projekcije emisija iz spaljivanja otpada (NFR 5.C), upravljanja otpadnim vodama (NFR 5.D) i ostalog otpada – požara na vozilima i objektima (NFR 5.E) za razdoblje do 2050. godine izračunavaju se na temelju emisije iz zadnje povijesne godine (2018.), korištenjem projekcija makroekonomskih parametara, godišnje stope porasta BDP-a i broja stanovnika te broja vozila. Sukladno trendu makroekonomskog parametra pomoću kojeg se procjenjuju podaci o aktivnosti, emisije onečišćujućih tvari iz NFR 5.C, 5.D i 5.E imaju rastući ili padajući trend u izvještajnom razdoblju do 2050. godine. U navedenim NFR kategorijama nisu raspoznate mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari.

Osjetljivost

U ovom potpoglavlju se analizira osjetljivost projekcija na nekoliko odabranih veličina, koje uvelike određuju nesigurnost proračuna. Osjetljivost će se komentirati kvalitativno, a tamo gdje je moguće i kvantitativno. Promatran je utjecaj:

  • stope gospodarskog razvoja,
  • utjecaj promjene temperature na energiju za grijanje i hlađenje,
  • hidrologija u proizvodnji električne energije hidroelektrana,
  • razvoj poljoprivrede.

Utjecaj nekog čimbenika može biti značajan s gledišta trenda emisije i/ili s gledišta varijabilnosti oko srednje vrijednosti. Trend se odnosi na nizove duljeg trajanja, dok se varijabilnost odnosi na jednu ili nekoliko godina.

Emisija se izračunava kao umnožak aktivnosti i faktora emisije. Neki čimbenici utječu više na aktivnost, kao na primjer na potrošnju goriva, prevaljene kilometre, broj životinja, itd. Drugi više utječu na faktore emisije, npr. t CO2/MWh, t NOx/km, itd. Ovisnost emisije o polaznim veličinama proračuna je uglavnom linearnog tipa, s time što neke veličine imaju utjecaj kroz mnogobrojne sektore, o čemu se raspravlja u nastavku.

Stopa gospodarskog razvoja

Stopa gospodarskog razvoja ima utjecaj na sve sektore, više na aktivnosti, a relativno manje na faktore emisije. Utjecaj na faktore emisije se odražava kroz dugoročno razdoblje, tako će recimo smanjeni gospodarski potencijal dugoročno rezultirati slabijim tehnološkim napretkom, a to se u proračunu iskazuje kroz faktore emisije. Hrvatska ima relativno malu emisiju, pa pojedinačni poremećaji mogu imati snažan utjecaj na ukupnu emisiju. Razdoblje rata, tranzicija prema tržišnom gospodarstvu, gospodarska kriza, snažni su faktori koji onemogućavaju da se iz povijesnog niza podataka utvrde pouzdani korelacijski odnosi. Pretpostavka je u projekcijama emisija da će energetska potrošnja rasti sa BDP-om, ali će korelacijska veza BDP-a i energetske potrošnje biti sve manja.

U svim analiziranim scenarijima pretpostavljen je porast BDP-a do 2040. godine, u prosjeku 1,4% do 2040. godine, što čini nominalno povećanje u odnosu na 2010. godinu za 63%.

Za ovakav gospodarski rast očekuje se da bi emisija u 2030. godini mogla biti za oko 7,1% veća, a u 2040. godini za 12,3% u odnosu na prikazane scenarije uz pretpostavku jednake ugljične intenzivnosti gospodarstva. Međutim, provedbom mjera za smanjenje emisija smanjuje se, a u dugom roku i prekida veza između BDP-a i emisija. Zbog toga će i rast BDP-a doprinijeti smanjenju emisija kada do njega dolazi kroz ulaganja u niskougljične tehnologije, industriju i usluge.

Utjecaj promjene temperature na energiju za grijanje i hlađenje

Promjena temperature utjecat će na smanjenje potreba za grijanjem, ali će se na drugoj strani povećati potrebe za hlađenjem. Cilj klimatske politike je zadržavanje porasta globalne temperature unutar 2°C. U Republici Hrvatskoj je od kada se provode mjerenja utvrđen prorast temperature. Ovdje se pretpostavlja porast do 2050. godine za oko 1°C.

Ogrjevne potrebe. Unutrašnja projektna temperatura u zgradama u većini slučajeva iznosi 20°C, no realno se temperature grijanih prostora održavaju i na temperaturama do 24°C. Uz navedene pretpostavke, smanjenje potrebne topline za grijanje u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske moglo bi iznositi između 7,7 i 11,3 %, a u primorskom dijelu Hrvatske između 12,7 i 24,2%.

Rashladne potrebe. Za razliku od potreba za grijanjem, ne postoji tako izražena ovisnost potreba za komfornim hlađenjem o vanjskoj temperaturi zraka, s obzirom da je utjecaj toplinskih dobitaka uslijed Sunčevog zračenja ovdje dominantan. U ovom trenutku raspoloživih podataka nije moguće dati procjenu utjecaja promjene vanjske temperature na rashladne potrebe. Može se tek procijeniti kako će utjecaj biti manje izražen nego što je to slučaj kod potreba za grijanjem.

Ostali utjecaji na energetiku. Promjene temperature, količine oborina, energije vjetra utjecati će na proizvodnju obnovljivih izvora energije. Ove je utjecaje potrebno kvantificirati i ugraditi u operativno planiranje, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini gdje su moguće velike razlike.

Hidrologija u proizvodnji električne energije hidroelektrana

Ovisno o hidrologiji proizvodnja iz velikih hidroelektrana varira od 4 TWh do 8 TWh. To je od 20 do 40% ukupne proizvodnje električne energije Republike Hrvatske. Ciklusi sušnih i vlažnih godina mogu trajati i nekoliko godina, s tim u vezi emisija elektroenergetskog sektora može znatno varirati.

Nedostatak proizvodnje iz hidroelektrana nadopunjava se povećanom proizvodnjom iz termoelektrana ili povećanim uvozom. U ekstremnom slučaju suše, povećanje emisije moglo bi biti u 2030. godini, u scenariju 's dodatnim mjerama' oko 4,2% ukupne emisije Hrvatske.

Razvoj poljoprivrede

Mala gospodarstva su karakteristična za poljoprivredu u Hrvatskoj. Prosječno obiteljsko gospodarstvo veličine je svega 2 hektara. Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, samo 20% obrađenog zemljišta je u privatnom vlasništvu s prosječnih 159 hektara. Slična je situacija i u području govedarstva: 96% svih proizvođača mlijeka posjeduje samo 15 krava, dok se 90% svinja nalazi na 200.000 malih gospodarstava, pri čemu 170.000 gospodarstva posjeduje manje od 10 svinja. Takva fragmentacija i stare populacije sprječavaju brži razvoj. Poljoprivreda će se stoga mijenjati polako, što će predstavljati izazov s gledišta emisija.

Pojašnjenja vezana uz format za izvještavanje

U formatu za izvještavanje o projekcijama emisija Annex IV-A prikazana je zbirna kategorija 5 Waste, dok potkategorije 5A – 5E nisu prikazane. Za zbirnu kategoriju 5, za onečišćujuću tvar BC, korištena je notacijska oznaka (eng. notation key) NE, iako su notacijske oznake različite ovisno o potkategoriji 5A – 5E: NA, NE, IE i NO.