Proizvodni procesi i uporaba proizvoda (NFR 2)

Slika na kojoj se prikazuje tekst, transport, na otvorenom

Fotografija Ricardo Gomez Angel (@rgaleria) | Unsplash Photo Community

Ovo poglavlje daje pregled sektora Proizvodni procesi i uporaba proizvoda, te sadrži informacije o metodologijama, podacima o aktivnosti, faktorima emisija, ponovnim proračunima i planiranim poboljšanjima.

Sektor 2 Proizvodni procesi i uporaba proizvoda podrazumijeva emisije koje potječu iz procesa (tzv. procesne emisije). Emisije od izgaranja goriva u proizvodnim procesima raspoređene su u NFR 1.A.2.f.i. Uporaba proizvoda se odnosi na otapala i proizvode na bazi otapala. Otapala su kemijski spojevi koji se koriste za otapanje tvari kao što su boja, ljepilo, tinta, guma, plastika, pesticidi ili za čišćenje (odmašćivanje). S obzirom da se otapala sastoje uglavnom od NMHOS, uporaba otapala je veliki izvor antropogenih emisija NMHOS. Tijekom ispuštanja u atmosferu, NMHOS-evi reagiraju s reaktivnim molekulama (uglavnom HO-radikali) i tvore CO2.

Ovaj sektor uključuje sljedeće potsektore:

  • 2.A Mineralni proizvodi
  • 2.A.1 Proizvodnja cementa
  • 2.A.2 Proizvodnja vapna
  • 2.A.3 Proizvodnja stakla
  • 2.A.5.a Vađenje minerala koji nisu ugljen
  • 2.A.5.b Građenje i rušenje objekata
  • 2.A.5.c Skladištenje, rukovanje i transport mineralnih proizvoda
  • 2.A.6 Ostali mineralni proizvodi
  • 2.B Proizvodnja kemikalija
    • 2.B.1 Proizvodnja amonijaka
    • 2.B.2 Proizvodnja dušične kiseline
    • 2.B.10.a Ostalo (Proizvodnja čađe, etilena, stirena, NPK gnojiva, amonij fosfata, formaldehida, etilbenzena, polistirena, polivinilklorida, polietilena LD, vinil-klorida, propilena, uree i sumporne kiseline)
    • 2.B.7 Proizvodnja soda pepela
  • 2.C Proizvodnja metala
  • 2.C.1 Proizvodnja željeza i čelika
    • 2.C.1.1 Proizvodnja čelika
    • 2C.1.2 Proizvodnja željeza
    • 2.C.1.5 Ostalo (valjaonice)
  • 2.C.2 Proizvodnja željeznih legura
  • 2.C.3 Proizvodnja aluminija
  • 2.D – 2.L Uporaba ostalih otapala i proizvoda
    • 2.D.3.a Uporaba otapala u kućanstvu uključujući fungicide
    • 2.D.3.b Asfaltiranje prometnica
    • 2.D.3.c Prekrivanje krovova asfaltom
    • 2.D.3.d Nanošenje premaza
    • 2.D.3.e Odmašćivanje
    • 2.D.3.f Kemijsko čišćenje
    • 2.D.3.g Kemijski proizvodi
    • 2.D.3.h Tiskanje
    • 2.D.3.i, 2.G Uporaba ostalih otapala i proizvoda
  • Ostala industrijska proizvodnja
    • 2.H.1 Proizvodnja celuloze i papira
    • 2.H.2 Proizvodnja hrane i pića
    • 2.H.3 Ostali proizvodni procesi
  • 2.L Ostali proizvodni procesi uključujući proizvodnju, potrošnju, skladištenje i sl.
  • 2.I Obrada drva
  • 2.J Proizvodnja POO
  • 2.K Potrošnja POO i teških metala

Općenito, metoda proračuna emisije uključuje umnožak promatranih podataka o aktivnosti i odgovarajućeg faktora emisije. Metodologija za sve aktivnosti u okviru ovog sektora prikazana je detaljno u nastavnim poglavljima.

Faktori emisije su izraženi kao količina ispuštanja onečišćujuće tvari po jedinici proizvodnje ili potrošnje (tona), odnosno po stanovniku, gdje je primjenjivo. Faktori emisije korišteni za proračun emisija najvećim dijelom su preuzeti su iz priručnika EMEP/EEA Guidebook 2019. Izvor korištenih faktora emisije je naznačen u opisu svake pojedine kategorije, a pregled svih faktora emisije po NFR kodovima i onečišćujućim tvarima dan je u Prilogu 4.

Kao izvori informacija vezano za podatke o aktivnostima (ili emisijama) za proizvodne procese i uporabu proizvoda, općenito se koriste:

  • statistika proizvodnje na nacionalnoj razini iz Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (godišnja statistička izvješća, industrijska proizvodnja, godišnji PRODCOM rezultati),
  • EUROSTAT baza podataka,
  • Državni zavod za statistiku za godišnje procjene podataka o broju stanovnika,
  • ROO i HLAP baze podataka (podaci o emisijama koji se izvještavaju na godišnjoj osnovi po objektima i to u zakonski definiranim formama),
  • podaci o specifičnom postrojenju prikupljeni direktnim kontaktima s operaterima (npr. postrojenja za proizvodnju cementa, vapna, šećera i sl.),
  • Nacionalna energetska bilanca.

Mineralni proizvodi (NFR 2.A)

Opis kategorije izvora

Ova kategorija izvora obuhvaća emisije povezane s procesima koje proizlaze iz različitih aktivnosti proizvodnje i uporabe raznih proizvoda mineralne industrije. Uključeni su sljedeći procesi: Proizvodnja cementa (NFR 2.A.1, SNAP 040612), proizvodnja vapna (NFR 2.A.2, SNAP 040614), Proizvodnja stakla (NFR 2.A.3, SNAP 040613), Vađenje minerala koji nisu ugljen (NFR 2.A.5.a, SNAP 040623), Izgradnja i rušenje objekata (NFR 2.A.5.b, SNAP 040624) i Skladištenje, rukovanje i transport mineralnih proizvoda (NFR 2.A.5.c). Za kategoriju izvora 2.A.5.c Hrvatska koristi oznaku „IE“, s obzirom na to da su emisije PM uključene u druge NFR 2.A šifre.

Proizvodnja cementa (NFR 2.A.1)

Proizvodnja cementa uključuje: vađenje i predobradu sirovina; proizvodnju klinkera u pećima; miješanje i usitnjavanje klinkera u cement; te skladištenje, pakiranje i isporuku cementa.

Glavne emisije iz proizvodnje cementa su emisije iz sustava peći. Međutim, u ovom sektoru razmatraju se samo emisije čestica, koje uglavnom potječu od aktivnosti koje se provode prije i nakon same proizvodnje klinkera u pećima. Emisije iz peći su kombinacija emisija iz izgaranja i proizvodnog procesa, no za emisije ostalih onečišćujućih tvari pretpostavlja se da potječu uglavnom od izgaranja goriva te su one stoga alocirane u sektor Energetika.

Tijekom izvještajnog razdoblja, u Hrvatskoj je u pogonu bilo ukupno sedam tvornica. Četiri tvornice bile su aktivne tijekom čitavog izvještajnog razdoblja. Jedna od njih proizvodi aluminatni cement, dok su sve ostale tvornice u Hrvatskoj (uključujući i danas neaktivne) proizvodile Portland cement. U tvornici koja proizvodi aluminatni cement, do 1997. godine u drugoj proizvodnoj liniji također se proizvodio i Portland cement.

Jedna tvornica zatvorena je u srpnju 1994. godine, a još dvije tvornice radile su s povremenim prekidima tijekom izvještajnog razdoblja (jedna je bila aktivna u razdoblju 1990.-1995. te od 1998. do danas., a druga u razdoblju 1990.-2009. i tijekom 2014. godine).

Proizvodnja je varirala ovisno o gospodarskoj situaciji i potražnji na tržištu, te je tako ukupna proizvodnja na nacionalnoj razini smanjena u razdoblju 1991.-1995. uslijed rata, da bi u narednom razdoblju 1996.-2007. proizvodnja ponovo porasla s porastom aktivnosti u građevinskom sektoru. Trend nakon 2008. posljedica je gospodarske krize koju slijedi spori oporavak nakon 2012.

Proizvodnja vapna (NFR 2.A.2)

Osnovne aktivnosti u sklopu proizvodnje vapna uključuju: vađenje i usitnjavanje minerala; izgaranje goriva u vapnenim pećima; te skladištenje, pakiranje i isporuku vapna.

Kao i u proizvodnji cementa, u proizvodnji vapna u ovom sektoru razmatraju se samo emisije čestica. Emisije iz peći su kombinacija emisija iz izgaranja i proizvodnog procesa, no za emisije ostalih onečišćujućih tvari smatra se da najvećim dijelom potječu od izgaranja goriva te su one stoga alocirane u sektor Energetika.

Tijekom izvještajnog razdoblja, u pogonu je bilo pet tvornica vapna, od kojih su dvije proizvodile kalcitno i dolomitno vapno, dok su ostale proizvodile samo kalcitno.

Proizvodnja vapna u tvornicama varirala je tijekom godina. Jedna tvornica prestala je s proizvodnjom u 2009., te jedna u 2011. godini. Nadalje, dvije tvornice koje su bile u funkciji od 1990. do danas, imale su oscilacije u proizvodnji te čak i obustavu proizvodnje tijekom godina (jedna tvornica nije proizvodila vapno u razdoblju od 1992.-1997., zbog značajnih šteta uslijed rata, te jedna tijekom 2009. godine uslijed tehničkih razloga, kao i jedna koja je obustavila proizvodnju 2010. da bi je ponovo pokrenula 2019. godine). Cjelokupna proizvodnja dolomitnog vapna bila je prekinuta tijekom razdoblja od 1991. do 1995. godine.

Uz navedeno, kalcitno vapno se također proizvodi za potrebe proizvodnje šećera u sklopu triju šećerana. Podaci su dostupni od 1991. od jedne tvornice, te od 1992. i 1999. od ostalih dviju tvornica. Šećer se u ovim pogonima proizvodio i prije navedenih godina, no ne postoje podaci o proizvodnji vapna (tvornice su izvijestile kako se ti podaci ne nalaze u njihovim arhivama, a usto proizvodnja ovog vapna nije uključena u nacionalne statističke podatke)[30].

Tijekom 1990. i 1991., određena količina kalcitnog vapna također je bila proizvedena za potrebe proizvodnje sirovog željeza.

Osim navedenog, nije evidentirana druga (netržišna) proizvodnja vapna u Hrvatskoj.

Trend proizvodnje sličan je trendovima u cementnoj industriji uslijed iste ovisnosti o gospodarskim prilikama i potražnji na tržištu.

Proizvodnja stakla (NFR 2.A.3)

Ova kategorija izvora uključuje proizvodnju i obradu ravnog stakla i ambalažnog stakla te proizvodnju mineralne vune, koje obuhvaćaju niz koraka – od pripreme sirovine, taljenja u peći do završnih koraka u obradi proizvoda. Emisije iz proizvodnje stakla (osim glavne emisije – CO2 iz procesa karbonizacije) uključuju teške metale, čađu i čestice, dok emisije iz proizvodnje mineralne vune uključuju NH3, NMHOS i čestice.

Tijekom izvještajnog razdoblja, u Hrvatskoj su u pogonu bile dvije tvornice stakla; jedna od njih proizvodila je ambalažno, a druga ravno staklo. U 2009., druga tvornica obustavila je svoju proizvodnju te se u njoj od tada, uz još nekoliko takvih pogona u Hrvatskoj, odvija samo obrada uvezenog stakla (uglavnom korištenjem aktivnosti kao što su rezanje, brušenje. nanošenje premaza, laminiranje i sl.). Kao podatak o aktivnosti, u ovu su kategoriju uključene ukupne nacionalne količine gotovih staklenih proizvoda, tj. proizvoda iz pogona koji proizvode staklo i iz pogona koji obrađuju staklo.

U Hrvatskoj su prisutna dva postrojenja za proizvodnju mineralne vune. Jedno postrojenje za proizvodnju mineralne vune počelo je s radom 2007. godine, dok je drugo postrojenje bilo u funkciji tijekom čitavog razdoblja proračuna. Budući da drugo postrojenje u prethodnim podnescima nije bilo uključeno u proračun za čitav vremenski niz, za ovaj je podnesak proveden projekt unaprjeđenja kojim su prikupljeni dodatni podaci te je izvršena procjena svih nedostajućih podataka.

Kamenolomi (NFR 2.A.5.a)

Vađenje minerala koji nisu ugljen u Hrvatskoj uključuje vađenje arhitektonskog i građevinskog kamena, vapnenca, gipsa itd., rad šljunčara; vađenje gline i kaolinita, soli te ostalih minerala.

Ova aktivnost, koja obuhvaća eksploataciju (po potrebi i miniranje), transport i usitnjavanje minerala rezultira emisijama čestica. Za proračun emisija se koriste informacije o statistici proizvodnje po tipu minerala.

Izgradnja i rušenje objekata (NFR 2.A.5.b)

Izgradnja infrastrukture i građevina važan je izvor emisija fugitivnih čestica. U građevinarstvu postoji mnogo mogućih aktivnosti koje rezultiraju emisijama, kao što su raščišćavanje zemljišta i rušenje postojećih objekata, kretanje opreme i vozila, te različite druge građevinske aktivnosti.

Primarni podaci o aktivnostima su godišnji podaci o ukupnoj površini na koju utječe građenje, za svaku pojedinačnu vrstu građevine - obiteljske kuće, stambene zgrade, građevine ostale – nestambene namjene te ceste. Izvor podataka o izgrađenim kućama i zgradama je DZS[31], dok su izvori podataka o cestama poslovni subjekti koji se bave upravljanjem, građenjem i održavanjem cesta, županijske uprave za ceste, jedinice lokalne samouprave, zavodi za prostorno uređenje županija i Grada Zagreba, te Statistički ljetopis iz 1994. godine. Budući da je za ovu kategoriju proveden projekt unaprjeđenja proračuna, detaljna analiza prikupljenih podataka i procjena nedostajućih podataka opisana je u nastavku, u sklopu potpogljavlja Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti.

Za ostale parametre koji ulaze u izračun (trajanje izgradnje, učinkovitost mjera za smanjenje emisije, korekcija za vlažnost tla i korekcija za udio praha u tlu), bilo je potrebno izvršiti analizu specifičnosti nacionalnih uvjeta kao i specifičnosti pojedine vrste gradnje. Također, s ciljem identificiranja optimalnih parametara za potrebe proračuna, izvršen je uvid u inventare drugih članica. Po utvrđivanju svih ulaznih pretpostavki, predmetni su parametri izračunati ili su odabrane preporučene vrijednosti iz GB 2019. Navedeni parametri i njihove vrijednosti korištene u izračunu emisija detaljno su opisani u nastavku u sklopu potpogljavlja Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Proizvodnja cementa (NFR 2.A.1)

Metodologija proračuna emisija za proizvodnju cementa temelji se na drugoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije, za sve tvornice osim jedne. Za tvornicu koja je prestala s radom 1994. godine nije bilo moguće prikupiti podatke potrebne za drugu razinu proračuna te su korišteni preporučeni Tier 1 faktori emisije. Svi faktori emisije za proizvodnju cementa preuzeti su iz GB2019.

Kako je navedeno, za šest tvornica, u direktnim kontaktima sa svim postojećim postrojenjima za proizvodnju cementa odlučeno je uključiti faktore emisije druge razine za PM, zajedno s uključenjem postojećih tehnologija ublažavanja u svim postrojenjima: ESP na glavnom dimnjaku i manji filteri za umjerenu kontrolu fugitivnih izvora za cjelokupan promatrani trend.

Za preostalu, sedmu tvornicu, emisijski faktori prve razine pretpostavljaju „prosjek“ ili tipičnu primjenu tehnologije i smanjenja emisije u tvornici i integriraju sve različite podprocese u proizvodnji cementa između uvođenja sirovina u proces i konačne otpreme izvan postrojenja.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Osim emisija TSP, PM2,5 i PM10, izvješteno je i o emisijama BC, koja se proračunava kao frakcija PM2,5 u skladu s GB2019.

Podaci o aktivnosti proizvodnje klinkera preuzeti su iz NIR-a. Izvorno, podaci su prikupljeni direktno od proizvođača putem popunjenih upitnika te su provjereni usporedbom s nacionalnim statističkim podacima. Podaci o aktivnosti proizvodnje klinkera prikazani su u tablici 4.1-1. Faktori emisije po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima prikazani su u Prilogu 4.

Proizvodnja vapna (NFR 2.A.2)

Metodologija proračuna emisija temelji se na drugoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije. Korišteni su faktori emisije druge razine za PM iz GB2019. U svim postrojenjima za proizvodnju vapna ugrađeni su tekstilni filteri na rotacijskim pećima i vrećasti filteri za otprašivanje emisija tijekom hidratacije vapna, te tekstilni filteri za kontrolu emisija s trakastih transportera u svim postrojenjima.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Osim emisija TSP, PM2,5 i PM10, izvješteno je i o emisijama BC, koja se proračunava kao frakcija PM2,5 u skladu s GB2019.

Podatak o količini vapna proizvedenog u Hrvatskoj uključuje količinu vapna proizvedenog u vapnarama i šećeranama, te vapna za potrebe proizvodnje sirovog željeza u 1990. i 1991. g. Podaci o proizvodnji u vapnarama i željezari preuzeti su iz NIR-a. Izvorno, podaci su prikupljeni direktno od proizvođača putem popunjenih upitnika te su provjereni usporedbom s nacionalnim statističkim podacima. Podaci o proizvodnji u šećeranama prikupljeni su od proizvođača.

Podaci o aktivnosti proizvodnje vapna prikazani su u tablici 4.1-1. Faktori emisije po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima prikazani su u Prilogu 4.

Proizvodnja stakla (NFR 2.A.3)

Podaci o aktivnosti proizvodnje stakla preuzeti su iz godišnjih PRODCOM rezultata (DZS), te iz ROO baze podataka. Metodologija proračuna emisija iz proizvodnje stakla temelji se na prvoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije, uz preporučene faktore emisije prve razine iz GB2019. Hrvatska je svjesna vjerojatnosti precjenjivanja emisija iz ove kategorije budući da preporučeni faktori emisije, uz ostale aktivnosti, uključuju i emisije iz proizvodnje stakla procesom taljenja u kadnim pećima. Nacionalna statistika (koja je glavni izvor podataka o aktivnosti) ne razlikuje proizvedeno i obrađeno staklo, što rezultira činjenicom da su u podatke o aktivnosti za ovu kategoriju uključeni i proizvodi načinjeni od već proizvedenog uvezenog stakla.

Aktivnost proizvodnje mineralne vune obuhvaća dva postrojenja za koja su primijenjeni različiti pristupi.

Izračun emisija iz prvog postrojenja temelji se na trećoj razini EMEP/EEA metodologije i na stalno mjerenim i verificiranim godišnjim emisijama NH3, NMHOS i PM10 (emisije su preuzete iz ROO-a). Emisije PM2,5, TSP i BC potom su proračunate iz godišnjih izmjerenih vrijednosti emisija PM10, korištenjem omjera Tier 2 emisijskih faktora iz GB2019.

Za drugo postrojenje proveden je projekt unaprjeđenja jer je ono do sada bilo uključeno samo u 2019. godini. Za unaprjeđenje su korišteni podaci o izmjerenim emisijama preuzeti iz ROO baze, te podaci o količini proizvoda dobiveni od operatera. Razina dostupnih ulaznih podataka razlikuje se za razdoblje 1990.-2007. (dostupni samo podaci o godišnjoj proizvodnji), za razdoblje 2008.-2014. (dostupni podaci o mjerenim emisijama, osim NMHOS, no zbog velike nekonzistentnosti smatraju se visoko nepouzdanima), te za razdoblje 2015.-2020. (dostupni podaci o mjerenim emisijama, osim NMHOS). Stoga je za navedena razdoblja bilo potrebno primijeniti različite pristupe.

Za razdoblje od 2015. do 2020., metodologija proračuna emisija NH3, čestica i BC iz drugog postrojenja za proizvodnju mineralne vune temelji se na trećoj razini EMEP/EEA metodologije i na povremeno mjerenim i verificiranim godišnjim emisijama. Emisije NH3 i PM10 preuzete su iz ROO-a. Emisije PM2,5, TSP i BC potom su proračunate iz godišnjih izmjerenih vrijednosti emisija PM10, korištenjem omjera Tier 2 emisijskih faktora iz GB2019.

Za razdoblje od 2008. do 2014., podaci u ROO-u pokazuju značajnu nekonzistentnost, te je utvrđeno kako podaci nisu pouzdani budući da operater ne provodi kontinuirano mjerenje. Stoga su emisije NH3, čestica i BC procijenjene korištenjem srednje vrijednosti faktora IEF izračunate iz omjera emisija i podataka o aktivnostima iz godina 2015.-2020., koji su preuzeti iz ROO-a, a zbog novijeg razdoblja smatraju se pouzdanijima. Godišnje emisije su izračunate množenjem srednjeg IEF s godišnjim podacima o aktivnostima.

Za razdoblje 1990. do 2007. nisu dostupni podaci o mjerenim emisijama NH3, čestica i BC te budući da su povremena mjerenja dostupna za novije razdoblje vremenskog niza, primijenjen je isti pristup kao prethodno opisan za razdoblje 2008. do 2014. (množenje srednjeg IEF iz godina 2015.-2020. s godišnjim podacima o aktivnostima za razdoblje 1990. do 2007.).

Vrijednosti emisije NMHOS za čitavo razdoblje proračuna izračunate su primjenom Tier 2 EMEP/EEA metodologije, budući da za ove emisije nisu dostupni podaci mjerenja.

Emisije izračunate na prethodno opisani način unose se u bazu podataka CollectER za svako postrojenje. U bazi su kreirani pripadajući objedinjeni faktori emisije (eng. implied emission factor - IEF) za svaku onečišćujuću tvar i godinu, koji su izračunati kao omjeri emisija i podataka o aktivnostima.

Podaci o aktivnosti proizvodnje stakla i mineralne vune prikazani su u tablici 4.1-1. Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Faktori emisije po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima prikazani su u Prilogu 4.

Kamenolomi (NFR 2.A.5.a)

Metodologija proračuna emisija za vađenje minerala koji nisu ugljen temelji se na prvoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije. Korišteni su preporučeni faktori emisije prve razine iz GB2019. Podaci o aktivnosti vađenja minerala koji nisu ugljen prikupljeni su iz godišnjih statističkih izvješća, industrijske proizvodnje, godišnjih PRODCOM rezultata (DZS) te su prikazani u tablici 4.1-1.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Faktori emisije po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima prikazani su u Prilogu 4.

Podaci o aktivnosti za NFR šifre 2.A.1, 2.A.2, 2.A.3 i 2.A.5.a prikazani su u tablici 4.1-1.

Tablica 4.1-1 Podaci o aktivnosti za NFR šifre 2.A.1, 2.A.2, 2.A.3 i 2.A.5.a

NFR

2.A.1

2.A.1

2.A.2

2.A.3

2.A.5.a

Aktivnost

Klinker (Tier 2 pristup)

Klinker (Tier 1 pristup)

Proizvodnja vapna

Proizvodnja stakla i mineralne vune

Kamenolomi

Jedinica

kt

kt

kt

kt

Mt

1990

1919,2

143,3

232,3

295,0

27,0

1991

1209,3

127,8

165,4

270,4

18,9

1992

1428,6

137,7

124,5

161,7

18,5

1993

1214,5

90,6

134,5

152,4

16,8

1994

1537,9

45,8

140,1

181,7

19,8

1995

1197,6

NO

139,7

186,8

20,4

1996

1306,3

NO

175,7

174,3

23,2

1997

1533,8

NO

186,9

144,3

17,6

1998

1649,1

NO

195,4

168,3

18,8

1999

2151,0

NO

189,1

162,1

19,4

2000

2382,1

NO

193,0

168,5

20,8

2001

2739,2

NO

239,4

181,4

23,7

2002

2698,6

NO

269,3

190,1

26,2

2003

2692,1

NO

249,3

219,3

31,2

2004

2852,2

NO

284,0

244,1

33,2

2005

2926,6

NO

308,1

262,4

30,9

2006

3104,4

NO

358,1

265,0

35,9

2007

3160,5

NO

367,0

274,6

37,5

2008

2995,1

NO

342,6

292,1

43,9

2009

2439,1

NO

246,8

318,0

35,0

2010

2320,5

NO

216,1

333,7

24,2

2011

2071,7

NO

182,1

361,4

25,6

2012

1996,5

NO

138,4

340,6

24,9

2013

2198,3

NO

127,0

369,1

23,7

2014

2318,5

NO

135,6

406,8

23,5

2015

2155,8

NO

134,2

377,7

24,3

2016

2055,2

NO

125,1

422,9

23,0

2017

2411,1

NO

145,7

439,9

23,7

2018

2325,8

NO

146,3

452,2

24,2

2019

2272,4

NO

146,1

452,5

26,6

2020

2350,7

NO

148,0

414,0

27,3

Izvor: DZS; NIR, anketni upit: proizvođači; ROO, Obrada: Ekonerg d.o.o.

Izgradnja i rušenje objekata (NFR 2.A.5.b)

Za ovu kategoriju proveden je projekt unaprjeđenja. Analiza podataka o aktivnostima te metodologija korištena za izračun emisija opisane su u nastavku.

Podaci o aktivnostima – zgrade

S obzirom na dostupnost statističkih podataka prema razinama agregacije, općenito se razlikuju dva razdoblja – razdoblje od 1990. do 2001. godine te razdoblje od 2002. godine naovamo.

Za razdoblje od 2002. godine, dostupni su detaljni podaci o broju kuća, podaci o broju stambenih zgrada te o broju nestambenih građevina, dok su za razdoblje od 1990. do 2001. godine dostupni samo podaci o ukupnom broju izgrađenih stambenih zgrada te detaljni podaci o broju nestambenih građevina. Budući da iz ukupnog broja stambenih zgrada nije moguće provesti izračun emisija uz korištenje odabrane metodologije razine 1, za povijesni niz bilo je potrebno procijeniti broj građevina po tipu – kuće s jednom/dvije obitelji te stambene zgrade. Dodatno, metodologija prikupljanja podataka za 2000. i 2001. godinu se temelji na djelomičnim podacima jer za te godine nije provedeno istraživanje svih izvora podataka od strane DZS.

Udio svakog pojedinog tipa zgrade u ukupnom broju zgrada u poznatim godinama (uzeta srednja vrijednost deset najbližih godina tj. 2002.-2011.) korišten je za izračun nedostajućih podataka za razdoblje 1990.-2001.

Ukupna površina zahvaćena gradnjom je izračunata množenjem broja pojedine vrste građevine i jedinične površine zahvaćene gradnjom (prema GB 2019).

Podaci o aktivnostima (osim izgradnje cesta) koji su korišteni u proračunu emisija su prikazani u tablici 4.1-2.

Tablica 4.1-2 Podaci o aktivnostima za kategoriju izvora 2.A.5.b (osim izgradnje cesta)

NFR

Broj izgrađenih kuća (jedna ili dvije obitelji)

Zahvaćena površina za kategoriju kuće

Broj izgrađenih stambenih zgrada

Zahvaćena površina za kategoriju stambene zgrade

Broj izgrađenih nestambenih zgrada

Zahvaćena površina za kategoriju nestambene zgrade

Jedinica

-

m2

-

m2

-

m2

1990

9440

2636431

1906

1115034

2678

2142400

1991

5794

1618201

1170

684391

1396

1116800

1992

3660

1022181

739

432314

1049

839200

1993

4204

1174148

849

496586

1086

868800

1994

4955

1383743

1000

585231

1234

987200

1995

3598

1004753

726

424943

1735

1388000

1996

7150

1996959

1444

844580

1956

1564800

1997

6799

1898900

1373

803107

1789

1431200

1998

6008

1677919

1213

709647

1957

1565600

1999

5580

1558483

1127

659134

2139

1711200

2000

7138

2012743

1014

593082

2246

1796533

2001

8695

2467004

901

527031

2352

1881867

2002

10252

2921264

788

460980

2459

1967200

2003

8875

2484420

947

553995

2704

2163200

2004

8035

2244404

1034

604890

2279

1823200

2005

7053

1953724

1396

816660

2351

1880800

2006

7028

1965824

1629

952965

2240

1792000

2007

6346

1745656

2134

1248390

2081

1664800

2008

6149

1698092

1999

1169415

1775

1420000

2009

5145

1424444

1588

928980

1701

1360800

2010

4877

1364092

1231

720135

1383

1106400

2011

4443

1246100

1025

599625

1309

1047200

2012

3983

1111236

965

564525

1099

879200

2013

3766

1046248

800

468000

1173

938400

2014

3172

889440

669

391365

1130

904000

2015

3047

858772

631

369135

963

770400

2016

3151

887396

660

386100

1013

810400

2017

2966

837048

733

428805

1241

992800

2018

3044

857760

780

456300

1109

887200

2019

3319

935556

997

583245

1205

964000

2020

3501

988028

1079

631215

1165

932000

Izvor: DZS i procjena podataka (EKONERG d.o.o.)

Podaci o aktivnostima - ceste

Dostupni su godišnji podaci o ukupnoj duljini cesta različite kategorizacije, te se usporedbom podataka po godinama mogla izračunati godišnja neto promjena u duljini cesta. Godišnje promjene u duljini cesta mogu proizaći iz niza čimbenika, uključujući izgradnju novih cesta, ali i temeljnih promjena u metodologiji koja se koristi za generiranje statistike (npr. promjene u kategorizaciji pojedine ceste), kao i uklanjanja dijelova starih cesta. Za svaku vrstu ceste pretpostavlja se da godišnje povećanje duljine ceste odražava duljinu izgrađene nove ceste. Prijavljeno smanjenje duljine ceste prema tipu ceste zanemaruje se te se pretpostavlja da je posljedica promjene metodologije ili uklanjanja dijelova postojećih cesta. Također, za višegodišnja razdoblja u kojima je prijavljena duljina cesta ostala nepromijenjena, duljina novoizgrađene dionice raspoređuje se jednoliko kroz predmetno vremensko razdoblje. Pretpostavka je da se izgradnja većih dionica odvijala tijekom dužeg vremenskog perioda, ali je nova duljina dionice evidentirana u godini puštanja u promet. Također, za izračun zahvaćenog područja korišteni su nacionalni podaci o prosječnoj širini pojedinih kategorija cesta (tablica 4.1-3).

Tablica 4.1-3 Prosječna širina cesta u sklopu hrvatske cestovne mreže

Kategorija ceste

Širina

Jedinica

Autoceste

28,60

m

Državne ceste

10,37

m

Županijske ceste

10,37

m

Lokalne ceste

10,37

m

Nerazvrstane ceste

7,90

m

Izvor: HC, HAC, Bina-Istra d.d., AC Zagreb-Macelj, Odluka o nerazvrstanim cestama (Sl. glasnik Grada Zagreba 20/18), Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01)

Zbirni podaci o aktivnostima (duljina novoizgrađenih dionica) za kategoriju izvora 2.A.5.b – aktivnost izgradnja cesta, po godinama su prikazani u tablici 4.1-4.

Tablica 4.1-4 Podaci o aktivnostima za izgradnju cesta

NFR

Ukupna duljina novoizgrađenih cesta

Ukupna zahvaćena površina

Jedinica

km

m2

1990

1042

10411213

1991

930

9530182

1992

746

7630058

1993

944

9191951

1994

1253

11637568

1995

1299

12002850

1996

1256

12062961

1997

1245

11979168

1998

987

9941553

1999

544

5380129

2000

598

5531157

2001

508

4693332

2002

551

8275189

2003

759

9042969

2004

623

8591144

2005

562

6452853

2006

596

6181248

2007

783

7867607

2008

1005

10921327

2009

776

8066902

2010

953

9570605

2011

660

7095235

2012

1085

8763208

2013

1309

10420661

2014

1422

11652517

2015

294

2394298

2016

1033

8615605

2017

361

2932353

2018

1329

10556775

2019

208

1700270

2020

2866

23266542

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o., DZS, JLS

Metodologija

Proračun emisija koje nastaju uslijed aktivnosti gradnje temelji se na metodologiji razine 1 prema GB 2019. Emisije su proračunate zasebno za svaku aktivnost izgradnje. Korišteni su preporučeni faktori emisije za PM2,5, PM10 i TSP, iz GB 2019.

Jedinična zahvaćena površina za zgrade preuzeta je iz GB 2019, dok je za ceste izračunata množenjem prosječne širine i jedinične duljine ceste.

Za ostale parametre bilo je potrebno izvršiti analizu specifičnosti nacionalnih uvjeta kao i specifičnosti pojedine vrste gradnje. Korekcija za vlažnost tla i korekcija za udio praha u tlu isti su za svaku od analiziranih vrsta gradnje jer se odnose na vrijednosti na razini države, dok su ostali parametri razmatrani u kontekstu specifičnosti pojedine vrste gradnje. Za trajanje izgradnje i učinkovitost mjera za smanjenje emisije korištene su preporučene prosječne vrijednosti za svaki tip građevine (GB2019). Također, u proračunu je korišten parametar korekcije za udio praha u tlu od 20 %, kojeg navodi GB 2019.

Za potrebe projekta unaprjeđenja, izračunata je srednja vrijednost PE indeksa za Republiku Hrvatsku. Za izračun su korištene vrijednosti ukupne mjesečne količine oborine i srednje mjesečne temperature za 11 najvećih gradova u kojima se provode mjerenja (u raznim klimatskim regijama RH), u razdoblju od 5 godina (2015. - 2019.). Na ovaj način, u obzir su uzeta područja najveće izgradnje (područja s najvećim brojem stanovnika), a također i sve klimatske regije zastupljene u Hrvatskoj. Izračunata vrijednost iznosi 78.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Faktori emisije po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima prikazani su u Prilogu 4. Potrebno je napomenuti kako emisije iz kategorije NFR 2.A.5.b, s obzirom na kompleksnost izračuna, nisu računate u okviru CollectER baze već je izračun proveden u programu Microsoft Excel te je potom u CollectER bazu izvršen unos konačnih podataka, sa svrhom njihovog arhiviranja. U CollectER bazi kreirani su pripadajući objedinjeni faktori emisije (eng. implied emission factor) za TSP, PM10 i PM2.5, za svaku potkategoriju zasebno, koji su izračunati kao omjeri emisija i podataka o aktivnostima.

Unaprjeđenje je rezultiralo značajnim povećanjem emisija čestica, u odnosu na prethodne podneske za NFR 2.A.5.b. Najznačajniji čimbenik rasta emisija je aktivnost izgradnje cesta koja prema staroj metodologiji nije bila uključena u proračun, a uz primjenu nove metodologije predstavlja najveći izvor emisije u ovoj kategoriji.

Rekalkulacije i druge promjene

Proizvodnja stakla (NFR 2.A.3)

Provedena je rekalkulacija emisija za čitavo razdoblje proračuna zbog uključivanja novog izvora emisije u proračun, s izuzetkom 2019. godine. Budući da je predmetno novo postrojenje u prošli podnesak bilo uključeno u 2019. godini za tvari NH3, TSP, PM10, PM2,5 i BC, za tu godinu nije došlo do promjene emisija osim NMHOS.

Izgradnja i rušenje objekata (NFR 2.A.5.b)

Provedeni projekt unaprjeđenja uključivao je ažuriranje metodologije proračuna s korištenja starog priručnika GB 2013 na metodologiju prema GB 2019. Navedeno je rezultiralo rekalkulacijom emisija PM2,5, PM10 i TSP za čitavo razdoblje proračuna.

Proizvodna kemikalija (NFR 2.B)

Opis kategorije izvora

Ovo potpoglavlje daje pregled proizvodnje različitih anorganskih i organskih kemikalija u Republici Hrvatskoj. Uključene su sljedeće aktivnosti: Proizvodnja amonijaka (NFR 2.B.1, SNAP 040403), proizvodnja dušične kiseline (NFR 2.B.2, SNAP 040402 ), Ostala kemijska industrija (NFR 2.B.5.a, SNAP 0404 i 0405) i Skladištenje, rukovanje i transport kemijskih proizvoda (NFR 2.B.10.b).

Ostala kemijska industrija obuhvaća sljedeće aktivnosti: proizvodnju sumporne kiseline (SNAP 040401), amonijev fosfat (SNAP 040406), NPK gnojiva (SNAP 040407), uree (SNAP 040408), čađi (SNAP 040409), etilen (SNAP 040501), propilenglikol (SNAP 040502), 1,2 dikloretan (SNAP 040503), vinilklorid (SNAP 040504), Polietilen LD (SNAP 040506), polivinil klorid (SNAP 040508), stiren (SNAP 040510), polistiren (SNAP 040511), formaldehid (SNAP 040517) i etil benzena (SNAP 040518).

U Hrvatskoj ne postoji proizvodnja adipinske kiseline (2.B.3) niti proizvodnja karbida (2.B.5).

Za kategoriju izvora 2.B.10.b, Hrvatska koristi oznaku „IE“ s obzirom na to da su emisije PM uključene u druge NFR 2.B šifre.

Proizvodnja amonijaka (NFR 2.B.1, SNAP 040403)

Tijekom čitavog razdoblja proračuna, u Hrvatskoj je u pogonu bilo jedno postrojenje za proizvodnju amonijaka. Amonijak se proizvodi procesom katalitičkog parnog reformiranja prirodnog plina u kojem se vodik kemijski izdvaja iz prirodnog plina i kombinira s dušikom kako bi se proizveo amonijak. U procesu proizvodnje amonijaka nastaju emisije NOX, NMHOS, CO i NH3.

Ugradnja jedinice za izdvajanje amonijaka i vodika iz visokotlačnog otpadnog plina (u travnju 2009.) omogućila je da ove dvije komponente više ne odlaze na spaljivanje već se vraćaju u proces proizvodnje. Amonijak se izdvaja u visokotlačnom skruberu u kontaktu s vodom, a nastala amonijačna voda se stripira. Ova tehnologija dovela je do evidentnog smanjenja ukupne emisije NOx (kao NO2) u 2009. godini.

Isti proizvođač ima i postrojenja za proizvodnju dušične kiseline, sumporne kiseline i mineralnih gnojiva, te postrojenje za proizvodnju čađe, koje je zatvoreno tijekom 2009. godine.

Proizvodnja dušične kiseline (NFR 2.B.2, SNAP 040402)

U Hrvatskoj je prisutan jedan proizvođač dušične kiseline s dvije jedinice - postrojenja, od kojih jedna ima dvije proizvodne linije. U procesu proizvodnje, amonijak, koji se koristi kao sirovina, isparava, miješa se sa zrakom i spaljuje na katalizatorima (platina / rodij). Oba postrojenja koriste proizvodne procese s dvije razine tlaka. Dušična kiselina se koristi u proizvodnji gnojiva u istom postrojenju.

Proizvodnja dušične kiseline rezultira emisijom NOx.

Metoda selektivne katalitičke redukcije (SCR) uklanjanja NOx (kao NO2) iz otpadnog plina u prvo postrojenje instalirana je u srpnju 2010. Navedeno je razlog evidentnog pada emisija u 2011. godini. Uzroci fluktuacije emisija narednih godina bili su tehnički problemi povezani s radom instaliranog SCR-a (gubitak katalizatora i rekonstrukcija sustava, kao i česta isključivanja i puštanje u rad postrojenja). Ista tehnologija u drugo postrojenje puštena u probni rad u prosincu 2017.

Ostala kemijska industrija (NFR 2.B.10.a, SNAP 040400 i 040500)

Ostala kemijska industrija uključuje proizvodnju raznih kemijskih proizvoda kao što su sumporna kiselina, amonijev fosfat, NPK gnojiva, urea, čađa, etilen, propilen, vinil klorid, polietilen LD, 1,2 dikloretan, polivinilklorid, stiren, polistiren, formaldehid i etil benzen, koja rezultira emisijom različitih onečišćujućih tvari opisanih u tekstu niže. Proizvodnja sljedećih kemijskih proizvoda je obustavljena: amonijev fosfat i čađa tijekom 2009. godine, etilen, propilen, polietilen LD i polistiren tijekom 2011. godine, 1,2 dikloretan tijekom 2001. godine, vinil klorid tijekom 2002. godine, polivinilklorid tijekom 2000. godine, stiren i etil benzen tijekom 1991. godine (uz kratkotrajno ponovno pokretanje proizvodnje etil benzena tijekom 1995. i 1996. godine). Proizvodnja polietilena LD bila je ponovo aktivna 2014. i 2015. godine, dok je u 2016. godini nije bilo. Proizvodnja sumporne kiseline je obustavljena tijekom 2010. i 2011. godine.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Proizvodnja amonijaka (NFR 2.B.1, SNAP 040403)

Metodologija proračuna emisija se temelji na drugoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije. Za proizvodnju amonijaka korišteni su faktori emisije druge razine iz GB2019 za sve emisije osim NOx. Za NOx su korišteni specifični godišnji faktori emisije od 1998. godine (izravno izmjerene emisije podijeljene s količinama proizvedenog amonijaka, za svaku godinu). Za godine u razdoblju od 1990. do 1997. godine, izračunavao se i koristio prosječan faktor emisije NOx na temelju dostupnih izmjerenih emisija NOx.

Pretpostavlja se da su godišnje promjene sastava prirodnog plina (sirovine) te tehnički problemi povezani s radom instalirane tehnologije smanjenja emisija razlog povremenih fluktuacija faktora emisije NOx. Druga službena objašnjenja nisu dobivena.

Podaci o proizvodnji amonijaka su prikupljeni na temelju anketiranja jednog proizvođača u Hrvatskoj i verificirani prema godišnjim statističkim izvješćima, industrijskom proizvodnjom, godišnjim PRODCOM rezultatima (DZS), te su prikazani u tablici 4.2-1. Podaci o izmjerenim emisijama NOx preuzete su iz ROO-a.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Proizvodnja dušične kiseline (NFR 2.B.2, SNAP 040402)

Metodologija proračuna emisija za proizvodnju dušične kiseline temelji se na drugoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije. Od 1998. godine, specifični faktori emisije se izračunavaju iz direktnih mjerenih emisija NOx (povremeno mjerenje) i godišnjeg kapaciteta proizvodnje. Za godine u razdoblju od 1990. do 1997. godine, izračunavao se i koristio prosječan faktor emisije NOx na temelju dostupnih direktnih emisija NOx. Podaci o proizvodnji dušične kiseline (100 %-tna HNO3 iz oba postrojenja) prikupljeni su na temelju anketiranja proizvođača i verificirani prema godišnjim statističkim izvješćima, industrijskom proizvodnjom, godišnjim PRODCOM rezultatima (DZS). Podaci su prikazani u tablici 4.2-1.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Ostala kemijska industrija (NFR 2.B.10.a, SNAP 04040 i 04050)

Faktori emisije su izraženi kao količina emisije onečišćujućih tvari po jedinici proizvodnje. Za proizvodnju polietilena LD, PVC (PVC suspenzija i PVC emulzija), stirena, polistirena (pjeneći – EPS) i etil benzena, etilena, propilena, 1,2 dikloretana, vinil klorida, formaldehida i amonijevog fosfata, koristi se metodologija druge razine s faktorima emisije iz GB2019.

Za proizvodnju NPK gnojiva, od 1998. godine (za TSP od 2007. godine) se izračunavaju specifični faktori emisija NOx, NH3 i TSP iz direktnih mjerenih emisija i godišnjeg kapaciteta proizvodnje. Za godine u razdoblju od 1990. do 1997. godine (za TSP u razdoblju 1990. – 2006.), izračunavali su se i koristili prosječni faktori emisije NOx, NH3 i TSP na temelju dostupnih direktnih emisija.

Za proizvodnju sumporne kiseline, izvještava se o emisijama SO2. Direktne emisije SO2 predstavljaju specifične emisije od 1998. godine. Za godine u razdoblju od 1990. do 1997. godine, izračunavao se i koristio prosječan faktor emisije SO2 na temelju dostupnih direktnih emisija SO2 i godišnjeg kapaciteta proizvodnje.

Za proizvodnju uree, izvještava se o emisijama NH3, TSP, PM2,5, PM10 i BC. Za proračun emisije TSP, PM2,5, PM10 i BC koriste se faktori emisije druge razine iz GB2019. Što se tiče NH3, od 1998. godine se koriste direktne specifične emisije. Za godine u razdoblju od 1990. do 1997. godine, izračunavao se i koristio prosječan faktor emisije NH3 na temelju dostupnih direktnih emisija NH3 i godišnjeg kapaciteta proizvodnje.

Za proizvodnju čađe se koristi druga razina proračuna EMEP/EEA metodologije, dok se faktori emisije druge razine koriste za proračun emisije SO2, NOx, NMHOS, CO i TSP. O tim emisijama se izvještavalo za razdoblje 1990. – 2009. godine. U razdoblju 2000. – 2009. godine, izvještavalo se o specifičnim direktnim emisijama CO.

Za proizvodnju amonijeva fosfata koriste se faktori emisije druge razine iz GB2019 za procjenu emisije TSP, PM i BC.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Podaci o proizvodnji amonijaka, dušične kiseline, sumporne kiseline, NPK gnojiva i uree prikupljeni su na temelju anketiranja glavnih proizvođača anorganskih kemikalija u Hrvatskoj i verificirani prema godišnjim statističkim izvješćima, industrijskom proizvodnjom, godišnjim PRODCOM rezultatima (DZS). Za sve ostale kemikalije u sklopu ove kategorije izvora, podaci o aktivnosti proizlaze iz nacionalnih statistika (godišnja statistička izvješća, industrijska proizvodnja, godišnji PRODCOM rezultati (DZS)). Svi podaci o aktivnosti vezani za ovu kategoriju izvora prikazani su u tablicama 4.2-1 i 4.2-2. Faktori emisije po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima prikazani su u Prilogu 4.

Tablica 4.2-1 Podaci o aktivnosti za NFR kodove 2.B.1, 2.B.2 i 2.B.10.a, po SNAP kodovima

NFR

2.B.1

2.B.2

2.B.10.a

Naziv

Amonijak

Dušična kiselina

Čađa

Sumporna kiselina

Amonij fosfat

NPK gnojiva

Urea

SNAP

040403

040402

040409

040401

040406

040407

040408

Jedinica

t

t

t

t

t

t

t

1990

344947

332459

30624

241759

66711

556522

280354

1991

347524

291997

18783

187009

42365

532082

328029

1992

425719

381797

13479

278434

53635

716537

356995

1993

344812

287805

17123

178269

43719

482845

273226

1994

350184

311236

21468

265550

48193

554370

278981

1995

377589

299297

27185

233122

65332

548305

314137

1996

373728

278683

26735

223201

52067

516058

383822

1997

402407

292892

24214

202191

47760

536732

361730

1998

301758

220508

24087

164011

40661

457556

279110

1999

387159

260198

20627

192587

47557

523246

360427

2000

395024

306201

20029

199585

32112

583243

352553

2001

315388

257534

21180

126284

19080

407087

279682

2002

285937

249992

19416

135224

24496

468376

265811

2003

321598

235583

21295

123248

22131

499870

336593

2004

404157

375926

20272

186318

52782

554096

396655

2005

398547

280746

18498

220625

65840

582543

372627

2006

388821

277590

26264

259014

78936

365118

370549

2007

430154

306619

23724

243149

75040

862263

407863

2008

444925

312928

16904

256988

76418

526041

405950

2009

375284

261478

3976

91486

32203

230963

389071

2010

438662

336795

NO

NO

NO

440289

439310

2011

447499

332713

NO

NO

NO

447284

445160

2012

416358

288207

NO

4465

NO

373566

428931

2013

417505

297545

NO

4584

NO

223515

439062

2014

458049

307296

NO

7687

NO

208530

465373

2015

455235

344638

NO

35333

NO

344827

447934

2016

420372

293260

NO

63792

NO

238178

393544

2017

468795

322185

NO

55352

NO

276863

464367

2018

396690

289498

NO

57469

NO

267410

361142

2019

480665

302067

NO

75170

NO

194610

452480

2020

453715

293765

NO

89436

NO

185359

437155

Izvor: DZS; ROO (i anketni upit: proizvođač gnojiva); Obrada: Ekonerg d.o.o.

Tablica 4.2-2 Podaci o aktivnosti za NFR kod 2.B.10.a, po SNAP kodovima

NFR

2.B.10.a

Naziv

Stiren

Etilen

Propilen

1,2 di

kloretan

Vinil-klorid

Polietilen LD

Polivinil-klorid

Poli-

stiren

Etil-

benzen

Form-

aldehid

SNAP

040510

040501

040502

040503

040504

040506

040508

040511

040518

040517

Jedinica

t

t

t

t

t

t

t

t

t

t

1990

8923

72631

17586

72653

98976

171800

104602

46913

2725

22,0

1991

NO

66871

15272

68325

88135

136039

67934

33719

288

22,0

1992

NO

68318

13349

92089

118570

141614

70969

44389

NO

22,0

1993

NO

68634

9026

79608

103851

144415

44259

64269

NO

22,0

1994

NO

65285

7127

97528

128257

130805

79038

67498

NO

22,0

1995

NO

67547

8221

84374

112560

145235

93897

55805

4162

25,0

1996

NO

64782

7796

48631

63124

144100

45456

64121

2922

22,0

1997

NO

63554

7631

26264

35488

145439

47805

78580

NO

22,0

1998

NO

60148

6535

31308

41115

184493

73647

99960

NO

30,0

1999

NO

60295

6981

47686

62236

179745

31304

84928

NO

21,0

2000

NO

38918

6443

71364

64875

83983

2953

20172

NO

19,0

2001

NO

46632

5542

64442

14432

113146

NO

33168

NO

20,0

2002

NO

43554

5074

NO

6950

112771

NO

45439

NO

19,0

2003

NO

41252

4622

NO

NO

160944

NO

46361

NO

14,2

2004

NO

49886

5135

NO

NO

193430

NO

35331

NO

16,3

2005

NO

50263

4860

NO

NO

191958

NO

54617

NO

15,6

2006

NO

48824

4740

NO

NO

123217

NO

58721

NO

11,5

2007

NO

45438

4498

NO

NO

119015

NO

69841

NO

10,2

2008

NO

43045

4053

NO

NO

119838

NO

60471

NO

5,4

2009

NO

38797

3174

NO

NO

115646

NO

56359

NO

6,9

2010

NO

36271

2909

NO

NO

139032

NO

54194

NO

6,3

2011

NO

23323

2068

NO

NO

83920

NO

12849

NO

5,9

2012

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

5,5

2013

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

4,2

2014

NO

NO

NO

NO

NO

577

NO

NO

NO

3,9

2015

NO

NO

NO

NO

NO

610

NO

NO

NO

2,0

2016

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

2,0

2017

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

3,0

2018

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

1,0

2019

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

2020

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

1,4

Izvor: DZS; Obrada: Ekonerg d.o.o.

Rekalkulacije i poboljšanja

Nije bilo rekalkulacija ni drugih promjena.

Proizvodnja metala (NFR 2.C)

Opis kategorije izvora

Ovo potpoglavlje daje pregled proizvodnje raznih metala u Republici Hrvatskoj. Sljedeće aktivnosti su zastupljene u Hrvatskoj: Proizvodnja željeza i čelika (NFR 2.C.1, SNAP 040200), Proizvodnja legura željeza (NFR 2.C.2, SNAP 040300) i Proizvodnja aluminija (NFR 2.C.3, SNAP 040100). U Hrvatskoj ne postoji proizvodnja ostalih metala kao što su magnezij, olovo, cink, bakar, nikal i sl.

Proizvodnja željeza i čelika (NFR 2.C.1, SNAP 040200)

U okviru proizvodnje željeza i čelika, u Hrvatskoj su tijekom izvještajnog razdoblja bile prisutne sljedeće aktivnosti: Proizvodnja čelika (NFR 2.C.1.1, SNAP 040205 - Siemens-Martinova peći i SNAP 040207 - Elektrolučne peći), Proizvodnja željeza (NFR 2.C.1.2 SNAP 040202 - Visoka peć - punjenje) i ostalo (valjaonica) (NFR 2.C.1.5 SNAP 040208 - valjaonica).

Proizvodnja sirovog željeza odvijala se u jednom postrojenju do 1991. godine, kada je zaustavljena zbog nemogućnosti dopreme željezne rude tijekom rata kao i smanjenja, a potom i obustave proizvodnje čelika u otvorenim pećima Siemensom-Martin (SM) postupkom iste godine. Treba napomenuti da je količina sintera i peleta potrebnih za proizvodnju sirovog željeza uvezena iz inozemstva, te njihova proizvodnja nije bila prisutna u Hrvatskoj.

Emisije iz vapna proizvedenog za potrebe proizvodnje sirovog željeza uključene su u potsektor 2.A.2.

Proizvodnja čelika u elektrolučnim pećima (EAF), tijekom razdoblja proračuna bila je prisutna u dva postrojenja. Jedno postrojenje proizvodilo je čelik tijekom čitavog razdoblja, s iznimkom 2016. godine. Drugo postrojenje bilo je aktivno u razdoblju 1990.-2008. te 2013. i 2014. godine. Oba postrojenja koristila su elektrolučne peći tijekom cijelog razdoblja, u kojima se proizvodio tekući čelik koji se potom prerađivao u gotove proizvode lijevanjem i valjanjem. Tijekom 2016. godine u Hrvatskoj nije bilo proizvodnje čelika.

Od 1990. u Hrvatskoj su radile valjaonice s dva proizvodna procesa, toplo i hladno valjanje čelika. U 2009. proces hladnog valjanja čelika je zaustavljen.

Proizvodnja sirovog željeza rezultira procesnom emisijom čestica, teških metala, PCB-a, PAU i PCDD/PCDF. U SM pećima, procesne emisije sastoje se uglavnom od čestica, teških metala i NMHOS, te PCB-a, PAU i PCDD/PCDF, dok u EAF pećima također nastaju i procesne emisije NOx i CO. U valjaonicama nastaju emisije čestica (u toplom valjanju i NMHOS).

Proizvodnja legura željeza (NFR 2.C.2, SNAP 040300)

Ferolegure su legure željeza i metala kao što su silicij, mangan i krom. Proizvodnja ferolegura obično uključuje uporabu elektrolučnih peći i sirovina s relativno promjenjivim fizičkim svojstvima.

U Hrvatskoj su postojale dvije tvornice ferolegura. Jedna je tvornica prestala s proizvodnjom 1994. godine, dok je druga tvornica ostala u pogonu do 2003. godine. Dostupni su samo nacionalni agregirani statistički podaci o količinama proizvodnje. Proizvodnja se tijekom godina mijenjala, uglavnom kao rezultat prekida u radu uzrokovanih ratom u Hrvatskoj.

Proizvodnja ferolegura rezultira procesnom emisijom čestica.

Proizvodnja aluminija (NFR 2.C.3, SNAP 040100)

Primarni aluminij se proizvodi u dva koraka. Boksitna ruda se melje, pročišćava i kalcinira, uslijed čega nastaje aluminij oksid (Al2O3). Nakon toga se Al2O3 reducira do aluminija taljenjem.

Proizvodnja primarnog aluminija zaustavljena je 1991, uglavnom zbog ratnih aktivnosti.

Korištene su dvije vrste tehnologije: predpečne anode s bočnim posluživanjem i predpečne anode s centralnim točkastim posluživanjem.

Jedna tvrtka u Hrvatskoj proizvodi odljeve u aluminiju procesom ubrizgavanja. Ne bavi se primarnom ili sekundarnom proizvodnjom aluminija, niti proizvodnjom aluminija iz boksita ili recikliranog aluminija, te stoga ne dolazi do relevantnih emisija iz ovog postrojenja.

Proizvodnja aluminija rezultira emisijom NOx, CO, SOx, TSP, PM, BC, benzo(a)pirena, benzo(b)fluorantena, benzo(k)fluorantena i indeno[1,2,3-cd]pirena.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Proizvodnja željeza i čelika (NFR 2.C.1, SNAP 040200)

Metodologija proračuna emisija temelji se na Tier 2 EMEP/EEA metodologiji, koja uključuje množenje godišnje količine proizvoda s odgovarajućim faktorom emisije za specifični proces proizvodnje metala.

Faktori emisije su izraženi kao količina ispuštanja onečišćujuće tvari po jedinici proizvodnje.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Svi faktori emisije su preporučeni faktori za pojedine aktivnosti, te su u skladu s GB2019. Faktori emisije korišteni za pripremu proračuna prikazani po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima dani su u Prilogu 4.

Za aktivnost proizvodnje čelika proveden projekt poboljšanja izračuna emisija vođen od strane MINGOR koji je uključivao ažuriranje podataka o aktivnostima sa svrhom ujednačavanja podataka s NIR-om. Naime, nakon in-country revizije NIR-a, svi podaci o ovoj aktivnosti su revidirani, te je osim manjih dopuna, također utvrđeno kako podaci o proizvodnji čelika za razdoblje 2012.-2017. greškom sadrže i podatke o količini proizvedenog lijevanog željeza. Ovi podaci u NIR-u su nakon revizije izdvojeni kao zasebna potkategorija, no budući da ljevaonice željeza prema EMEP/EEA metodologiji nisu uključene u proračun emisija onečišćujućih tvari, izbačeni su u potpunosti iz kategorije NFR 2.C.1.

Podaci o aktivnostima proizvodnje željeza u visokim pećima, kao i proizvodnji čelika SM postupkom također su preuzeti iz NIR-a.

Podaci o aktivnostima za valjaonice za razdoblje 1990.-2008. su preuzeti iz znanstvenog članka Sofilić et all, Archives of Metallurgy and Materials; Vol. 53, 2009, Issue 2, a za razdoblje nakon 2008., podaci su preuzeti iz Godišnjih Statističkih Izvješća, Industrijska proizvodnja, Godišnji PRODCOM rezultati (DZS).

Proizvodnja legura željeza (NFR 2.C.2, SNAP 040300)

Metodologija proračuna emisija temelji se na Tier 1 EMEP/EEA metodologiji, koja uključuje množenje godišnje količine proizvoda s odgovarajućim faktorom emisije.

Faktori emisije su izraženi kao količina ispuštanja onečišćujuće tvari po jedinici proizvodnje. Svi faktori emisije su preporučeni faktori u skladu s GB2019.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Godišnja proizvodnja ferolegura preuzeta je iz statističkih izvješća koje je objavio Državni zavod za statistiku.

Proizvodnja aluminija (NFR 2.C.3, SNAP 040100)

Metodologija proračuna emisija temelji se na Tier 2 EMEP/EEA metodologiji, koja uključuje množenje godišnje količine proizvoda s odgovarajućim faktorom emisije.

Faktori emisije su izraženi kao količina ispuštanja onečišćujuće tvari po jedinici proizvodnje. Svi faktori emisije su preporučeni faktori u skladu s GB2019 (peći s predpečnim anodama).

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Podaci o proizvedenim količinama primarnog aluminija sakupljeni su direktnim anketiranjem proizvođača.

Proizvodnja željeza, čelika, željeznih legura i aluminija prikazana je u tablici 4.3-1.

Tablica 4.3-1 Trendovi podataka o aktivnosti za NFR kodove 2.C.1, 2.C.2 i 2.C.3, po SNAP kodovima

NFR

2 C 1

2 C 2

2 C 3

Naziv

Proizvodnja čelika u elektrolučnoj peći

Proizvodnja čelika SM postupkom

Punjenje visoke peći (proizvodnja željeza)

Valjaonice

Proizvodnja legura željeza

Proizvodnja aluminija

SNAP

040207

040205

040202

040208

040302

040301

Jedinica

t

t

t

t

t

t

1990

171138

253161

209308

575928

129955

74248

1991

119734

94165

25713

310104

124263

50931

1992

101944

NO

NO

226086

81630

NO

1993

74082

NO

NO

190097

36605

NO

1994

63355

NO

NO

159068

54337

NO

1995

45370

NO

NO

108862

26081

NO

1996

45754

NO

NO

101965

10559

NO

1997

69895

NO

NO

110997

24694

NO

1998

103204

NO

NO

163059

12615

NO

1999

75877

NO

NO

128562

14142

NO

2000

69641

NO

NO

110266

16112

NO

2001

56169

NO

NO

98372

701

NO

2002

32789

NO

NO

55252

220

NO

2003

40942

NO

NO

111530

724

NO

2004

86105

NO

NO

115471

NO

NO

2005

73640

NO

NO

116393

NO

NO

2006

80516

NO

NO

147189

NO

NO

2007

76252

NO

NO

144409

NO

NO

2008

138865

NO

NO

188307

NO

NO

2009

46264

NO

NO

79187

NO

NO

2010

103427

NO

NO

78472

NO

NO

2011

95907

NO

NO

82310

NO

NO

2012

1037

NO

NO

28060

NO

NO

2013

111009

NO

NO

42248

NO

NO

2014

146465

NO

NO

35851

NO

NO

2015

121533

NO

NO

24886

NO

NO

2016

NO

NO

NO

13084

NO

NO

2017

3856

NO

NO

13151

NO

NO

2018

135775

NO

NO

11157

NO

NO

2019

69126

NO

NO

9894

NO

NO

2020

45273

NO

NO

7868

NO

NO

Izvor: NIR, (izvorno: DZS i anketni upit: proizvođači); znanstveni članak Sofilić et all, Obrada: Ekonerg d.o.o.

Rekalkulacije i poboljšanja

Nije bilo rekalkulacija ni drugih promjena.

Uporaba ostalih otapala i proizvoda (NFR 2.D - 2.L)

Opis kategorije izvora

Ovo poglavlje daje pregled sljedećih kategorija izvora NFR 2.D - 2L Uporaba ostalih otapala i proizvoda: Uporaba otapala u kućanstvu uključujući fungicide (NFR 2.D.3.a), Asfaltiranje prometnica (NFR 2.D.3.b), Prekrivanje krovova asfaltom (NFR 2.D.3.c), Nanošenje premaza (NFR 2.D.3.d), Odmašćivanje (NFR 2.D.3.e), Kemijsko čišćenje (NFR 2.D.3.f), Kemijski proizvodi (NFR 2.D.3.g), Tiskanje (NFR 2.D.3.h), Uporaba ostalih otapala i proizvoda (NFR 2.D.3.i, 2.G), Proizvodnja celuloze i papira (NFR 2.H.1), Proizvodnja hrane i pića (NFR 2.H.2), Ostali proizvodni procesi (NFR 2.H.3), Obrada drva (NFR 2.I), Proizvodnja POO (NFR 2.J) i Potrošnja POO i teških metala (NFR 2.K). Emisije iz kategorije izvora 2.L Ostali proizvodni procesi uključujući proizvodnju, potrošnju, skladištenje i sl. uključene su u ostalo pod NFR 2.D-2.K.

Uporaba otapala u kućanstvu uključujući fungicide (NFR 2.D.3.a)

Uporaba otapala u kućanstvu uključujući fungicide sadrži emisije NMHOS koje proizlaze iz uporabe proizvoda u kućanstvu koji sadrže otapala. Većina tih proizvoda se koristi i u industriji i trgovini. Proračun emisija Republike Hrvatske određuje sljedeće proizvode koji sadrže otapala: kozmetički proizvodi, proizvodi za kućanstvo, proizvodi za održavanje vozila, materijali za DIY, razrjeđivači boja/lakova i otapala, brtvila, proizvodi za punjenje, pesticidi i uporaba farmaceutskih proizvoda u kućanstvu. Izvor podataka su godišnja statistička izvješća o industrijskoj proizvodnji (godišnji PRODCOM rezultati, osim za aktivnost uporaba farmaceutskih proizvoda za koju se koriste godišnji nacionalni statistički podaci o broju stanovnika). Daljnja podjela na aerosolne i ne aerosolne proizvode nije raspoloživa u nacionalnoj statistici. Sukladno novom GB2019, emisija Hg iz fluorescentnih cijevi nije više uključena u ovu kategoriju.

Asfaltiranje prometnica (NFR 2.D.3.b)

Asfalt za asfaltiranje prometnica se uglavnom odnosi na bitumen, asfaltni cement ili asfaltni beton, te se proizvodi u rafinerijama nafte. Godišnja količina asfalta proizvedenog za asfaltiranje prometnica se koristi za proračun emisija NMHOS i PM iz ove kategorije izvora. Podaci o proizvedenoj količini asfalta dobiveni su od Hrvatskog asfalterskog društva koje prikuplja podatke svih asfaltnih baza u Republici Hrvatskoj. Za ovu kategoriju proveden je projekt unaprjeđenja proračuna.

Prekrivanje krovova asfaltom (NFR 2.D.3.c)

Industrija asfalta za prekrivanje krovova proizvodi natopljenu tkaninu, krovne i bočne ploče, te bitumeniziranu tkaninu u rolama. Većina ovih proizvoda se koristi za krovove i ostale dijelove objekata. Ova kategorija izvora pokriva emisije NMHOS, CO i PM iz svih relevantnih postrojenja. Nacionalna proizvodnja ploča se koristi kao podatak o aktivnosti (godišnja statistička izvješća o industrijskoj proizvodnji - godišnji PRODCOM rezultati).

Nanošenje premaza (NFR 2.D.3.d)

Boje se koriste u industriji i kućanstvu. Tradicionalno pojam boje često se koristi za opisivanje samo pigmentiranih premaza, čime se isključuju prozirni premazi, kao što su lakovi. Međutim, ovdje pojam boja uključuje sve materijale koji se primjenjuju kao kontinuirani sloj na površini s izuzetkom ljepila i adheziva koji su obuhvaćeni kategorijom izvora NFR 3.D.3 Ostala uporaba proizvoda.

Primjena premaza tijekom proizvodnje većeg broja drugih industrijskih proizvoda pokriva se NFR izvorom 2.D.3.g. Kemijski proizvodi: (proizvodnja ljepila, magnetskih vrpci, filmova i fotografija (SNAP 060311); dorada tekstila (SNAP 060312); štavljenje kože (SNAP 060313).

Upotreba boje je glavni izvor emisija NMHOS. Uporaba boja općenito se ne smatra relevantnim za emisije čestica, teških metala ili POO.

Odmašćivanje (NFR 2.D.3.e)

Odmašćivanje je proces čišćenja proizvoda od u vodi netopljivih tvari kao što su mast, ulja, voskovi i katran i slično. U većini slučajeva, postupak se primjenjuje na metalnim proizvodima no manjim dijelom i na proizvodima od plastike, staklenih vlakana, tiskanim pločica i dr. Metalna industrija je glavni korisnik otapala za odmašćivanje. Industrijsko odmašćivanje metala upotrebom organskih otapala odvija se u posebno dizajniranoj opremi za čišćenje. Granice emisije koje zahtijeva Direktiva 1999/13/EC o emisijama otapala mogu se postići samo pomoću hermetički zatvorene opreme za čišćenje. To dovodi do značajnog smanjenja emisija i povećane sigurnosti na radnom mjestu. Odmašćivanje metala pomoću organskih otapala odvija se u otvorenom ili zatvorenom spremniku. Otvoreni spremnici, su ukinuti u Europskoj uniji zbog Direktive o emisijama otapala 1999/13/EZ. Jedino je malim postrojenjima, koja ne koriste više od 1 ili 2 tona otapala godišnje (ovisno o profilu rizičnosti otapala) i dalje je dopušteno koristiti otvorene spremnike. Zatvoreni spremnici nude mnogo bolje mogućnosti za recikliranje otapala. Najčešća organska otapala za čišćenje parom su: metilen klorid (MC), tetrakloretilen (PER), trikloretilen (TRI) i ksileni (XYL). Proces odmašćivanja rezultira emisijom NMHOS.

Kemijsko čišćenje (NFR 2.D.3.f)

Kemijsko čišćenje se odnosi na bilo koji proces za uklanjanje onečišćenja sa krzna, kože, tekstila ili drugih materijala izrađenih od vlakana uz uporabu organskog otapala. Općenito, postupak kemijskog čišćenja se može podijeliti na sljedeće korake: čišćenje u kupelji s otapalom, sušenje vrućim zrakom i oporaba otapala, dezodorizacija (konačno sušenje), te regeneracija uporabljenog otapala. Proces kemijskog čišćenja rezultira emisijom NMHOS.

Kemijski proizvodi (NFR 2.D.3.g)

Kategorija izvora Kemijski proizvodi pokriva emisije iz uporabe raznih kemijskih proizvoda u proizvodnji ili preradi kemijskih proizvoda. U razdoblju od 1990. godine, ova kategorija izvora uključuje mnoge aktivnosti kao što su: prerada poliestera (SNAP 060301), prerada polivinilklorida (SNAP 060302), prerada poliuretana (SNAP 060303), prerada polistirenske pjene (SNAP 060304), prerada gume (SNAP 060305), proizvodnja farmaceutskih proizvoda (SNAP 060306), proizvodnja boja (SNAP 060307), proizvodnja tinte (SNAP 060308), proizvodnja ljepila (SNAP 060309), propuhivanje bitumena (SNAP 060310) i proizvodnja magnetskih traka, filmova i fotografija (SNAP 060311). Gotovo sve aktivnosti još uvijek postoje u Hrvatskoj, osim prerade gume koja je zaustavljena tijekom 2006. godine i prerade polistirenske pjene koja je zaustavljena tijekom 2011. godine, te propuhivanja bitumena koje se provodilo u razdoblju 2003.-2014. Aktivnost štavljenje kože (SNAP 060313) postoji u Republici Hrvatskoj, no amonijeve soli se ne koriste ni u jednoj fazi ove aktivnosti te stoga ne dolazi do emisija amonijaka. Također, u Hrvatskoj nema proizvodnje guma za vozila.

Sve aktivnosti u ovoj kategoriji rezultiraju emisijom NMHOS, osim propuhivanja bitumena za koje se osim NMHOS izračunavaju i emisije TSP, Cd, As, Cr, Ni, Se te PAU.

Za ovu kategoriju proveden je projekt unaprjeđenja proračuna u sklopu aktivnosti proizvodnja farmaceutskih proizvoda i propuhivanje bitumena.

Tiskanje (NFR 2.D.3.h)

Tiskanje uključuje emisije NMHOS koje proizlaze iz uporabe otapala u tiskarskoj industriji. Tiskanje uključuje upotrebu tinte koje mogu sadržavati udio organskih otapala. Ove se tinte mogu naknadno razrijediti prije uporabe. Različite tinte zahtijevaju različite omjere organskih otapala za razrjeđivanje. Tiskanje može zahtijevati i upotrebu otapala za čišćenje te organskih prigušivača. Otapala za razrjeđivanje tinte, razrjeđivači, sredstva za čišćenje i prigušivači mogu dati značajan doprinos emisijama tiskarskoj industriji. Procesi tiskanja pretvaraju originalan tekst i slike u sliku na nosaču i osnovni tipovi procesa se nazivaju prema načinu na koji prenose sliku.

Uporaba ostalih otapala i proizvoda (NFR 2.D.3.i, 2.G)

Uporaba ostalih otapala i proizvoda uključuje emisije NMHOS koje proizlaze iz sljedećih aktivnosti: Ekstrakcija masti i ulja (SNAP 060404), Primjena ljepila i adheziva (SNAP 060405), Zaštita drva kreozotom (SNAP 060406), Zaštita drva prezervativom na bazi organskog otapala (SNAP 060406), Konzerviranje vozila (SNAP 060409), Uporaba cipela (SNAP 060603), Plastifikatori (SNAP 060412-2), Rashladna maziva (SNAP 060412-3), Maziva (SNAP 060412-4), Izgaranje duhana (SNAP 060602) i Uporaba vatrometa (SNAP 060601).

Aktivnosti Endukcija staklene (SNAP 060401) i kamene vune (SNAP 060402) te Tretman vozila i konzerviranje vozila (SNAP 060407), prema dostupnim podacima, ne postoje u Hrvatskoj.

Nisu dostupna službena pojašnjenja o podacima o aktivnostima koji pokazuju nekonzistentnost trenda. Temeljem javno dostupnih informacija, može se pretpostaviti razlog pojave pojedinih „skokova“ i „padova“ unutar trenda. Primjerice, od 2002. godine, dolazi do povećanja korištenja adheziva u građevinarstvu uslijed značajnog rasta građevinskog sektora u Hrvatskoj, koji je završio naglim padom zbog recesije 2009. godine. Za aktivnost Zaštita drva kreozotom, podaci pokazuju nagli pad 2014. godine zbog zamjene dotad široko korištenih drvenih električnih stupova betonskima te zamjene drvenih željezničkih pragova betonskima. Na podatke o aktivnosti Konzerviranje vozila utjecala je rastuća uporaba folija za presvlačenje vozila. Rastući trend uporabe vatrometa (uglavnom uslijed korištenja povećane količine pripremljenih eksploziva, osim baruta) može se uočiti u razdoblju 2002.-2005. Razlozi ostalih nekonzistentnosti nisu poznati.

Proizvodnja celuloze i papira (NFR 2.H.1)

Postoje tri vrste postupaka za proizvodnju celuloze i papira koji su postojali i još uvijek postoje u Hrvatskoj: Kraft (sulfatni), kiseli sulfitni i neutralni sulfitni polu-kemijski proces. Sulfatni postupak je korišten sve do 1990. godine, a kiseli sulfitni do 1994., dok se neutralnim sulfitnim polu-kemijskim procesom i dalje proizvodi celuloza. Sulfatni postupak rezultira emisijama NOx, CO, NMHOS, SO2 i čestica; kiseli sulfitni emisijama SO2, NOx, NMHOS i čestica, dok neutralni sulfitni postupak rezultira emisijama NMHOS.

Proizvodnja hrane i pića (NFR 2.H.2)

Izvješća IIR razmatraju sljedeće aktivnosti u okviru NFR 2.H.2 Proizvodnja hrane i pića: proizvodnja vina (bijelog vina i vina nespecifične boja), alkoholna pića, pivo, kruh, prženje kave, prženje / sušenje mesa / ribe, proizvodnja šećera, stočne hrane, margarina i krutih masnoća te kolača, keksa i zobenih pahuljica. Emisije iz proizvodnje hrane i pića uključuju emisije NMHOS iz svih procesa u lancu proizvodnje.

Obrada drva (NFR 2.I)

Aktivnost obrade drva uključuje proizvodnju šperploča, dekonzerviranih drvenih proizvoda i strojno obrađenih drvenih proizvoda. Ova kategorija izvora je značajna samo za emisije čestica. Relevantna statistika aktivnosti je masa drvenih proizvoda obrađena u Republici Hrvatskoj.

Proizvodnja POO (NFR 2.J)

Prema GB2019, kategorija izvora Proizvodnja POO ne predstavlja ključnu kategoriju, s obzirom da se procesi proizvodnje uvelike kontroliraju kako bi se spriječili utjecaju na zdravlje i okoliš. Nadalje, za proizvodnju POO nisu dostupni faktori emisije.

Potrošnja POO i teških metala (NFR 2.K)

Ovo poglavlje razmatra gubitke PCB-ova i Hg iz elektroopreme. Naime, ove tvari se primjerice koriste u hladnjacima, rashladnim uređajima i elektroopremi. Elektrooprema je najveći izvor ispuštanja PCB-ova uglavnom iz kondenzatora i transformatora. Glavnina kondenzatora u uporabi (70%) su energetski kondenzatori i kondenzatori visokih frekvencija. Energetski kondenzatori se koriste u visokim i niskim prijenosnih kablovima ili u prijenosnim jedinicama visoke frekvencije. Oni se mogu koristiti i kao odvojene jedinice i u obliku složenih kondenzatorskih jedinica ili baterija. Do emisija žive (Hg) uglavnom dolazi iz uporabe baterija, mjernih i kontrolnih instrumenata (uključujući laboratorijske i medicinske instrumente), elektroopreme i rasvjetnih tijela (žarulja). Ostali proizvodi (npr. boje, lijekovi, dentalni amalgami) mogu također biti izvor emisije Hg, no malo je vjerojatno da će ovi izvori biti od značaja na nacionalnoj razini.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Uporaba otapala u kućanstvu uključujući fungicide (NFR 2.D.3.a)

Metodologija proračuna emisija se temelji na drugoj razini (2b) proračuna EMEP/EEA metodologije. Faktori emisije (EMEP/EEA GB2019) su izraženi kao količina emisija po jedinici proizvoda koji sadrže otapala (uporaba proizvoda) ili po broju stanovnika i prikazani su u Prilogu 4. Podaci o aktivnostima u okviru NFR 2.D.3.a, prikazani po relevantnom SNAP kodu, nalaze se u tablici 4.4-1.

Slijedom preporuke TERT-a dane u izvješću Final Review Report 2020, istraženo je značajno povećanje podatka o aktivnosti iz kategorije Proizvodi za održavanje vozila u posljednjih nekoliko godina. Analizom svih pojedinačnih podataka o aktivnosti u sklopu ove kategorije te njihovih trendova utvrđena je nekonzistentnost podatka koji se odnosi na količinu prodanih aditiva za mineralna ulja ili za druge tekućine koji se rabe za jednake namjene kao mineralna ulja. Budući da se radi o PRODCOM podatku (šifra proizvoda: 2059429000), od DZS-a je zatražena informacija vezana za razloge povećanja. Dobiveno obrazloženje navodi da je tijekom 2017. novi poslovni subjekt krenuo s proizvodnjom, što je utjecalo na povećanje proizvodnje, kao i prodaje navedenog proizvoda.

U kategoriji Pesticidi, uočen je značajniji porast podataka o aktivnosti u 2020. godini u odnosu na dosadašnji trend. U ovoj su kategoriji u inventar uključeni PRODCOM podaci o prodanim količinama proizvoda koji se nalaze u skupini proizvoda „pesticidi i drugi agrokemijski proizvodi“. Za pojašnjenje uzroka ovog porasta kontaktiran je DZS, te je dobiven odgovor da su u ovoj skupini obuhvaćeni svi dezinficijensi (za ruke i površinu i dezinficijensi koji se koriste u poljoprivredi), što je usklađeno s Eurostatom i Carinskom tarifom. Iz tog je razloga, zbog povećane portošnje uslijed pandemije, došlo do porasta u 2020. godini.

Tablica 4.4-1 Podaci o aktivnosti za NFR šifru 2.D.3.a, prikazani po relevantnom SNAP kodu

NFR 2.D.3.a

Kozmetički proizvodi

Proizvodi za kućanstvo

Proizvodi za održavanje vozila

Materijali za DIY, razrjeđivači boja/lakova i otapala

Materijali za DIY, brtvila, proizvodi za punjenje

Farmac. proizvodi

Razni proizvodi: pesticidi

SNAP

060408-1

060408-2

060408-3

060408-4

060408-5

060411

060408-7

Jed.

kg proizvodi

kg proizvodi

kg proizvodi

kg otapalo

kg proizvodi

stanovnik

t proizvodi

1990

749437

11009000

7277000

7106000

9431000

4778000

13937

1991

810098

8458000

5003000

4072000

5471000

4513000

11578

1992

755473

6974000

5574000

2525000

3285000

4470000

4982

1993

771290

6917000

4701000

2259000

2959000

4641000

6647

1994

840915

4953149

4536000

2409000

4786000

4649000

10047

1995

668622

5378897

3609000

1815000

5821000

4669000

10901

1996

380755

4190651

4764000

1909000

6608000

4494000

9994

1997

380919

7007809

3692000

1716000

7912000

4572500

9194

1998

382291

6481108

2876000

1674000

9980000

4501000

7674

1999

426322

6045846

3044000

1544000

8409000

4554000

6081

2000

508522

5813441

2275000

1528000

7300000

4381000

7182

2001

497411

5956084

2505000

1474000

7383000

4305494

8570

2002

571345

7219129

3475000

1663000

9146000

4305384

7164

2003

625157

8590884

3009101

1661000

6225000

4305725

4799

2004

723313

8560240

2629826

1712000

8696000

4310861

6675

2005

483679

9004148

2764705

1693000

15084000

4312487

4423

2006

460002

9405593

1503195

1591000

12429000

4313530

4297

2007

578606

9957008

1324135

1430000

9255000

4311967

3993

2008

694125

8955890

2111528

1656000

13272000

4309796

3188

2009

581419

7663580

2136197

1405000

6968000

4302847

2372

2010

1281127

7584616

2961162

1182000

6804000

4289857

2445

2011

1544609

9098104

2616124

1112000

6686000

4280622

1923

2012

1370629

8984782

2977454

847000

5350000

4267558

1547

2013

696184

8713631

2557159

812000

4260000

4255689

939

2014

927176

8269223

2517049

711000

3529000

4238389

581

2015

498006

10871273

3850747

759000

3624000

4203604

528

2016

263372

8314330

4241600

764000

4033000

4174349

535

2017

194776

7689441

12017481

584000

4792000

4124531

462

2018

317124

7361617

16950005

739000

5102000

4087843

327

2019

334492

7039742

36322094

778000

4819000

4065253

480

2020

282581

6804953

40439963

789000

4229000

4047680

2538

Izvor: DZS, Obrada: Ekonerg d.o.o.

Asfaltiranje prometnica (NFR 2.D.3.b)

U Hrvatskoj se koriste samo bubanjska asfaltna postrojenja za vruće mješavine. Budući da su podaci o aktivnosti dostupni samo od 2008. nadalje, za razdoblje prije 2008. godine provedena je procjena podataka o proizvodnji asfalta korištenjem dostupnog podatka o proizvodnji bitumena 1990.-2007. godine i srednje vrijednosti omjera asfalt/bitumen za poznate godine.

Metodologija proračuna emisija se temelji na primjeni EMEP/EEA metodologije. Koriste se preporučeni Tier 2 faktori emisije iz GB2019.

Za ovu kategoriju provedeno je unaprjeđenje proračuna s ciljem uključivanja tehnika smanjenja emisija čestica, sukladno metodologiji iz priručnika GB2019. Vrijednost faktora emisije za NMHOS i BC nije se mijenjala (preporučena vrijednost prema GB2019). Tehnologije koje su uključene u proračun utvrđene su temeljem podataka o svakom pojedinom postrojenju. Podaci su prikupljeni putem upitnika upućenog operaterima (68 asfaltnih baza) te putem uvida u ROO bazu za nedostajuće podatke. Na ovaj način prikupljeni su podaci prikazani u tablici 4.4-2.

Tablica 4.4-2 Korištenje tehnologija smanjenja emisija

Godina

Udio postrojenja koja koriste tehnologiju u ukupnom broju postrojenja

Vrećasti filter

Mokri skruber

1990

29%

-

1991

44%

-

1992

44%

-

1993

44%

-

1994

44%

-

1995

40%

-

1996

40%

-

1997

45%

-

1998

54%

-

1999

53%

-

2000

56%

-

2001

65%

-

2002

68%

-

2003

67%

-

2004

78%

-

2005

79%

4%

2006

74%

3%

2007

78%

3%

2008

83%

2%

2009

80%

2%

2010

83%

2%

2011

83%

2%

2012

82%

2%

2013

85%

2%

2014

86%

2%

2015

88%

2%

2016

92%

2%

2017

91%

2%

2018

93%

2%

2019

98%

-

2020

98%

-

Izvor: Asfaltne baze, ROO

Na taj način proračunati su „sniženi“ faktori emisije čestica za svaku godinu u trendu koji su potom korišteni za unaprjeđenje i reviziju proračuna emisija TSP, PM10 i PM2,5. Ukupne emisije su zbroj emisija iz postrojenja koja koriste i iz postrojenja koja ne koriste tehnologije smanjenja. Do vrlo značajnog smanjenja emisija dolazi osobito u posljednjih nekoliko godina. Razlog tome je činjenica da nakon 2015. godine preko 90% postrojenja koristi tehnologije smanjenja emisija visoke učinkovitosti. Promatrano na razini čitavog vremenskog niza, nakon provedenog unaprjeđenja, godišnja emisija TSP, PM10 i PM2,5 smanjila se u prosjeku za oko 70 % na razini kategorije 2.D.3.b.

Faktor emisije je izražen kao količina emisija po godišnjoj jedinici proizvodnje i prikazan je u Prilogu 4. Podaci o aktivnosti za NFR 2.D.3.b prikazani su u tablici 4.4-3.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Prekrivanje krovova asfaltom (NFR 2.D.3.c)

Metodologija proračuna emisija se temelji na prvoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije. Koriste se preporučeni Tier 1 faktori emisije iz GB2019. Faktor emisije je izražen kao količina emisija po godišnjoj jedinici proizvedene šindre i prikazan je u Prilogu 4. Podaci o aktivnosti za NFR šifru 2.D.3.c prikazani su u tablici 4.4-2.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Nanošenje premaza (NFR 2.D.3.d)

Metodologija proračuna emisija se temelji na prvoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije (2019), koja uključuje množenje godišnje količine primijenjene boje s odgovarajućim Tier 1 faktorima emisije. Pretpostavlja se da je sva boja korištena u difuznim izvorima. Za proračun se koriste podaci iz EUROSTAT baze podataka (2001. – naovamo), godišnja statistička izvješća o industrijskoj proizvodnji (godišnji PRODCOM rezultati) (1990. – 2000.) i ekspertne procjene za količine boja temeljeno na BDP-u (Izvor: EUROSTAT: June 2017; Market Survey/Feb 2016; CHP survey/June 2017; SHARES2015 from Feb 2017; ECFIN: AMECO GDP June 2017; EEA/UNFCCC June 2017). Iz EUROSTAT baze podataka korišteni su podaci o količinama boja na bazi otapala (uvoz, izvoz i prodana proizvodnja) i količinama boja na bazi vode (uvoz, izvoz i prodana proizvodnja), pri čemu je ukupna količina primijenjenih boja na bazi vode i otapala jednaka uvezenoj količini umanjeno za izvezenu količinu i uvećano za proizvedenu količinu (tj. prodaja, realizacija proizvoda). U proračunu je pretpostavljeno da se ukupno primijenjeno boja u RH jednako potroši za dekorativnu, industrijsku i ostalu primjenu.

Faktor emisije je izražen kao količina emisija NMHOS po godišnjoj jedinici primijenjenih premaza i prikazan je u Prilogu 4. Podaci o aktivnosti za NFR šifru 2.D.3.d prikazani su u tablici 5.4-2.

Odmašćivanje (NFR 2.D.3.e)

Za proračun emisija NMHOS korištena je potrošnja najčešćih organskih otapala za odmašćivanje (prema EMEP/EEA Priručnik 2019). Podaci o korištenim količinama najčešćih organskih otapala (uvoz/izvoz/proizvodnja) za godine od 2001. – naovamo preuzeti su iz EUROSTAT baze. Proračun ne uključuje organsko otapalo trikloretilen jer se pretpostavlja da se to otapalo u potpunosti potroši u okviru aktivnosti NFR 2.D.3.f Kemijsko čišćenje. Osim podataka iz EUROSTAT baze podataka (2001. – naovamo), za proračun emisija NMHOS iz ovog izvora za godine 1990. – 2000. koristila su se godišnja statistička izvješća o industrijskoj proizvodnji (godišnji PRODCOM rezultati) i ekspertne procjene za količine proizvoda za odmašćivanje temeljeno na BDP-u.

Faktor emisije NMHOS je Tier 2 iz GB2019 (open-top degreaser) i izražen je kao količina emisija NMHOS po godišnjoj jedinici proizvoda za odmašćivanje. Faktor emisije je prikazan u Prilogu 4. Podaci o aktivnosti za NFR šifru 2.D.3.e prikazani su u tablici 4.4-2.

Kemijsko čišćenje (NFR 2.D.3.f)

Proračun emisija iz ove aktivnosti uključuje metodologiju temeljenu na količini otapala korištenoj (uvoz/izvoz/proizvodnja) za kemijsko čišćenje.

EMEP/EEA Priručnik 2019 pretpostavlja da je najraširenije otapalo koja se koriste za kemijsko čišćenje, koje čini oko 90% ukupne potrošnje, tetrakloreten (također se naziva terakloroetilen ili perkloretilen (PER)). Podaci za uvoz/izvoz/proizvodnja dostupni su iz baze podataka EUROSTAT. PER proizvodni podaci dostupni su samo u PRODCOM kodovima, gdje je PER povezan s trikloroetilenom, koji se uglavnom koristi i u procesima odmašćivanja metala. NFR 2D3e. Obzirom na navedeno u proračun je uključena pretpostavka da se svi PER (uključujući i količinu trikloretilena) upotrebljavaju samo u sektoru kemijskog čišćenja, čime je mogućnost dvostrukog računanja minimizirana. Budući da je EF za NMHOS za kemijsko čišćenje u GB2019 prikazan kao emisija u gramima po kilogramu čišćenog tekstila, TERT je predložio korištenje sljedećih metoda za proračun emisije NMHOS: drugi odlomak poglavlja 3.2.1 Kemijsko čišćenje GB2019 objašnjava da emisije otapala izravno sa stroja za čišćenje u zrak predstavljaju nešto više od 40% za stroj sa zatvorenim krugom, koji je vjerojatno glavni tip strojeva za kemijsko čišćenje trenutno u korištenju. Strojevi s otvorenim krugom mogu biti u uporabi negdje u malim količinama, ali u osnovi su se ukinuli oko 1990-ih. Prema preporuci TERT-a, koristi se EF za kemijsko čišćenje koji iznosi 400 g NMHOS / kg otapala. Ista metoda primjenjuje se u estonskom inventaru emisija onečišćujućih tvari u zrak. Osim podataka iz EUROSTAT baze podataka (2001. – naovamo), za proračun emisija NMHOS iz ovog izvora za godine 1990. – 2000. koristila su se godišnja statistička izvješća o industrijskoj proizvodnji (godišnji PRODCOM rezultati) i ekspertne procjene za količine proizvoda za kemijsko čišćenje temeljeno na BDP-u.

Faktor emisije je izražen kao količina emisija NMHOS po godišnjoj količini korištenih otapala i prikazan je u Prilogu 4. Podaci o aktivnosti za NFR šifru 2.D.3.f prikazani su u tablici 4.4-3.

Tablica 4.4-3 Podaci o aktivnosti za NFR šifre 2.D.3.b, 2.D.3.c, 2.D.3.d, 2.D.3.e i 2.D.3.f, prikazani po relevantnom SNAP kodu

NFR

2.D.3.b

2.D.3.c

2.D.3.d

2.D.3.d

2.D.3.d

2.D.3.e

2.D.3.f

Naziv

Asfaltiranje prometnica

Prekrivanje krovova asfaltom

Nanošenje dekor. premaza

Nanošenje industr. premaza

Nanošenje ostalog premaza

Odmašćivanje

Kemijsko čišćenje

SNAP

040611

040610

060100

060100

060100

060201

060202

Jed.

kt

kt

t

t

t

t

t

1990

594,1

24,5

28819,1

28819,1

28819,1

14792,6

428,4

1991

425,8

14,5

20840,0

20840,0

20840,0

6108,5

338,1

1992

105,5

14,3

14493,3

14493,3

14493,3

1839,8

298,4

1993

83,0

13,0

13355,3

13355,3

13355,3

1692,2

274,6

1994

754,0

13,6

13014,2

13014,2

13014,2

2782,4

295,5

1995

801,0

14,8

13863,7

13863,7

13863,7

27874,4

315,2

1996

1004,4

19,7

15231,3

15231,3

15231,3

19951,5

335,5

1997

1515,4

6,0

16263,9

16263,9

16263,9

2439,2

352,4

1998

1484,5

9,9

16483,2

16483,2

16483,2

2436,2

358,8

1999

1623,0

13,6

15941,8

15941,8

15941,8

2186,8

356,5

2000

1456,5

23,4

15472,0

15472,0

15472,0

2614,7

368,9

2001

1141,5

11,6

15480,4

15480,4

15480,4

2344,5

380,4

2002

2197,5

9,5

16434,6

16434,6

16434,6

2488,0

390,8

2003

3377,9

24,7

17151,8

17151,8

17151,8

2506,8

403,3

2004

4002,8

24,9

18860,1

18860,1

18860,1

3269,9

288,5

2005

3593,3

43,8

19481,9

19481,9

19481,9

2944,0

261,0

2006

3314,6

72,7

21080,1

21080,1

21080,1

3423,1

230,8

2007

3285,4

46,8

18429,3

18429,3

18429,3

3911,5

224,2

2008

4290,0

25,3

21103,1

21103,1

21103,1

3778,9

176,7

2009

3230,0

23,5

16636,1

16636,1

16636,1

3370,3

143,6

2010

2170,0

18,0

16047,4

16047,4

16047,4

3627,8

132,8

2011

2550,0

16,6

16160,3

16160,3

16160,3

3097,3

132,1

2012

2500,0

10,0

15173,5

15173,5

15173,5

2985,8

112,7

2013

2760,0

16,5

14051,8

14051,8

14051,8

155,5

65,8

2014

2300,0

13,1

14170,2

14170,2

14170,2

84,4

144,1

2015

2150,0

38,5

13911,9

13911,9

13911,9

142,7

98,9

2016

2200,0

17,3

16368,7

16368,7

16368,7

85,4

122,6

2017

2160,0

27,6

12207,3

12207,3

12207,3

145,5

86,7

2018

2540,0

15,9

16000,7

16000,7

16000,7

136,6

86,5

2019

2620,0

18,9

18686,0

18686,0

18686,0

113,0

82,7

2020

2340,0

19,0

16728,2

16728,2

16728,2

84,7

60,4

Izvor: DZS, EUROSTAT, Hrvatsko asfaltersko društvo, Obrada: Ekonerg d.o.o.

Kemijski proizvodi (NFR 2.D.3.g)

Metodologija proračuna emisija iz kategorije izvora Kemijski proizvodi se temelji na drugoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije (GB2019) za sve aktivnosti osim prerade poliestera te prerade polivinilklorida.

Za aktivnost prerada polivinilklorida u priručniku GB2019 dostupan je samo Tier 1 faktor emisije NMHOS, te je stoga on korišten u proračunu. Za aktivnost prerada poliestera nije dostupan podatak o aktivnosti koji je potreban za pristup više razine, te je stoga također korišten Tier 1 faktor emisije NMHOS. Upiti za potraživanje podataka potrebnih za Tier 2 razinu poslani su Hrvatskoj gospodarskoj komori i relevantnim operaterima, te su isti izjavili da ne raspolažu traženim podacima.

Za proračun emisija korišteni su podaci preuzeti iz godišnjih statističkih izvješća o industrijskoj proizvodnji (godišnji PRODCOM rezultati) za sve aktivnosti osim za propuhivanje bitumena u sklopu rafinerija nafte, za koju su korišteni podaci dobiveni od rafinerija te proizvodnju farmaceutskih proizvoda, za koju su korišteni podaci proizvođača.

Projekt unaprjeđenja proračuna emisija

Za aktivnost propuhivanje bitumena dosad su se koristili Tier 2 preporučeni faktori emisije (GB2019) bez uzimanja u obzir tehnologije smanjenja emisija. U sklopu projekta unaprjeđenja proračuna, provedeno je istraživanje korištenja tehnika smanjenja emisija u postrojenju. Utvrđeno je da su se tijekom rada primjenjivale sljedeće tehnologije:

  • pare s vrha reaktora kvenčaju se ubrizgavanjem male količine vode, nakon čega se preko odvajača kapljica izdvajaju kapljice bitumena od ukapljenih ugljikovodika,
  • pare po izlasku iz odvajača spaljuju se na incineratoru.

U skladu s utvrđenim, za aktivnost propuhivanje bitumena izvršena je izmjena metodologije proračuna emisija NMHOS ažuriranjem faktora emisije (sukladno tablici 3-17 iz GB2019, Dio B, Pogl. 2.D.3.g Chemical products). Vrijednosti faktora emisije za ostale tvari nisu se mijenjale (preporučene vrijednosti prema GB2019).

Za aktivnost proizvodnja farmaceutskih proizvoda dosad su se koristili Tier 2 preporučeni faktori emisije (GB2019) bez uzimanja u obzir tehnologije smanjenja emisija. U sklopu projekta unaprjeđenja proračuna, provedeno je istraživanje korištenja tehnika smanjenja emisija NMHOS te su također dodatno istraženi podaci o aktivnostima.

Kao podatak o aktivnosti koristi se ukupna godišnja količina otapala utrošenih u proizvodnji farmaceutskih proizvoda u pojedinom postrojenju. Za projekt unaprjeđenja, prikupljeni su podaci od osam operatera (16 pogona/postrojenja). Budući da su podaci dostavljeni od operatera nepotpuni, također se izvršio uvid u ROO bazu sa svrhom upotpunjavanja nedostajućih podataka, odnosno sa svrhom prikupljanja zamjenskih podataka o godišnjim količinama proizvoda, koji su potom korišteni za procjenu nedostajućih podataka o utrošku otapala, na način opisan u nastavku.

Očekivano, dostupni su podaci novijeg vremenskog razdoblja, te je za starije povijesne podatke izvršena ekspertna procjena, korištenjem poznatih parametara kao što su godina početka rada postrojenja, godišnja proizvodnja (gdje je podatak bio dostupan), te prosječni utrošak otapala po jedinici proizvoda u godinama koje su najbliže godini koja se procjenjuje. Za pogone i godine za koje nije bio dostupan podatak o proizvodnji, kao zamjenski podatak korišten je BDP sektora Prerađivačka industrija/Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (Izvor: www.dzs.hr - BRUTO DOMAĆI PROIZVOD – GODIŠNJI OBRAČUN), a za godine za koje ni taj podatak nije dostupan (1990. - 1994.) korišten je podatak o ukupnoj godišnjoj proizvodnji farmaceutskih proizvoda u RH.

Osim ažuriranja podataka o aktivnostima, ažurirani su i faktori emisije. Tehnologije smanjenja emisija koje su uključene u proračun utvrđene su temeljem podataka o svakom pojedinom postrojenju, prikupljenih putem upitnika upućenog operaterima. Utvrđeno je da su tijekom razdoblja proračuna u sklopu pet postrojenja korištene tehnike smanjenja koje se prema GB2019 odnose na Program 2 primarnih mjera, uz visoku razinu korištenja sekundarnih mjera, odnosno spaljivanje, adsorpcija i/ili kondenzacija. Navedene mjere primjenjuju se u jednom postrojenju u od 2000. godine, u jednom postrojenju od 2008., u dva postrojenja od 2013. te u jednom postrojenju od 2016. godine. U preostalih devet postrojenja nije utvrđeno korištenje tehnika smanjenja te se za ova postrojenja pretpostavlja primjena konvencionalnih, primarnih mjera smanjenja emisija (dobro upravljanje, optimizacija procesa), bez korištenja sekundarnih mjera. Nakon identificiranja primjene pojedinih tehnologija, izvršena je zamjena faktora emisije specifičnih za tehnologiju s tzv. „sniženim“ faktorima emisije. Ukupne emisije su zbroj emisija iz postrojenja koja koriste i iz postrojenja koja ne koriste tehnologije smanjenja.

Vezano uz trend emisija potrebno je napomenuti da u 2012. godini, najveći potrošač otapala (Pliva SM) ima značajniji porast proizvodnje, što utječe i na porast korištenja sirovine, odnosno posljedično i na porast emisije u odnosu na prethodne godine. Također, od 2013. godine ovaj operater uvodi tehnike smanjenja te tada dolazi i do najvećeg pada emisije. S druge strane, značajno povećanje emisije prisutno je u ranijim godinama povijesnog niza zbog prikupljanja / procjene podataka o aktivnostima, koji nisu bili uključeni u ranije podneske.

Potrebno je napomenuti kako emisije, s obzirom na kompleksnost izračuna, nisu računate u okviru CollectER baze već je izračun proveden u programu Microsoft Excel te je potom u CollectER bazu izvršen unos konačnih podataka, sa svrhom njihovog arhiviranja. U CollectER bazi kreirani su pripadajući objedinjeni faktori emisije (eng. implied emission factor) za svaku godinu, koji su izračunati kao omjeri emisija i podataka o aktivnostima.

Podaci o aktivnostima za NFR 2.D.3.g prikazani su u tablici 4.4-4.

Tablica 4.4-4 Podaci o aktivnosti za NFR šifru 2.D.3.g, prikazani po relevantnom SNAP kodu

NFR 2.D.3.g

Prerada poliestera

Prerada polivinilklorida

Prerada poliuretana

Prerada polistirenske pjene

Prerada gume

Proizvodnja farmaceutskih proizvoda

SNAP

060301

060302

060303

060304

060305

060306

Jed.

kt

kt

kt

kt

kt

t otapala

1990

6,0

49,7

3,8

7,8

5,7

3160,3

1991

4,2

30,7

2,8

7,3

5,4

2034,2

1992

3,5

20,0

1,7

6,7

2,4

1794,5

1993

2,6

15,1

2,0

6,6

2,5

1854,6

1994

2,5

5,5

2,5

9,3

2,3

1919,3

1995

2,2

5,3

2,9

6,4

2,3

1880,3

1996

3,4

5,3

1,8

7,6

1,3

1343,4

1997

7,0

5,2

1,8

10,4

0,03

2186,1

1998

8,3

4,2

1,8

9,9

0,02

2416,0

1999

5,6

2,9

1,8

5,3

0,02

2755,4

2000

12,8

1,5

1,9

3,6

0,02

2946,8

2001

9,7

1,0

2,8

1,4

0,02

3148,2

2002

14,7

8,4

5,6

NO

0,02

2614,7

2003

9,7

8,4

2,9

NO

0,01

2459,2

2004

10,9

10,1

2,5

1,0

0,01

2497,2

2005

10,9

9,4

2,9

1,7

0,004

2329,0

2006

14,1

8,0

2,4

11,0

0,004

1754,8

2007

16,5

8,6

1,9

15,8

NO

2072,6

2008

16,5

9,3

1,9

16,2

NO

2872,4

2009

14,0

6,8

1,0

11,1

NO

2360,7

2010

7,3

4,7

0,8

10,1

NO

2599,2

2011

7,1

3,8

0,6

0,6

NO

3004,9

2012

7,7

3,8

0,6

NO

NO

3836,4

2013

7,9

3,2

0,5

NO

NO

2744,7

2014

7,3

0,7

0,6

NO

NO

3647,6

2015

8,5

0,9

0,4

NO

NO

4495,1

2016

8,1

1,0

0,6

NO

NO

5629,9

2017

8,8

0,9

0,5

NO

NO

5784,3

2018

8,6

1,3

0,6

NO

NO

5762,8

2019

8,9

1,4

0,5

NO

NO

5280,9

2020

9,0

1,4

0,5

NO

NO

5050,8

Izvor: DZS (godišnji PRODCOM rezultati), INA d.d., farmaceutske tvrtke: Obrada: Ekonerg d.o.o.

Tablica 4.4-4 nastavak

NFR 2.D.3.g

Proizvodnja boja

Proizvodnja tinte

Proizvodnja ljepila

Proizvodnja magnetskih traka, filmova i fotografija

Propuhivanje bitumena

SNAP

060307

060308

060309

060311

060310

Jed.

kt

kt

kt

1000 m2

kt

1990

22,0

4,7

21,6

1009,0

NO

1991

13,8

3,6

13,4

776,0

NO

1992

9,5

1,4

7,1

469,0

NO

1993

9,1

1,0

10,9

299,0

NO

1994

10,8

1,5

11,2

239,0

NO

1995

10,8

1,4

10,1

320,0

NO

1996

13,9

1,5

17,2

592,0

NO

1997

15,0

1,4

10,9

404,0

NO

1998

15,5

1,1

10,4

419,0

NO

1999

15,2

0,8

8,2

257,0

NO

2000

15,1

0,9

10,4

344,0

NO

2001

16,8

0,8

12,4

339,0

NO

2002

15,2

0,9

25,8

323,0

NO

2003

15,3

0,8

30,9

138,0

11,1

2004

15,0

0,9

46,1

27,0

90,0

2005

16,4

0,7

56,6

109,0

53,5

2006

17,3

0,7

71,3

108,0

91,1

2007

20,1

0,9

81,8

75,3

82,2

2008

19,7

0,9

77,7

93,3

94,4

2009

15,2

0,6

33,8

95,4

95,8

2010

16,4

0,3

35,5

95,2

57,6

2011

16,6

0,4

28,7

74,0

48,0

2012

14,3

0,3

28,8

41,0

29,3

2013

12,6

0,3

31,6

NO

39,2

2014

14,2

0,3

21,6

NO

2,9

2015

14,6

0,3

18,8

NO

NO

2016

17,4

0,3

19,0

NO

NO

2017

17,3

0,3

16,5

NO

NO

2018

16,0

0,4

23,3

NO

NO

2019

16,3

0,3

22,8

NO

NO

2020

12,5

0,3

20,1

NO

NO

Izvor: DZS (godišnji PRODCOM rezultati), INA d.d., farmaceutske tvrtke: Obrada: Ekonerg d.o.o.

Tiskanje (NFR 2.D.3.h)

Proračun emisija uključuje metodologiju temeljenu na količini tinte (uvoz/izvoz/proizvodnja) primijenjene u tiskarskoj industriji. Metodologija proračuna emisija iz kategorije izvora NFR 2.D.3.h Tiskanje se temelji na prvoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije.

Podaci o količinama tinte (uvoz/izvoz/proizvodnja) za godine od 2001. – naovamo preuzeti su iz EUROSTAT baze. Osim podataka iz EUROSTAT baze podataka (2001. – naovamo), za proračun emisija NMHOS iz ovog izvora za godine 1990. – 2000. koristila su se godišnja statistička izvješća o industrijskoj proizvodnji (godišnji PRODCOM rezultati) i ekspertne procjene za količine tinte za tiskanje temeljeno na BDP-u.

Faktor emisije je Tier 1 iz GB2019, a izražen kao količina emisija NMHOS po godišnjoj jedinici primijenjene tinte i prikazan je u Prilogu 4. Podaci o aktivnosti za NFR šifru 2.D.3.h prikazani su u tablici 4.4-4.

Uporaba ostalih otapala i proizvoda (NFR 2.D.3.i, 2.G)

Metodologija proračuna emisije se temelji na drugoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije, koja uključuje množenje godišnje količine proizvoda s odgovarajućim faktorom emisije. Faktori emisije za sve aktivnosti osim Primjene ljepila i adheziva su Tier 2 iz GB2019 i izraženi su kao količina emisija NMHOS po godišnjoj jedinici potrošnje.

Za aktivnost Primjena ljepila i adheziva, 2014. godine proveden je projekt “Unapređenje proračuna emisija HOS iz sektora uporaba otapala u kućanstvu i ostale uporaba otapala”. Projekt je između ostalog obuhvaćao i uključivanje mjera smanjenja emisija NMHOS. Kapacitet upliva pojedine mjere u trend uporabe ljepila napravljen je po uzoru na IIASA podatke preuzete iz GAINS modela za Hrvatsku. Navedeno je učinjeno za 1990., 2005., 2010. i 2030. godinu. Za ostale godine, podaci su procijenjeni linearnom interpolacijom. Tehnike smanjenja (preuzete iz GAINS modela) uključuju: adsorpciju aktivnim ugljenom (ACA), emulzije (EMU), vruće taline (HOTM) koje pretpostavljaju 100% sadržaj krute tvari, spaljivanje (INC) te bez kontrole (NOC). U skladu s navedenim, faktori emisije izračunati su za svaku godinu temeljem vodiča EMEP/EEA iz 2013. godine (koji je za ovu kategoriju isti kao i revidirani vodiči iz 2016. i 2019.), pristupom Tier 2 i uključivanjem mjera/tehnologija smanjenja emisija s pripadajućim kontroliranim kapacitetom kako slijedi:

1990

2005

2010

2030
  • ACA

0%

0%

2%

10%
  • EMU

0%

50%

50%

55%
  • HOTM

0%

7%

15%

20%
  • INC

0%

10%

8%

5%
  • NOC

100%

33%

25%

10%

Svi faktori emisije iz kategorije izvora 2.D.3.i, 2.G prikazani su u Prilogu 4.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Za ovu kategoriju izvora podaci o osnovnoj aktivnosti su određeni prema aktivnostima te su razdvojeni na potkategorije 2.D.3.i Uporaba ostalih otapala i 2.G Uporaba ostalih proizvoda.

Za aktivnost pod SNAP kodom 060404 Ekstrakcija masti ulja, relevantni statistički podaci su količine sjemena koje se koristi u tonama godišnje.

Za aktivnost pod SNAP kodom 060405 Primjena ljepila i adheziva, relevantni statistički podaci su količine ljepila proizvedenog u tonama godišnje za potrebe industrije, DIY (građenje) i kućanstva.

Za aktivnost pod SNAP kodom 060406 Zaštita drva (kreozotom i prezervativom na bazi organskog otapala), podaci o potrošnji prezervativa nisu dostupni, dok je „količina zaštićenog drva“ (volumen drva impregniranog kreozotom (m3/god.) i volumen drva impregniranog prezervativom na bazi organskog otapala (m3/god.)) kombinirana s preporučenim pretpostavkama u EMEP/EEA 2019.

Za Konzerviranje vozila (SNAP 060409), relevantan podatak o aktivnosti je godišnji broj motornih vozila (osobna i laka teretna vozila) uvezena morem na teritorij Republike Hrvatske. Podaci su bili dostupni za razdoblje 2000. – 2012., dok je za razdoblje 1990. – 1999. te nakon 2012. primijenjena stručna procjena. Podaci su rezultat obrade Upute o provedbi postupka puštanja robe u slobodni promet (uvoz) Ministarstva financija, Carinska Uprava.

Za aktivnost pod kodom SNAP 060601 Uporaba vatrometa, relevantan statistički podatak o aktivnosti je količina korištenih pripremljenih eksploziva osim baruta te količina raketa za signalizaciju.

Za aktivnost pod kodom SNAP 060602 Izgaranje duhana, relevantni statistički podaci su količine cigareta i cigara upotrjebljenih u tonama godišnje uz pretpostavku da jedna cigareta sadrži 1g duhana, dok jedna cigara sadrži 5g duhana.

Za aktivnost Uporaba cipela (SNAP 060603), relevantan statistički podatak o aktivnosti je godišnji broj prodanih pari cipela.

Za aktivnost Plastifikatori (SNAP 060604-1), relevantan statistički podatak o aktivnosti je godišnja količina prodanih aditiva za aktivnosti građenja.

Osnovni statistički podaci o aktivnosti su uzeti iz godišnjih statističkih izvješća, industrijske proizvodnje, godišnjih PRODCOM rezultata (DZS).

Za aktivnost Rashladna maziva (SNAP 060604-2) i Maziva (SNAP 060604-3), nacionalna energetska bilanca je korištena kao izvor podataka o aktivnosti. Relevantan podatak o aktivnosti je ne-energetska uporaba raznih maziva u energetskom sektoru, petrokemijskoj industriji, ostaloj industriji, izgradnji, prometu i poljoprivredi. Za ovaj podnesak, podaci o aktivnostima ažurirani su na način da je korigirana raspodjela ukupne količine neenergetskih derivata na odgovarajuće podvrste, kao podloga za poboljšanje konzistentnosti proračuna za razdoblje od 1990. do 1998. godine te je također izvršeno izdvajanje potrošnje ulja i masti u dvotaktnim motorima iz ukupne potrošnje (za čitavo razdoblje proračuna). Potrošnja u dvotaktnim motorima u ovom je podnesku izmještena u sektor Energetika.

Podaci o aktivnosti za NFR 2.D.3.i i NFR 2.G prikazani su u tablicama 5.4-5 i 4.4-6.

Tablica 4.4-5 Podaci o aktivnosti za NFR šifre 2.D.3.h, 2.D.3.i, 2.G, prikazani po relevantnom SNAP kodu

NFR

2.D.3.h

2.D.3.i

2.G

Naziv

Tiskanje

Zaštita drva prezervativom na bazi organskog otapala

Zaštita drva kreozotom

Izgaranje duhana

Uporaba vatrometa

SNAP

060403

060406b

060406a

060602

060601

Jedinica

kt

t

t

t

t

1990

6,53

31,69

334,83

12091

709

1991

5,09

11,77

124,32

11232

709

1992

2,63

25,50

269,43

12428

709

1993

2,17

21,40

226,08

11271

709

1994

2,67

51,41

508,73

4856

709

1995

2,71

50,68

362,50

11845

1214

1996

2,84

50,05

473,00

11327

1787

1997

2,95

43,21

409,63

11185

1766

1998

2,62

47,91

402,58

11965

1197

1999

2,33

33,54

434,43

13839

973

2000

2,50

34,33

243,73

13531

707

2001

2,47

37,54

234,65

17674

1659

2002

2,59

53,54

334,65

18350

8292

2003

2,95

60,63

1145,83

19070

11487

2004

3,33

53,11

1761,98

14256

6201

2005

3,61

32,86

1361,48

14634

2773

2006

4,09

18,54

971,35

14422

2088

2007

4,47

96,01

1451,90

14595

1471

2008

4,46

422,14

1337,15

15405

1024

2009

4,03

2058,15

1750,10

11335

456

2010

4,06

401,83

1819,20

13279

181

2011

4,20

448,51

1319,18

11665

156

2012

4,14

421,02

1712,98

11144

11

2013

4,79

572,80

2600,20

9598

1455

2014

4,71

518,98

364,18

8377

1036

2015

4,69

675,70

617,23

8157

1000

2016

4,70

507,70

290,00

8162

1278

2017

4,71

1240,47

622,78

9097

1349

2018

4,65

1054,08

584,18

12042

1629

2019

4,67

1366,62

427,33

11823

1728

2020

4,39

638,64

584,10

10904

2341

Izvor: DZS, EUROSTAT, Obrada: Ekonerg d.o.o.

Tablica 4.4-6 Podaci o aktivnosti za NFR šifre 2.D.3.i, 2.G, prikazani po relevantnom SNAP kodu

NFR

2.D.3.i

2.G

Naziv

Ekstrakcija masti, jestivih i nejestivih ulja

Uporaba adheziva

Zaštita vozila

Uporaba cipela

Plastifi-katori

Rashladna maziva

Maziva

SNAP

060404

060405

060409

060603

060604-1

060604-2

060604-3

Jedinica

t

tona ljepila

broj vozila

tis pari cipela

t

t

t

1990

121158

21591

751

26384

3109

63535

53001

1991

28401

13209

704

11977

1152

51834

43584

1992

72700

7079

657

8751

757

30733

30600

1993

42622

7478,5

438

13865

778

30232

29200

1994

72922

6280

503

8407

1081

30831

25285

1995

73551

7180

548

9408

934

31431

15000

1996

69991

8972

588

5766

964

32030

15300

1997

132847

10874

648

6715

1124

32728

17500

1998

157060

10379

687

5192

1102

33527

15800

1999

100509

8206

729

5159

1123

33325

15500

2000

25260

10355

768

2381

603

29823

14600

2001

24256

12385

673

2279

539

30921

20600

2002

155631

25851

58

3891

912

33419

17300

2003

151524

30873

7

4935

1583

28817

25100

2004

95505

46119

36

7130

1983

39214

19400

2005

123783

56573

152

5477

4724

35212

21700

2006

129269

71330

45

5776

6319

37898

19400

2007

98045

81768

70

5803

3872

44882

16400

2008

96740

77701

48

5443

2023

38660

17200

2009

76898

33849

25

5069

1722

37060

14800

2010

83669

35507

26

5276

2449

32960

11200

2011

86646

28722

10

4966

1668

33025

10300

2012

26214

28801

16

4486

1989

29323

10200

2013

34087

31622

5

4533

1394

28321

10500

2014

44358

21616

5

5148

522

29429

12000

2015

51005

18810

5

5010

500

31834

10600

2016

47170

18955

5

4989

827

34137

18400

2017

61879

16530

5

6086

1660

33540

16900

2018

66927

23291

5

6276

2165

33944

15600

2019

45742

22251

5

5901

1174

35147

16900

2020

48337

19692

5

4524

1205

34551

13100

Izvor: DZS, Carinska Uprava Ministarstva financija, Energetska bilanca. Obrada: Ekonerg d.o.o

Proizvodnja celuloze i papira (NFR 2.H.1)

Metodologija proračuna emisija se temelji na drugoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije.

Za sve aktivnosti u kategoriji izvora 2.H.1 Proizvodnja celuloze i papira koriste se preporučeni Tier 2 faktori emisije iz GB2019. Faktor emisije je izražen kao količina emisija po godišnjoj jedinici proizvodnje i prikazan je u Prilogu 4.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Podaci o aktivnosti za NFR 2.H.1 prikazani su u tablici 4.4-7.

Tablica 4.4-7 Podaci o aktivnosti za NFR šifre 2.H.1, 2.I i 2.K, prikazani po relevantnom SNAP kodu

NFR

2.H.1

2.I

2.K

Naziv

Proizvodnja papira (neutralni sulfitni polu-kemijski proces)

Proizvodnja papira

(kiseli sulfitni proces)

Proizvodnja papira (Kraft proces)

Prerada drvne mase

Potrošnja POO i teških metala

SNAP

040604

040603

040602

040620

060508 (uključuje: 060502, 060504, 060507)

Jedinica

t

t

t

t

broj stanovnika

1990

94703

1623

14609

91422

4778000

1991

68778

1074

NO

60789

4513000

1992

62985

703

NO

74862

4470000

1993

74304

476

NO

69093

4641000

1994

92838

71

NO

63325

4649000

1995

78246

NO

NO

52779

4669000

1996

62933

NO

NO

53954

4494000

1997

69885

NO

NO

50541

4572500

1998

57552

NO

NO

52254

4501000

1999

71158

NO

NO

47461

4554000

2000

88607

NO

NO

50308

4381000

2001

77232

NO

NO

51038

4305494

2002

78247

NO

NO

54988

4305384

2003

52526

NO

NO

62789

4305725

2004

66065

NO

NO

68151

4310861

2005

55489

NO

NO

89565

4312487

2006

63331

NO

NO

110134

4313530

2007

49554

NO

NO

121040

4311967

2008

52122

NO

NO

123953

4309796

2009

36946

NO

NO

94985

4302847

2010

53340

NO

NO

93545

4289857

2011

61192

NO

NO

97483

4280622

2012

42966

NO

NO

102444

4267558

2013

40366

NO

NO

143088

4255689

2014

32648

NO

NO

134822

4238389

2015

31957

NO

NO

134552

4203604

2016

33596

NO

NO

87228

4174349

2017

38912

NO

NO

117871

4124531

2018

38767

NO

NO

113729

4087843

2019

46852

NO

NO

100264

4065253

2020

45108

NO

NO

150940

4047680

Izvor: DZS, Obrada: Ekonerg d.o.o.

Proizvodnja hrane i pića (NFR 2.H.2)

Metodologija proračuna emisija se temelji na drugoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije. Za sve aktivnosti u ovoj kategoriji izvora koriste se preporučeni Tier 2 faktori emisije iz GB2019. Faktori emisije koji se koriste za izradu proračuna emisija prikazani su u Prilogu 4 po NFR sektorima.

Podaci o aktivnosti za NFR šifru 2.H.2 prikazani su u tablici 4.4-8.

Tablica 4.48 Podaci o aktivnosti za NFR šifru 2.H.2, prikazani po relevantnom SNAP kodu

NFR 2.H.2

Kruh

Vino

Pivo

Žestoka alkoh. pića

Kolači, keksi, žitarice

Margarin i krute masnoće

Živo-tinjska hrana

Šećer

Prženje mesa

Prženje kave

SNAP

040605

040606

040607

040608

040615

040616

040617

040625

040626

040630

Jed.

t

hl

hl

hl

t

t

t

t

t

t

1990

250489

1299550

2800220

1222918

40848

24507

970853

200645

135315

12905

1991

205425

1114993

2247510

1125981

32337

21000

755750

100162

104501

12591

1992

202327

1099244

2720037

611939

23525

17723

653431

94666

90577

8248

1993

185419

851302

2481344

551763

21307

14687

650745

78847

86103

7296

1994

201668

858680

3156610

323896

22371

13094

530053

115440

86112

8420

1995

172510

829480

3170134

310632

23505

24507

519900

175340

86795

8003

1996

154330

793676

3291972

418724

24146

16637

477753

195316

89773

8144

1997

154443

548426

3662853

358295

26151

16170

476549

141380

84603

8643

1998

139070

626098

3759435

315762

26507

15755

537653

139207

82321

8429

1999

124364

483515

3606546

326754

25666

16124

496339

113966

79562

7639

2000

122585

612812

3993439

320831

26320

20261

694835

56729

134297

7768

2001

123620

548667

3779271

253721

26943

16414

530348

130693

84992

7955

2002

138063

600463

3638502

265219

29454

22232

559542

173896

101742

11056

2003

136241

638412

3701131

247523

36822

27378

583495

146561

101212

11181

2004

140597

631784

3606304

218749

34988

30635

758976

214934

101972

10545

2005

136930

504248

3495910

281664

36322

25427

534785

245387

106546

9697

2006

144683

534735

3688972

203974

36313

31814

590284

320345

116218

13040

2007

202890

652852

3810230

49582

39349

29600

643886

328322

115739

13549

2008

194473

508689

3879887

52652

46395

4688

637284

315764

223998

12832

2009

191204

556945

3674323

48824

47396

17284

602422

255956

133945

13934

2010

193074

463463

3438947

55617

49494

16136

599633

261568

131874

13010

2011

192282

488750

3738332

51300

49221

17542

654202

329322

141720

14203

2012

193307

441905

3625144

41924

47762

16200

656880

296728

137243

12129

2013

157647

487803

3443429

53504

47365

15010

654983

273843

130385

11667

2014

194812

452727

3416678

49926

50662

13574

736066

335388

130027

11620

2015

190523

472699

3396272

44607

49691

12839

517659

248827

125013

11927

2016

183009

484895

3365899

41339

47555

12039

696173

333866

135622

14513

2017

185677

460889

3343055

43872

48755

11615

675234

331949

143199

13497

2018

176738

500608

3468984

46587

47806

11478

724469

126464

143043

13354

2019

170650

514891

3266374

44008

47036

10931

727980

192437

150486

11725

2020

156689

528500

2325427

36893

45195

10414

783238

125897

157631

11680

Izvor: DZS, Obrada: Ekonerg d.o.o.

Obrada drva (NFR 2.I)

Metodologija proračuna emisija se temelji na prvoj razini proračuna EMEP/EEA metodologije, koja uključuje množenje godišnje količine proizvoda s odgovarajućim faktorom emisije. Koristi se jedini preporučeni Tier 1 faktor emisije iz GB2019, prikazan u Prilogu 4. Podaci o aktivnosti proizlaze iz godišnjih statističkih izvješća, industrijske proizvodnje, godišnjih PRODCOM rezultata (DZS). Podaci o aktivnosti za NFR 2.I prikazani su u tablici 4.4-6.

Potrošnja POO i teških metala (NFR 2.K)

Za proračun emisija PCB i Hg iz potsektora 2.K koriste se preporučeni faktori emisije prve razine. Faktori emisije su izraženi kao količina onečišćujućih tvari po broju stanovnika u Hrvatskoj i prikazani su u Prilogu 4. Godišnji nacionalni statistički podaci o broju stanovnika se koriste kao podaci o aktivnosti za proračun emisije onečišćujućih tvari (tablica 4.4-7).

Rekalkulacije i poboljšanja

Asfaltiranje prometnica (NFR 2.D.3.b)

Proveden je projekt unaprjeđenja uvrštavanjem tehnologija smanjenja u proračun emisija te je stoga provedena rekalkulacija emisija TSP, PM10 i PM2,5 za čitavo razdoblje proračuna.

Kemijski proizvodi (NFR 2.D.3.g)

Unaprjeđenje za potkategoriju Proizvodnja farmaceutskih proizvoda provedeno je s ciljem izmjene metodologije proračuna emisija ažuriranjem faktora emisije, na način da uključuje tehnologije smanjenja koje su korištene u postrojenjima. Također, povedeno je ažuriranje podataka o aktivnostima koji su do sada bili nepotpuni. Stoga je izvršena rekalkulacija emisija NMHOS za čitavo razdoblje proračuna.

Unaprjeđenje za potkategoriju Propuhivanje bitumena također je provedeno s ciljem ažuriranjem faktora emisije na način da uključuje tehnologije smanjenja NMHOS. Navedeno je rezultiralo rekalkulacijom emisija NMHOS za razdoblje proračuna u kojem je postrojenje bilo aktivno (2003.-2014.).

Uporaba ostalih otapala i proizvoda (NFR 2.D.3.i, 2.G)

Za aktivnost Rashladna maziva (SNAP 060604-2) i Maziva (SNAP 060604-3), u sklopu NIR-a 2021, proveden je projekt za poboljšanje proračuna emisija od strane Energetskog instituta Hrvoje Požar. Budući da se isti podaci o aktivnostima koriste i za potrebe IIR-a, za ovaj podnesak, bilo je moguće izvršiti ažuriranje podataka za ovu kategoriju izvora. U energetskim bilancama za razdoblje od 1990. do 1998. godine neenergetski derivati nafte ranije su bili prikazivani kao jedna cjelina. Nakon 1998. godine u tom dijelu energetska bilanca je proširena na način da su neenergetski derivati podijeljeni na nekoliko proizvoda i to: etan, white spirit i SB (bijeli špirit i specijalni benzini), ulja i maziva, parafin i vosak i na ostale derivate u kojima su obuhvaćeni svi oni proizvodi koji nisu pripadali ni jednoj od prethodnih skupina. Svi navedeni proizvodi trošili su se u različite neenergetske svrhe, osim ulja i maziva koja su se s vrlo malim udjelom trošila i u energetske svrhe (izgaranje u dvotaktnim motorima). S ciljem poboljšanja i unapređenja strukture energetske bilance, provedene su dodatne analize za razdoblje od 1990. do 1998. godine na način da je i za to razdoblje izvršena preraspodjela neenergetskih derivata prema strukturi kakva je korištena nakon 1998. godine, te je izvršeno razdvajanje ukupne potrošnje ulja i masti na energetsku i neenergetsku potrošnju za čitavo razdoblje proračuna.

U skladu s navedenim, izvršena je reklakulacija emisija. Korigirane su vrijednosti podataka o aktivnostima za razdoblje 1990.-1998. te je od ukupne uporabe maziva koja je u energetskoj bilanci iskazana u dijelu neenergetske potrošnje oduzeta uporaba za dvotaktne motore. Emisije su izmijenjene za aktivnost Rashladna maziva za čitavo razdoblje proračuna, te za Maziva za godine 1990-1998., 2002., 2013.-2015.