Poljoprivreda (NFR 3)

Fotografija no one cares (@no_one_cares) | Unsplash Photo Community

Ovo poglavlje daje pregled za sektor 3 Poljoprivreda i sadrži informacije o metodologijama, podacima o aktivnosti, faktorima emisija, provedenim ponovnim proračunima i planiranim unapređenjima. U okviru NFR sektora 3 izvještava se o emisijama NH3, čestica (TSP, PM2,5 i PM10), NMHOS, HCB i NOx.

Ovaj sektor uključuje slijedeće podsektore u kojima se pojavljuju emisije određenih onečišćujućih tvari i o kojima se izvješćuje:

  • 3.B Gospodarenje stajskim gnojivom
    • 3.B.1.a Muzne krave
    • 3.B.1.b Ostala goveda
    • 3.B.2 Ovce
    • 3.B.3 Svinje
    • 3.B.4.d Koze
    • 3.B.4.e Konji
    • 3.B.4.f Mule i magarci
    • 3.B.4.g.i Perad
    • 3.B.4.g.i Kokoši nesilice
    • 3.B.4.g.ii Tovni pilići (brojleri)
    • 3.B.4.g.iii Pure
    • 3.B.4.g.iv Ostala perad
  • 3.D Proizvodnja usjeva i poljoprivrednih tala
    • 3.D.1.a Mineralna N-gnojiva
    • 3.D.a.2.a Organska gnojiva primijenjena na tlo
    • 3.D.a.2.b Primjena kanalizacijskog mulja na tlo
    • 3.D.a.2.c Primjena ostalih organskih gnojiva na tlo (uključujući kompost)
    • 3.D.a.3 Urin i izmet od životinja na ispaši
    • 3.D.b Indirektne emisije iz gospodarenih tala
    • 3.D.c Poljoprivredne aktivnosti na gospodarstvima uključujući skladištenje, rukovanje i transport poljoprivrednih proizvoda
    • 3.D.e Kultivirani usjevi
    • 3.D.f Uporaba pesticida
  • 3.F Spaljivanje žetvenih ostataka

Postoji 5 glavnih izvora podataka o aktivnosti za proračun emisija: Državni zavod za statistiku (DZS) Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA), Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, FAOSTAT i proizvođači mineralnih gnojiva.

Gospodarenje stajskim gnojivom (NFR 3.B)

Opis kategorije izvora

Kategorija Gospodarenje stajskim gnojivom je izvor emisije NH3, NO, NMHOS i PM. Do emisije NH3, NO, NMHOS dolazi iz izlučevina životinjskog gnojiva odloženog u i oko nastambi i prikupljene kao tekuća gnojovka, čvrsto gnojivo ili gnojivo u jami na dvorištu (FYM) s tim da se posljednja dva promatraju zajedno kao čvrsta gnojiva. Emisije potječu iz nastambi životinja i iz dvorišnog područja, iz skladišnih prostora i od primjene gnojiva na tlo i tijekom ispaše. Do emisija PM uglavnom dolazi uslijed manipulacije s hranom za životinje, a također iz životinjske stelje, kože ili perja, a nastaje u životinjskim nastambama. Postoji pet glavnih izvora emisija iz stočarstva i upravljanja gnojivom: hranjenja životinja (PM), životinjske nastambe i područja gdje životinje obitavaju (NH3, PM, NMHOS), skladištenja životinjskog gnojiva (NH3, NO, NMHOS), primjena gnoja na tlo (NH3, NO, NMHOS) i gnojivo pri ispaši životinja (NH3, NO, NMHOS).

U nastavku su prikazane nacionalne specifičnosti za gospodarenje stajskim gnojivom prema ključnim kategorijama.

Nacionalne specifičnosti vezane za Svinje:

Trenutno se u Hrvatskoj proizvodnja svinja temelji na uporabi visoko produktivnih uzgojnih vrsta (landras pasmina ili hibridna kao što je PIC, Topics i sl.) u tipu nastamba s gnojovkom. Tip proizvodnje je sličan onome u zapadnoeuropskim državama (Nizozemska, Danska i Njemačka), od kuda su uvezene životinje i oprema. Lokalne karakteristike (klimatski uvjeti u pojedinom dijelu Hrvatske) je također potrebno uzeti u obzir. U razdoblju 2000. – 2010. došlo je do promjena koje su rezultirale intenziviranjem proizvodnje svinja. Broj krmača, osobito krmača koje borave vani na djelomičnoj ili punoj ispaši se smanjuje (do omjera od < 5 %), kao i broj krmača u nastambama na temelju jama (oko 40 % u 2012. i 2013. godini u usporedbi s > 80 % u razdoblju 1990. – 2000.). Intenzivno tovljenje svinja čini > 90 % i odnosi se na nastambe na temelju duboke stelje i tekućeg gnojiva/gnojovke, što predstavlja značajnu promjenu u odnosu na 1990. godinu kada je procijenjeno manje od 50 %. Povećanje broja prasadi po krmači godišnje, te povećanje dnevnog prihoda i veća mesnatost svinja (52 % u 1990. godini do 58 % u 2012. godini) rezultira većim nacionalnim nutricionalnim potrebama svinja za proteinom (N) u hranjenju. Procjenjuje se da tovljene svinje uzimaju oko 20,0 kg N po hranjenju, od čega je oko 13,5 kg ili 70 % izlučeno s izlučevinama (urin i izmet; IPCC, 2006; SN, 2012.). Za uzgojene krmače, unos N se procjenjuje na 48,7 kg po životinji, od čega je oko 30,8 kg po životinji godišnje izlučeno s izlučevinama. Količina N je osnova za TAN sadržaj u emisiji amonijaka, ovisno o načinu uklanjanja gnojiva (4,5 kg N), skladištenja (0,85 kg N po m2 godišnje) i primjeni gnojiva (> 15 % TAN). Za krmače na ispaši (vanjski sustav proizvodnje), gubitak N je < 3,0 kg po životinji (Misselbrook et al., 2000).

Nacionalne specifičnosti vezane za Muzne krave:

U 1990-im godinama, proizvodnja mlijeka se temeljila na držanju muznih krava s dvostrukom svrhom (mlijeko i meso) u proširenom proizvodnom sustavu. Prosječna proizvodnja mlijeka je iznosila 1.930,0 kg krava-1 godina-1 u 1990. godini, te 2307,0 kg u 2000. godini (DZS, 1990.-2000.). S obzirom da je prosječna proizvodnja mlijeka po kravi bila relativno mala tijekom tog razdoblja, N izlučivanje po gnojivu je bila mala zbog male nutricionalne potrebe krava za proteinom (N) u hrani. Povećanje proizvodnje mlijeka po kravi je usko vezano s povećanjem DMI i sadržaja proteina (N). Uz pretpostavku da se oko 20 % od N zadržava u organizmu krave za sintezu mlijeka i za potrebe tkiva, ostatak (80 %) se izlučuje s urinom i izmetom i tvori bazen za emisiju amonijaka (IPCC, 2006.). U 1990-im godinama, više od 80 % muznih krava je sudjelovalo u sustavu proizvodnje koji se temeljio na kombinaciji ispaše (6 mjeseci) i boravka u nastambama (6 mjeseci) ili samo boravak u nastambama uz uporabu velikih količina stelje (> 7,0 kg glava dnevno). Samo je oko 20 % muznih krava bilo u sustavu boravka u nastambama na temelju tekućeg gnojiva. U posljednjih 15 godina dogodile su se značajne promjene u strukturi proizvodnje mlijeka. Broj krava se smanjio, ali je prosječna proizvodnja mlijeka po kravi značajno porasla. U 2010. godini, proizvodnja mlijeka po kravi je iznosila 4370 kg, te se procjenjuje da će u 2013. godini dosegnuti 5000 kg po kravi godišnje. Gore navedeno rezultira značajno većim potrebama za unosom proteina (N) i posljedičnom većom količinom N koja se izlučuje s urinom i izmetom kao osnova za emisiju amonijaka. Usprkos tome, potrebe za nutricionalnim proteinom su se povećale više od dva puta, te usprkos veće učinkovitosti probave proteina, povećala se količina N izlučenog u urinu i izmetu. Od nedavno se proizvodnja mlijeka temelji na manjem broju specijaliziranih farmi krava u odnosu na 15 godina prije. Udio muznih krava u nastambama na temelju tekućeg gnojiva/gnojovke (slatted floor or solid floor) se povećao. To je posebno očito nakon usvajanja „Operativnog programa za razvoj stočarstva u Hrvatskoj“ od strane Vlade Republike Hrvatske, a što je rezultiralo izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih farmi prema modelu farme u zapadnoeuropskim državama (Njemačka, Nizozemska i Austrija), a koje se temelje na tekućem gnojivu. Proizvodnja mlijeka koja se temelji na uporabi velikih količina stelje te na paši kao najoptimalniji proizvodni sustavu s pozicije smanjenja emisije amonijaka se postupno smanjivala (trenutno je njihov udio manji od 30 %), te se uglavnom zadržala na manjim farmama s manjom proizvodnjom mlijeka po kravi. U nastambama na temelju tekućeg gnojiva, izlučevine se skupljaju u lagunama (iznad zemlje, otvorenog tipa, s punim podom) ili u jamama (zatvorenog tipa, pod zemljom, duboka stelja). Sustav nastambi na temelju tekućeg gnojiva i punog poda (uporaba strugača) kao i skladištenje gnojiva u lagunama je manje povoljno s gledišta emisije amonijaka u odnosu na uporabu sustava ispaše ili sustava nastambi na temelju velike količine materijala za područje gdje životinje obitavaju. Promjena iz sustava ispaše u sustav nastambi je rezultirao dodatnim povećanjem emisije amonijaka. Također, količina amonijaka koji se gubi tijekom skladištenja i uporabe gnojiva bi se trebao uzeti u obzir (Misselbrook et al., 2000).

Nacionalne specifičnosti vezane za Ostala goveda:

Kategorija Ostala goveda predstavlja emisiju amonijaka iz goveda i/ili sisajućih krava i odraslih goveda (telad, bikovi, junice). Goveda čine 5 % ukupnog broja krava u Hrvatskoj i karakterizirani su punom ispašom s dodatkom hranjenja tijekom zime i uporabom slabe ispaše u odnosu na sadržaj sirovog proteina (N). Tovljenje stoke se odvija u nastambama sa sustavom na temelju gnojovke ili rjeđe stelje. Intenzivno tovljenje se zasniva na uporabi velike količine zrnja i kukuruzne silaže, što iznosi oko 45 kg N po životinji godišnje, od čega se 36 kg N po životinji godišnje izluči s urinom i izmetom kao osnova za TAN i emisije amonijaka iz gnojiva (SN, 2012). U razdoblju 1990. – 2013. nije bilo značajnijih promjena u uzgoju goveda i gospodarenju gnojivom.

Nacionalne specifičnosti vezane za Perad:

Prosječan godišnji unos N ovisi o tipu peradi i njihovoj namjeni (proizvodnja jaja, mesa i za uzgoj). Unos N kod tovnih pilića (brojlera) iznosi oko 1,05 kg po životinji godišnje, od čega se oko 0,55 kg N izlučuje kao urea. Kod kokoši nesilica, količina izlučenog N iznosi 0,75 kg po životinji godišnje, kod pataka 0,76 kg po životinji godišnje, te kod pura 1,71 kg po životinji godišnje (SN, 2012). Gore navedeno rezultira različitim emisijama amonijaka za različite kategorije životinja. Potrebno je napomenuti da ja proizvodnja mesa i jaja peradi u Hrvatskoj kompatibilna s istom proizvodnjom u zapadnoeuropskim državama (Nizozemska, Njemačka, ista genetska osnova životinje, nastambi i hranjenja, te gospodarenja gnojivom).

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Korištena metodologija u skladu je s GB2019, koja uključuje korištenje modela „Manure Management N-flow tool“. Za proračun emisija NH3 i NOx iz NFR sektora 3.B Stočarstvo i gospodarenje stajskim gnojivom, korištena je Tier 2 metodologija („mass-flow“ pristup) za sve kategorije životinja osim Svinja i Peradi, za koje je korištena Tier 3 metodologija. Tier 3 metodologija korištena je u svrhu poboljšanja proračuna navedenog u Tier 2 metodologiji, ali s uključivanjem mjera za smanjenje.

Nacionalne specifičnosti opisane u prethodnom poglavlju uključene su u Tier 2 metodologiju. Faktori emisije korišteni za proračun emisija prikazani su u Prilogu 4. Faktor emisije za određeni dio peradi, potkategorija Ostala perad (fazani, prepelice, biserke, nojevi, kokoši osim kokoši nesilica) odgovara faktoru emisije za patke prema preporuci ERT-a.

Nacionalni parametri za izračun emisija: udio životinja po tipovima sustava gospodarenja stajskim gnojem (omjer krutog/tekućeg gnoja) te stope izlučivanja dušika (Nex), su razvijeni od strane stručnjaka s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prikazani u tablici 5.1-9 za 2020. godinu.

Tier 3 metodologija za svinje i perad: Za provedbu mogućih mjera smanjenja prikupljeni su dodatni podaci o načinu držanja stoke, metodama skladištenja i primjene stajskog gnoja, kao dio projekta poboljšanja proračuna. To je učinjeno analizom podataka iz okolišnih dozvola28 za farme životinja. Ukupno su analizirane okolišne dozvole za 71 farmu. Životinje su razvrstane po primjenjivim mjerama za smanjenje. Mjere za smanjenje su preuzete iz „Guidance Document for Preventing and Abating Ammonia Emissions from Agricultural Sources“, ECE/EB.AIR/120. Za mjere za koje je potencijal smanjenja emisije dan u obliku raspona, odabrana je prosječna vrijednost. Potencijali smanjenja prikazani su u tablicama 5.1-2 i 5.1-3.

Tablica 5.1-1 Udjeli broja životinja s primjenjivim mjerama smanjena u ukupnom broju životinja u 2020. godini

Kategorija životinja

Udio životinja na obrađenim farmama od ukupnog broja životinja RH

Udio životinja s obrađenih farma sa primjenjivim mjerama smanjenja od ukupnog broja životinja

Svinje

Tovljenici

18%

14%

Krmače

24%

22%

Perad

Nesilice

42%

34%

Brojleri

33%

33%

Pure

92%

31%

Izvori: MINGOR; Obrada: Ekonerg d.o.o.

Za krmače i tovljenike izračunato je smanjenje emisije sukladno potencijalima smanjenja za metode držanja životinja, načinu čuvanja gnojnice, te načinu primjene gnojnice, dok je za kokoši nesilice, brojlere i pure primjenjivo smanjenje samo uslijed načina držanja životinja. Konačno smanjenje emisija dobiveno je kao postotni udjel životinja pod primijenjenim metodama/tehnologijama smanjenja u odnosu na ukupni broj životinja u RH.

Procijenjena smanjenja primjenjuju se na temelju pristupa od farme do farme. Broj životinja u godišnjim proračunima emisije nije modificiran te se uvijek koristi ukupni podatak o aktivnosti. Smanjenje se primjenjuje na faktore emisije za NH3 za načine držanja životinja, način skladištenja gnojnice, te način primjene gnojnice. Odgovarajući postotak smanjenja primjenjuje se na zadani FE za svako stanje (način držanja životinja, način primjenje gnojnice te način skladištenja gnojnice). Omjer smanjenja razvija se korištenjem broja životinja pod svakom određenom mjerom smanjenja i korištenjem postotka smanjenja emisija za tu mjeru kako bi se izračunalo smanjenje emisija. Isti pristup korišten je za izračunavanje omjera smanjenja i njihovu primjenu na zadani FE za NH3 za način držanja životinja, skladištenje gnojnice i primjenu gnojnice za krmače i tovljenike te samo način držanja za kategorije peradi. Konačno smanjenje emisije dobiveno je kao postotak životinja s primjenjivim metodama/tehnologijama smanjenja u odnosu na ukupan broj životinja u Republici Hrvatskoj. Mjere za smanjenje emisija preuzete su su iz "Guidance Document for Preventing and Abating Ammonia Emissions from Agricultural Sources“, ECE/EB.AIR/120.

Tablica 5.1-2 Potencijali smanjenja korišteni za određivanje redukcijskih faktora za životinjske nastambe

Način držanja

Potencijal smanjenja NH3 (%)

Tovljenici

Djelomično rešetkasti pod

17,5%

Učestalo izgnojavanje

25%

Krmače

Kanali za vodu i gnojovku

50%

Učestalo izgnojavanje

25%

Nesilice

Obogaćeni kavezi, 2 izgnojavanja tjedno

35%

Obogaćeni kavezi, više od 2 izgnojavanja tjedno

40%

Brojleri

Podno držanje na stelji, ventilirani prostor, opremljen s non – leaking sustavom pojenja

25%

Pure

Podno držanje na stelji, ventilirani prostor, opremljen s non – leaking sustavom pojenja

12,5%

Izvor: Guidance Document for Preventing and Abating Ammonia Emissions from Agricultural Sources“, ECE/EB.AIR/120.

Tablica 5.1-3 Potencijali smanjenja korišteni za određivanje redukcijskih faktora za tehnike skladištenja i primjene gnojiva svinja

Tehnika skladištenja gnojiva

Potencijal smanjenja NH3 (%)

Nadzemni spremnici s pokrivenom gornjom stranom (krov, cerada)

80%

Spremnici ili lagune s plutajućim plastičnim pokrovom

60%

Spremnici ili lagune s prirodnom pokoricom (plutajući pokrov)

40%

Plutajući pokrovi „niske tehnologije“ (sjeckana slama, treset, kora…)

40%

Tehnika primjene gnojiva

Potencijal smanjenja NH3 (%)

Zaoravanje površinski nanesene gnojovke u tlo (unutar 4 sata)

55%

Duboko injektiranje (> 15 cm)

85%

Zaoravanje površinski nanesene gnojovke u tlo (unutar 24 sata)

30%

Izvor: Guidance Document for Preventing and Abating Ammonia Emissions from Agricultural Sources“, ECE/EB.AIR/120.

Podaci za farme goveda nisu dostupni za sada, te iz tog razloga za goveda nije bilo moguće primijeniti tehnike smanjenja.

Potencijali smanjenja za NOx nisu procijenjeni niti primijenjeni zbog nedostajanja zadanih vrijednosti ili raspona smanjenja emisija, te će emisija NOx vjerojatno ostati precijenjena.

Analiza je provedena za svaku godinu od 1990. do 2020. i za svaku kategoriju životinja zasebno, te iskazane kao postotno smanjenje emisija (tablice: 5.1-4 – 5.1-8).

Tablica 5.1-4 Udio tovljenika s mjerama smanjenja i postotno smanjenje emisije

God.

Ukupni broj životinja u RH)

Način držanja životinja

Način skladištenja gnojovke

Primjena gnojovke

Broj životinja u smanjenju

Smanjenje emisije (%)

Broj životinja u smanjenju

Smanjenje emisije (%)

Broj životinja u smanjenju

Smanjenje emisije (%)

1990.

1341000

16148

1,2%

24926

1,9%

35849

2,7%

1991.

1387000

16148

1,2%

24926

1,8%

35849

2,6%

1992.

1002000

16148

1,6%

24926

2,5%

35849

3,6%

1993.

1069000

16148

1,5%

24926

2,3%

35849

3,4%

1994.

1149000

16148

1,4%

24926

2,2%

35849

3,1%

1995.

993000

16148

1,6%

24926

2,5%

35849

3,6%

1996.

1016000

16148

1,6%

24926

2,5%

35849

3,5%

1997.

991000

16148

1,6%

24926

2,5%

35849

3,6%

1998.

980000

16148

1,6%

24926

2,5%

35849

3,7%

1999.

1157000

16148

1,4%

24926

2,2%

35849

3,1%

2000.

1048296

16148

1,5%

24926

2,4%

35849

3,4%

2001.

1046721

16148

1,5%

24926

2,4%

35849

3,4%

2002.

1096308

16148

1,5%

24926

2,3%

35849

3,3%

2003.

1145756

16148

1,4%

24926

2,2%

35849

3,1%

2004.

1259889

16148

1,3%

24926

2,0%

35849

2,8%

2005.

1005609

16148

1,6%

24926

2,5%

35849

3,6%

2006.

1289820

16148

1,3%

24926

1,9%

35849

2,8%

2007.

1165708

16148

1,4%

24926

2,1%

35849

3,1%

2008.

941819

22220

2,4%

51126

5,4%

43699

4,6%

2009.

1082225

25095

2,3%

60326

5,6%

63631

5,9%

2010.

1066618

29605

2,8%

86666

8,1%

63631

6,0%

2011.

1104031

32856

3,0%

96485

8,7%

84497

7,7%

2012.

1056381

32856

3,1%

96485

9,1%

84497

8,0%

2013.

983007

32856

3,3%

96485

9,8%

84497

8,6%

2014.

1036943

32856

3,2%

96485

9,3%

84497

8,1%

2015.

1044762

32856

3,1%

96485

9,2%

84497

8,1%

2016.

1040696

32856

3,2%

96485

9,3%

84497

8,1%

2017.

992668

32856

3,3%

96485

9,7%

84497

8,5%

2018.

924956

33748

3,6%

100010

10,8%

86027

9,3%

2019.

894828

19651

2,2%

50845

5,7%

64259

7,2%

2020.

920348

28750

3,1%

72660

7,9%

88706

9,6%

Obrada: Ekonerg d.o.o.

Tablica 5.1-5 Udio krmača s mjerama smanjenja i postotno smanjenje emisije

God.

Ukupni broj životinja u RH)

Način držanja životinja

Tehnike skladištenja gnoja

Tehnike nanošenja gnoja

Broj životinja u smanjenju

Smanjenje emisije (%)

Broj životinja u smanjenju

Smanjenje emisije (%)

Broj životinja u smanjenju

Smanjenje emisije (%)

1990.

232000

3668

1.6%

2934

1,3%

6236

2,7%

1991.

234000

3668

1.6%

2934

1,3%

6236

2,7%

1992.

180000

3668

2.0%

2934

1,6%

6236

3,5%

1993.

193000

3668

1.9%

2934

1,5%

6236

3,2%

1994.

198000

3668

1.9%

2934

1,5%

6236

3,1%

1995.

182000

3668

2.0%

2934

1,6%

6236

3,4%

1996.

181000

3668

2.0%

2934

1,6%

6236

3,4%

1997.

185000

3668

2.0%

2934

16%

6236

3,4%

1998.

186000

3668

2.0%

2934

1,6%

6236

3,4%

1999.

205000

3668

1.8%

2934

1,4%

6236

3,0%

2000.

185249

3668

2.0%

2934

1,6%

6236

3,4%

2001.

187102

3668

2.0%

2934

1,6%

6236

3,3%

2002.

190189

3668

1.9%

2934

1,5%

6236

3,3%

2003.

200907

3668

1.8%

2934

1,5%

6236

3,1%

2004.

229446

3668

1.6%

2934

1,3%

6236

2,7%

2005.

199351

3668

1.8%

2934

1,5%

6236

3,1%

2006.

198668

3668

1.8%

2934

1,5%

6236

3,1%

2007.

182635

4868

2.7%

3854

2,1%

8276

4,5%

2008.

162063

8943

5.5%

10034

6,2%

12761

7,9%

2009.

167649

8943

5.3%

10034

6,0%

12761

7,6%

2010.

163956

11643

7.1%

15474

9,4%

16331

10,0%

2011.

129375

12643

9.8%

15474

12,0%

16331

12,6%

2012.

125966

12643

10.0%

15474

12,3%

16331

13,0%

2013.

127643

12643

9.9%

15474

12,1%

16331

12,8%

2014.

119277

12643

10.6%

15474

13,0%

16331

13,7%

2015.

150377

12643

8.4%

15474

10,3%

16331

10,9%

2016.

152593

12643

8.3%

15474

10,1%

16331

10,7%

2017.

159761

12643

7.9%

15474

9,7%

16331

10,2%

2018.

155506

12643

8.1%

15474

10,0%

16331

10,5%

2019.

160019

7991

5,0%

9196

5,8%

9978

6,2%

2020.

112700

9683

8,6%

11922

10,6%

15827

14,0%

Obrada: Ekonerg d.o.o.

Tablica 5.1-6 Udio nesilica s mjerama smanjenja i postotno smanjenje emisije

God..

Ukupni broj životinja u RH

Način držanja životinja

Br. životinja u smanjenju

Smanjenje emisije (%)

1990.

7756000

454983

5,9%

1991.

7671000

454983

5,9%

1992.

6648000

454983

6,8%

1993.

6321000

454983

7,2%

1994.

6253000

454983

7,3%

1995.

6503000

454983

7,0%

1996.

6260000

454983

7,3%

1997.

6089000

454983

7,5%

1998.

5853000

454983

7,8%

1999.

5851000

454983

7,8%

2000.

5988000

454983

7,6%

2001.

5709000

454983

8,0%

2002.

5775000

454983

7,9%

2003.

5610000

454983

8,1%

2004.

6447000

454983

7,1%

2005.

6056000

454983

7,5%

2006.

5758000

454983

7,9%

2007.

5529907

454983

8,2%

2008.

5486401

454983

8,3%

2009.

5673000

454983

8,0%

2010.

4357905

454983

10,4%

2011.

4078789

454983

11,2%

2012.

3696170

509863

13,8%

2013.

3979081

570036

14,3%

2014.

3722447

590623

15,9%

2015.

3017389

590623

19,6%

2016.

3496860

624223

17,9%

2017.

3843140

624223

16,2%

2018.

2777952

624223

22,5%

2019.

2786363

282816

10,1%

2020.

2865082

345620

12,1%

Obrada: Ekonerg d.o.o.

Tablica 5.1-7 Udio brojlera s mjerama smanjenja i postotno smanjenje emisije

God.

Ukupni broj životinja u RH

Način držanja životinja

Br. životinja u smanjenju

Smanjenje emisije (%)

1990.

4416916

43750

1,0%

1991.

4264538

43750

1,0%

1992.

3394171

43750

1,3%

1993.

3279241

58750

1,8%

1994.

3229137

58750

1,8%

1995.

3105426

263000

8,5%

1996.

2839151

263000

9,3%

1997.

2826754

263000

9,3%

1998.

2572101

360000

14,0%

1999.

2673000

360000

13,5%

2000.

3235000

417000

12,9%

2001.

3352000

417000

12,4%

2002.

3686000

586000

15,9%

2003.

3936000

645000

16,4%

2004.

2634000

645000

24,5%

2005.

2520000

645000

25,6%

2006.

2068000

645000

31,2%

2007.

2097961

645000

30,7%

2008.

2281879

645000

28,3%

2009.

3111000

645000

20,7%

2010.

3377605

645000

19,1%

2011.

4420993

645000

14,6%

2012.

4980156

645000

13,0%

2013.

4524637

645000

14,3%

2014.

5556971

645000

11,6%

2015.

5974694

645000

10,8%

2016.

5362104

654975

12,2%

2017.

5838080

654975

11,2%

2018.

7525121

654975

8,7%

2019.

8895498

581611

6,5%

2020.

9213219

751501

8,2%

Obrada: Ekonerg d.o.o.

Tablica 5.1-8 Udio pura s mjerama smanjenja i postotno smanjenje emisije

God.

Ukupni broj životinja u RH

Način držanja životinja

Br. životinja u smanjenju

Smanjenje emisije (%)

1990.

854870

0

0

1991.

825378

0

0

1992.

656923

0

0

1993.

634679

0

0

1994.

624982

0

0

1995.

601038

0

0

1996.

549502

0

0

1997.

547103

0

0

1998.

497816

0

0

1999.

545000

0

0

2000.

516000

0

0

2001.

497000

0

0

2002.

528000

0

0

2003.

477000

16796

3,5%

2004.

599000

16796

2,8%

2005.

431000

16796

3,9%

2006.

573000

16796

2,9%

2007.

677474

16796

2,5%

2008.

577486

16796

2,9%

2009.

584000

16796

2,9%

2010.

726301

16796

2,3%

2011.

608666

16796

2,8%

2012.

470701

16796

3,6%

2013.

444116

16796

3,8%

2014.

369446

18553

5,0%

2015.

495034

18553

3,7%

2016.

511844

18553

3,6%

2017.

493072

18553

3,8%

2018.

442028

18553

4,2%

2019.

511289

9982

2,0%

2020.

480973

37105

7,7%

Obrada: Ekonerg d.o.o.

Tablica 5.1-9 Nex* i udio životinja po sustavima gospodarenja za godinu 2020. za svaku kategoriju životinja

Kategorija životinja

Nex*

Sustav gospodarenja stajskim gnojem

Tekući

Kruti

Pašnjaci

Muzne krave

98,61

65,50%

32,50%

2,00%

Ostala goveda

39,35

49,50%

45,50%

5,00%

Ovce

15,05

0,00%

18,00%

82,00%

Koze

17,99

0,00%

5,00%

95,00%

Konji

35,78

0,00%

30,00%

70,00%

Mule/magarci

35,78

0,00%

10,00%

90,00%

Tovljenici

9,31

92,72%

7,28%

0,00%

Krmače

30,35

83,36%

15,64%

1,00%

Kokoši nesilice

0,63

8,00%

91,00%

1,00%

Brojleri

0,36

1,00%

98,00%

1,00%

Pure

1,84

0,00%

98,00%

2,00%

Patke

0,82

2,00%

93,00%

5,00%

Guske

0,82

15,00%

80,00%

5,00%

*Nex (Nitrogen excretion rate)= stopa izlučivanja dušika

Korištena metodologija i EF za izračun emisije NMHOS je Tier 2 metodologija (GB2019), koja koristi zadane Tier 2 faktore emisije za NMHOS (Tablice 3.9 - 3.12, GB2019) za cijelo vremensko razdoblje.

Udio životinja na silažnoj prehrani procijenjen je od strane stručnjaka s Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, te je prikazan u tablici 5.1-10.

Tablica 5.1-10 Udio (%) kategorija životinja na silažnoj prehrani za odabrane godine i 2020. godinu

Godina

Muzne krave

(SNAP 100901)

Ostala goveda

(SNAP 100902)

Ovce i koze

(SNAP 100905)

1990.

20

10

0

2000.

50

50

0,5

2010.

70

65

0,5

2019.

84

73

1

Za proračun emisija PM korištena je Tier 1 metodologija iz GB2019 te zadani faktori emisije (Tablica 3.5, GB2019). Podaci o uključivanju/isključivanju kondenzirajuće komponente za faktore PM10 i PM2,5 emisije po NFR kategoriji izvora nalaze se u Prilogu 9 ovog Izvješća.

Relevantan podatak o aktivnosti je broj pojedinih kategorija životinja u Hrvatskoj koji je prikupljen na detaljnoj razini. Kategorije su definirane na temelju tipičnih primjera prikazanih u Priručniku čime su koze te mule/magarci uključeni u proračun emisija. Deve, bizoni i krznaši nisu uključeni u proračun budući prve dvije kategorije životinja ne postoje u Hrvatskoj dok podaci o broju krznaša nisu dostupni. Budući ukupan broj peradi u Hrvatskoj uključuje i neke druge životinje poput fazana, prepelica, biserki, nojeva i kokoši osim kokoši nesilica, kako bi se osigurala cjelovitost proračuna i usporedivost sa statističkim podacima, isti su pridruženi u potkategoriji Ostala perad. Stoga, Ostala perad uključuje patke, guske, fazane, prepelice, biserke, nojeve i kokoši osim kokoši nesilica.

Glavni izvor podataka su Državni zavod za statistiku, Hrvatska poljoprivredna agencija (broj muznih krava) te za neke kategorije životinja (primarno mule/magarce) FAOSTAT baza podataka. Izvori podataka za svaku godinu i kategoriju životinja prikazani su u tablici 5.1-11. Trend broja životinja za svaku kategoriju prikazan je u tablicama 5.1-12 i 5.1-13.

Tablica 5.1-11 Izvori podataka o aktivnostima za NFR šifru 3.B Stočarstvo i gospodarenje stajskim gnojivom

Kategorije životinja

DZS

FAO

HPA

Ministarstvo poljoprivrede

Muzne krave

1990. - 2020.

Ostala goveda

1990. - 2020.

Ovce

1990. - 2020.

Koze

1990. -1991.;
1999. - 2020.

1992. - 1998.

Konji

1990. - 1994.

2000. - 2009.

1995. - 1999.

2010. - 2020.

Mule / magarci

1990. - 1991.;

2000. - 2009.

1992. - 1994.

1995. - 1999.

2010. - 2020.

Svinje

1990. - 2020.

Perad

1990. - 2020.

Tablica 5.1-12 Podatak o aktivnosti za NFR šifre 3.B.1.a, 3.B.1.b, 3.B.2, 3.B.3, 3.B.4.d, 3.B.4.e i 3.B.4.f

NFR

3.B.1.a

3.B.1.b

3.B.2

3.B.4.d

3.B.4.e

3.B.4.f

3.B.3

SNAP

100501

100502

100502

100505

100511

100506

100512

100503

100504

Naziv

Muzne krave

Ostala goveda

Ostala goveda (telad)

Ovce

Koze

Konji

Mule i magarci

Krmače

Tovne svinje

Jed.

br. životinja

br. životinja

br. životinja

br. životinja

br. životinja

br. životinja

br. životinja

br. životinja

br. životinja

1990.

462718

47405

315804

751000

172000

39000

17000

232000

1341000

1991.

443566

65873

268586

753000

133000

36000

13000

234000

1387000

1992.

359863

29830

195326

539000

113809

26000

13440

180000

1002000

1993.

347245

47269

209368

525000

105000

22000

12430

193000

1069000

1994.

325809

28338

162736

444000

107685

21000

6640

198000

1149000

1995.

316943

35873

149209

453000

107292

4685

1549

182000

993000

1996.

293893

36373

141822

427000

105271

5274

1750

181000

1016000

1997.

283652

33965

137815

453000

99544

5886

1902

185000

991000

1998.

273516

38451

134112

427000

84403

6540

2077

186000

980000

1999.

268438

29339

140920

488000

78000

7309

2255

205000

1157000

2000.

262209

26933

137428

528675

79393

9611

2518

185249

1048296

2001.

254096

28104

156223

539498

92943

10871

2780

187102

1046721

2002.

247026

32285

137802

580016

96534

13570

3097

190189

1096308

2003.

252211

29424

162685

586641

86087

15217

3033

200907

1145756

2004.

226289

48078

191568

721578

126060

17057

3195

229446

1259889

2005.

234966

38787

197272

796480

134483

17883

3146

199351

1005609

2006.

232923

37300

212682

679839

102877

18885

3299

198668

1289820

2007.

225407

32052

209618

645992

91902

18075

3415

182635

1165708

2008.

212625

37799

203131

643384

83877

19687

3591

162063

941819

2009.

212220

28284

206647

619044

76119

19958

3617

167649

1082225

2010.

206537

23534

214243

629437

75215

19306

2490

163956

1066618

2011.

184745

25683

236127

638608

70030

20041

2833

129375

1104031

2012.

180555

26415

244547

679313

71978

20335

3100

125966

1056381

2013.

168025

37467

236940

620000

69000

21467

2967

127643

983007

2014.

159394

62289

218954

604866

60697

21144

2162

119277

1036943

2015.

151502

52433

236157

607711

62057

21868

2471

150377

1044762

2016.

146510

54357

243746

618896

75530

22775

2880

152593

1040696

2017.

139443

55523

255791

636808

76771

23209

3273

159761

992668

2018.

135851

28302

249972

636294

80064

23649

3711

155506

924956

2019.

130025

31941

258273

657197

81540

24737

4143

160019

894828

2020.

109807

56022

257052

661992

86258

25795

4677

112700

920348

Izvor: DZS, FAO, HPA; Obrada: Ekonerg d.o.o.

Tablica 5.1-13 Podatak o aktivnosti za NFR šifre 3.B.4.g.i, 3.B.4.g.ii, 3.B.4.g.iii, i 3.B.4.g.iv

NFR

3.B.4.g.i

3.B.4.g.ii

3.B.4.g.iii

3.B.4.g.iv

SNAP

100507

100508

100509a

100509z

Naziv

Kokoši nesilice

Brojleri

Pure

Patke

Guske

Ostala perad

Jedinica

životinja

životinja

životinja

životinja

životinja

Životinja

1990.

7756000

4416916

854870

345557

113147

3615510

1991.

7671000

4264538

825378

333635

109243

3308206

1992.

6648000

3394171

656923

265542

86948

2090416

1993.

6321000

3279241

634679

256551

84003

2121525

1994.

6253000

3229137

624982

252631

82720

2060530

1995.

6503000

3105426

601038

242953

79551

1492032

1996.

6260000

2839151

549502

222121

72730

1049497

1997.

6089000

2826754

547103

221151

72412

1188581

1998.

5853000

2572101

497816

201228

65889

768967

1999.

5851000

2673000

545000

219655

71923

1510422

2000.

5988000

3235000

516000

227435

74470

1215096

2001.

5709000

3352000

497000

237356

77718

1873926

2002.

5775000

3686000

528000

235699

77176

1363126

2003.

5610000

3936000

477000

237982

77923

1439095

2004.

6447000

2634000

599000

226000

74000

1205000

2005.

6056000

2520000

431000

175000

68000

1390000

2006.

5758000

2068000

573000

219000

76000

1394000

2007.

5529907

2097961

677474

191000

70000

1487000

2008.

5486401

2281879

577486

184000

57000

1429000

2009.

5673000

3111000

584000

186976

62203

1170187

2010.

4357905

3377605

726301

200785

45972

760873

2011.

4078789

4420993

608666

172387

39176

203421

2012.

3696170

4980156

470701

210080

45994

757258

2013.

3979081

4524637

444116

120215

26213

212428

2014.

3722447

5556971

369446

96024

49011

523209

2015.

3017389

5974694

495034

74476

21675

606517

2016.

3496860

5362104

511844

91514

21009

373016

2017.

3843140

5838080

493072

50848

13284

160976

2018.

2777952

7525121

442028

55603

16089

596011

2019.

2786363

8895498

511289

52114

16533

484894

2020.

2865082

9213219

480973

52638

11938

432868

Izvori: DZS; Obrada: Ekonerg d.o.o.

Rekalkulacije i poboljšanja

Emisije svih relevantnih onečišćujućih tvari rekalkulirane su za razdoblje 2010.-2019. zbog novih podataka o aktivnosti za konje i mule/magarce.

Rekalkulirane su emisije za cijeli vremenski niz 1990. – 2019. svih relevatnih onečišćujućih tvari za sve kategorije životinja u sektoru 3.B zbog prelaska na metodologiju iz GB2019, koja uključuje korištenje alata „Manure Management N-flow tool“.

Proizvodnja usjeva i poljoprivrednih tala (NFR 3.D)

Opis kategorije izvora

Sektor Proizvodnja usjeva i poljoprivrednih tala je izvor emisije NH3, NO, NMHOS i PM. Postoje četiri glavna izvora emisija iz proizvodnje usjeva i poljoprivrednih tala: primjena gnojiva (NH3), mikrobni procesi u tlu (NO), procesi uzgoja (NH3 i NMHOS) te obrada tla i žetva usjeva (PM).

Ovo poglavlje daje informacije za izvore Mineralna N-gnojiva (NFR 3.D.1.a), Organska gnojiva primijenjena na tlo (NFR 3.D.a.2.a), Primjena kanalizacijskog mulja na tlo (NFR 3.D.a.2.b), Urin i izmet od životinja na ispaši (NFR 3.D.a.3), Poljoprivredne aktivnosti na gospodarstvima uključujući skladištenje, rukovanje i transport poljoprivrednih proizvoda (NFR 3.D.c), Kultivirani usjevi (NFR 3.D.e) i Uporaba pesticida (NFR 3.D.f).

Sljedeće kategorije izvora emisije nisu izračunate (NE): NFR 3.D.a.2.c Primjena ostalih organskih gnojiva na tlo (nisu dostupni podaci o aktivnosti), NFR 3.D.a.4 Primjena ostataka usjeva na tlo (ne postoji metodologijama ni emisijski faktori), NFR 3.D.b Indirektne emisije iz poljoprivrednih tala (ne postoji metodologijama ni emisijski faktori), NFR 3.D.d Skladištenje, rukovanje i transport rasutih poljoprivrednih proizvoda izvan gospodarstva, (EF nisu dostupni u GB2019).

Emisije NMHOS iz kategorije izvora NFR 3.D.f Uporaba pesticida prikazani su u sklopu kategorije izvora NFR 2.D.3.a Uporaba otapala u kućanstvu uključujući fungicide.

Mineralna N-gnojiva (NFR 3.D.1.a)

Emisije NH3 i NOx koje proizlaze uslijed primjene mineralnih N gnojiva, uključujući ureu, na poljoprivredne površine.

Organska gnojiva primijenjena na tlo (NFR 3.D.a.2.a)

Životinjski gnoj primijenjen na poljoprivredno tlo. Ovaj izvor emisija NH3 i NOx računa se korištenjem mass-flow pristupa unutar izvora 3.B, a izvještava se u ovoj kategoriji.

Primjena kanalizacijskog mulja na tlo (NFR 3.D.a.2.b)

Emisije NH3 i NOx uslijed primene mulja – koji je u poljoprivredi dopušteno koristiti samo kad sadrži teške metale i organske tvari u količinama koje nisu veće od dopuštenih vrijednosti propisanih čl.5. i čl.6. Pravilnika o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08, dalje u tekstu: Pravilnik) te mulj koji je stabiliziran na način da su u njemu uništeni patogeni organizmi, potencijalni uzročnici oboljenja. Sukladno Pravilniku mulj se mora koristiti na način da se uzimaju u obzir potrebe biljaka za prihranjivanjem, očuva kakvoća tla (održe ili poboljšaju njegove fizikalne i biološke osobine), te očuva kakvoća površinskih i podzemnih voda.

U razdoblju do 2010. godine na korištenje u poljoprivredi upućivao se samo mulj iz biološke obrade otpadnih voda prehrambene industrije, dok su od 2012. nadalje mulj na korištenje u poljoprivredi upućivali i uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, uslijed čega u navedenom razdoblju dolazi do značajnijeg porasta količina mulja upućenih na korištenje u poljoprivredi. Podatke za 2020. godinu prijavilo je 6 proizvođača mulja i 4 korisnika mulja.

Ostala organska gnojiva primijenjena na tlo (NFR 3.D.a.2.c)

Izvor emisija NH3 i NOx iz primjene ostalih organskih gnojiva na tlo, uključujući kompost. Podaci o aktivnosti za ovu kategoriju biti će dostupni te obrađeni u sljedećem podnesku.

Urin i izmet od životinja na ispaši (NFR 3.D.a.3)

Životinjski izmet i urin primijenjen na pašnjačkim površinama. Ovaj izvor emisije NH3 i NOx se računa korištenjem mass-flow pristupa unutar izvora 3.B, a izvještava u ovoj kategoriji.

Poljoprivredne aktivnosti na gospodarstvima uključujući skladištenje, rukovanje i transport poljoprivrednih proizvoda (NFR 3.D.c)

Odnosi se na emisije čestica uslijed poljoprivrednih aktivnosti obrade tla, pri čemu se koristi podatak o ukupnoj obrađenoj poljoprivrednoj površini (UAA).

Kultivirani usjevi (NFR 3.D.e)

Odnosi se na emisije NMHOS prilikom uzgoja usjeva, pri čemu se koriste podaci o površinama usjeva i pašnjaka.

Uporaba pesticida (NFR 3.D.f)

Emisije pesticida uglavnom potiču iz njihove upotrebe u poljoprivrednom i šumskom sektoru. Ostali izvori emisije (npr. Proizvodnja pesticida ili emisija uvezenih proizvoda) nisu uključeni u ovu kategoriju izvora.

Emisije pesticida uglavnom potiču iz njihove upotrebe u poljoprivrednom i šumskom sektoru. Ostali izvori emisije (npr. Proizvodnja pesticida ili emisija uvezenih proizvoda) nisu uključeni u ovu kategoriju izvora. U vodiču EMEP / EEA 2013 bili su uključeni sljedeći pesticidi: aldrin, klordan, DDT, dieldrin, endrin, heptaklor, heksaklorbenzen (HCB), mireks, toksafen, pentaklorofenol i lindan. Upotreba ovih pesticida kao čistih tvari navedenih u Arhuškom protokolu o postojanim organskim onečiščavalima (POO) i Štokholmskoj konvenciji već je zabranjena kod većine stranaka koje su ratificirale Protokol. U skladu s POO protokolom čl. 3, st. 8 i čl. 9, st. 1 (b) prijavljuju se samo tvari (PAU, dioksini / furani, HCB i PCB) navedene u Prilogu III.

Od početka devedesetih godina HCB se više ne koristi kao čista supstanca. Međutim može biti prisutan kao nečistoća ili kao nusproizvod u određenim pesticidima ili određenim kemikalijama. Neki od tih pesticida, npr. klorotalonil (fungicid) i pikloram (herbicid) još uvijek su u uporabi i njihova je primjena odobrena do 2017. g. ili duže (vidi npr. bazu podataka EU o pesticidima). U 2014. godini više od 75% ukupne prodaje pesticida (396 kt) u EU 28 bili su fungicidi i herbicidi (vidjeti Eurostat-ovu bazu podataka, prodaja pesticida). Širom svijeta korišteno je više od 24 milijuna tona fungicida i herbicida. Iz tog razloga, primjene pesticida i dalje su izvor HCB emisija.

Emisije nastaju nakon primjene pesticida ili iz isparivanja nanesenog pesticida s lista ili tla prije njegovog unošenja u usjev ili tlo, ili zbog "sprej raspršivanja", kretanje sitnih kapljica spreja pesticida od ciljane zone primjene do područja koja su niz vjetar. Za proračun emisija moraju se uzeti u obzir samo primarne emisije aktivnog unosa (npr. Isparavanje tijekom primjene, isparavanje s biljke i površine tla nakon primjene). Daljnji se načini emisije zanemaruju, zbog postojanosti i visokog sorpcijskog ponašanja odgovarajućeg pesticida ili HCB na organsku tvar tla.

Općenito, pesticide karakterizira njihova kemijska struktura i svojstvo polu-hlapljivosti. Ovo posljednje svojstvo određuje ponašanje emisije. Nizozemska studija (MJPG, 1995.) procijenila je da u prosjeku 25% svih korištenih pesticida emitira u zrak.. Međutim, međunarodnim sporazumom zabranjena je upotreba najopasnijih pesticida (vidi tablicu 5.3-1). Jedine emisije vezane za uporabu pesticida o kojima se trenutno izvještava su one HCB-a koji je prisutan kao kontaminant tj. onečišćenje. Prema modelu ispiranja pesticida (PELMO 3.31; Ferrari i sur., 2005.), svi HCB prisutni kao kontaminant će biti isparljivi.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Mineralna N-gnojiva (NFR 3.D.1.a)

Za proračun emisije NH3 iz kategorije izvora NFR 3.D.1.a korištena je Tier 2 GB2019 metodologija, dok je za proračun emisija NOx korištena Tier 1 GB2019 metodologija. Emisijski faktori za proračun emisije NH3 su zadani Tier 2 faktori (GB2019, tablica 3.2). Cjelokupno poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj spada u „cool“ klimatsku zonu sa srednjom temperaturom od 10-11°C sukladno stručnoj literaturi (Zaninović, M. et al.). Za 32% zemljišta procijenjeno je pH niži od 7,7 (Mesić, M. et al).

Metodologija također uključuje obradu podataka o aktivnosti, a koja se odnosi na izračun količine dušika (N) u svakom proizvedenom mineralnom gnojivu minus izvezena gnojiva plus mineralna gnojiva uvezena u Hrvatsku. Ovaj izračun se provodi na osnovu podataka dobivenih od svih proizvođača gnojiva u Hrvatskoj, te na osnovu količina formiranja određenog mineralnog gnojiva i sadržaja N u svakoj formulaciji. Pretpostavka je da se sva mineralna gnojiva, prodana i uvezena u Hrvatskoj zapravo primjene na tlo.

Procjena se temelji na količini N u mineralnim gnojivima koja se potroše godišnje u RH te na podacima o „Potrošnji mineralnih gnojiva, u tonama dušika“ koji su dobiveni od DZS – a.

  • Podaci o potrošnji mineralnih gnojiva koja se proizvedu i primijene u RH su dobiveni od strane proizvođača mineralnih gnojiva za vremensko razdoblje od 1992. – 1999., budući da DZS nema podatke o N primijenjenom iz mineralnih gnojiva prije 2000. godine (Tablica 5.5-1). Podaci o monerlanim gnojivima proizvedenim i primijenjenim u Hrvatskoj 1990. i 1991. godine procijenjeni su ekstrapolacijom koristeći podatke od 1992. do 1999. godine.
  • Set podataka DZS-a “Potrošnja mineralnih gnojiva, NUTS 0, u tonama nutrijenta” dostupan je od 2000. godine, s vrhuncem potrošnje u 2008. godini.

Relevantni podatak o aktivnosti je potrošnja (primjena) mineralnog N-gnojiva. Potrošnja se odnosi na količine proizvedene i prodane za domaću potrošnju te također na uvezene količine. Izvori podataka su proizvođači mineralnih gnojiva u Hrvatskoj. U Hrvatskoj postoje tri proizvođača mineralnih gnojiva, od kojih je jedan dominantan. Preostali su započeli s proizvodnjom 2006. i 2010. godine. Izrada podataka o aktivnosti se odnosi na izračun količine dušika (N) u svakom proizvedenom tipu mineralnog gnojiva, ne uzimajući u obzir uvezena mineralna gnojiva, ali uključujući mineralna gnojiva uvezena u Hrvatsku. Ovaj izračun se provodi na osnovu podataka dobivenih od svih proizvođača gnojiva u Hrvatskoj, te na osnovu količina formiranja određenog mineralnog gnojiva i sadržaja N u svakoj formulaciji. Jedino za 1990. i 1991. godinu, zbog nedostupnosti podataka, potrošnja je procijenjena metodom ekstrapolacije koristeći trend od 1992. do 2006. godine.

Budući da su službeni DZS podaci o potrošnji N (bez podjele po tipovima gnojiva) dostupni za razdoblje od 2000. godine (a koristi se i kao set AD za CRF tablice), podaci o proizvodnji mineralnih gnojiva za svaku vrstu gnojiva korišteni su kao vektor za distribuciju DZS podataka. Očekuje se da će podaci DZS-a uskoro biti dostupni za čitavo vremensko razdoblje od 1990. – 2000.

Podaci o aktivnosti za dušik (N) primijenjen za svaki tip mineralnog gnojiva prikazani su u tablici 5.2-1.

Tablica 5.2-1 Podaci o aktivnosti za NFR šifru 3.D.1.a

NFR 3.D.1a

Primijenjen N (dušik)

Naziv

Urea

Kalcij amonij nitrat

NPK

Amonij nitrat

Urea amonij nitrat

Amonij sulfat

Amonij sulfonitrat

Ukupno

Jedinica

kg N

kg N

kg N

kg N

kg N

kg N

kg N

kg N

1990.

31376015

39030122

36285992

0

721273

0

0

0

1991.

31957265

38643459

37441717

0

672217

0

0

0

1992.

41093640

43521030

39921424

0

282405

0

0

0

1993.

32705540

27743580

29856295

0

1053575

0

0

0

1994.

29839280

36707850

29814546

0

549065

0

0

0

1995.

29038880

35701020

28395908

0

279725

0

0

0

1996.

32894140

34644780

30768659

0

81740

0

0

0

1997.

42897760

43609050

35924213

0

920915

0

0

0

1998.

27755940

38790630

28358872

0

341030

0

0

0

1999.

31669160

34221420

39495688

0

235170

0

0

0

2000.

38179584

39921706

39861836

0

41875

0

0

0

2001.

57768696

37933147

32340662

0

300495

0

0

0

2002.

50655639

38065664

31650881

0

96815

0

0

0

2003.

42176472

31017324

33360685

0

5203219

1863300

0

0

2004.

45109237

32069375

33625948

0

5126147

1647293

0

0

2005.

41939650

36264840

36438674

0

4983133

1682703

0

0

2006.

41555040

40021849

37732772

0

3024324

1540316

0

0

2007.

46486607

39451328

40122830

0

3574246

813389

0

0

2008.

65532821

55416207

47907534

0

467684

827953

0

0

2009.

33343767

30669628

26144086

0

15769

619850

0

0

2010.

45043935

38246014

25485034

0

23187

547131

0

0

2011.

56381522

38898515

29057189

0

19372

658501

0

0

2012.

52977787

31041560

22209100

0

0

655953

0

0

2013.

32923601

28558977

16160081

0

0

276940

0

0

2014.

27880685

28878928

16627034

0

0

293602

0

0

2015.

35233951

32046047

19745358

0

8341

345630

41252

7121

2016.

31518361

26429010

12965009

0

542053

328108

189915

347543

2017.

40251540

31397799

25147230

0

248205

350025

234633

782570

2018.

49232412

32678534

15837330

0

0

635677

594076

441971

2019.

43956766

35984500

16236897

0

195

559099

419647

362495

2020.

49043506

32853186

15953639

0

0

647718

241032

224418

Izvor: DZS; Obrada: Ekonerg d.o.o.

Organska gnojiva primijenjena na tlo (NFR 3.D.a.2.a)

Korištena metodologija za izračun emisije NH3 je GB2019 metodologija Tier 2, pri čemu su NH3 emisije iz ovog izvora izračunate unutar kategorije NFR 3.B, korištenjem istih podataka o aktivnosti.

Za izračun emisije NOx korištena je Tier 1 metodologija (ne postoji dostupna Tier 2 metodologija u GB2019). Budući da je za izračun NH3 emisija iz kategorije izvora 3.B Gospodarenje stajskim gnojem korištena Tier 2 metodologija, primijenjeni N je preuzet iz „mass-flow“ proračuna (suma mapplic_slurry_N i mapplic_solid_N).

Za cijeli vremenski niz su izračunate i uvrštene emisije NH3 za sve kategorije životinja, te emisije NOx za kategorije životinja svinje i perad (3.B.3, 3.B.4.g.i, 3.B.4.g.ii, 3.B.4.g.iii i 3.B.4.g.iv), dok su emisije NOx za ostale (dominantno pašnjačke) kategorije životinja iskazane u NFR 3.D.a.3, sukladno GB2019 metodologiji.

Zbog usklađivanja vrijednosti stope izlučivanja dušika (Nex) u IIR-u s CRF vrijednostima Nex-a, došlo je do rekalkulacija emisija NH3 i NOx u čitavom vremenski nizu.

Primjena kanalizacijskog mulja na tlo (NFR 3.D.a.2.b)

Emisije NH3 i NOx iz izvora 3.D.a.2.b Primjena kanalizacijskog mulja na tlo su prvi put uključene u podnesku 2018 (IIR 1990. – 2016.). Nakon revizije, TERT je preporučio (HR-3Da2b-2018-0001) da se postojeća Tier1 metodologija modificira odnosno primjeni EF od 0,04 kg NO2 (GB2019, Annex 2) te EF of 0,13 kg NH3 (GB2019, Annex 1), te podatak o aktivnosti „primijenjenog N iz mulja, kada se on primjenjuje na poljoprivrednim površinama“ iz inventara stakleničkih plinova (podatak dostupan počevši s 2005. g.) Podaci su dobiven od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Tablica 5.2-2 Podaci o aktivnosti za NFR 3.D.a.2.b

NFR 3Da2b

Količina N (kg/god.)

1990.

NE

1991.

NE

1992.

NE

1993.

NE

1994.

NE

1995.

NE

1996.

NE

1997.

NE

1998.

NE

1999.

NE

2000.

NE

2001.

NE

2002.

NE

2003.

NE

2004.

NE

2005.

330

2006.

660

2007.

770

2008.

1760

2009.

17859

2010.

16886

2011.

26574

2012.

37196

2013.

60968

2014.

35756

2015.

51397

2016.

60501

2017.

50191

2018.

66571

2019.

24285

2020.

24473

Izvor: MINGOR; Obrada: Ekonerg d.o.o.

Ostala organska gnojiva primijenjena na tlo (NFR 3.D.a.2.c)

Za proračun emisija iz ove kategorije izvora, koristi se Tier 1 metodologija. Za emisiju NH3 iz primijenjenog N u digestatima koji je dobiven od materijala koji nisu stajsko gnojivo, vrijednosti je potrebno dobiti iz Poglavlja 6.3. Biološka obrada otpada – anaerobna digestija u bioplinskim postrojenjima (NFR 5.B.2)Podaci o aktivnosti za sada nisu dostupni te je prikupljanje tih podataka dugoročni cilj. Pretpostavlja se da su emsiije iz ovog podsektora zanemarive. Detalji su dani u NIR-u 2019, Poglavlje 5.5.1.2.

Urin i izmet od životinja na ispaši (NFR 3.D.a.3)

Korištena metodologija za izračun emisije NH3 je GB2019 metodologija Tier 2, pri čemu su NH3 emisije iz ovog izvora izračunate unutar kategorije 3.B.

Za izračun emisije NOx korištena je Tier 1 metodologija (ne postoji dostupna Tier 2 metodologija u GB2019). Budući da je za izračun NH3 emisija iz kategorije izvora 3.B Gospodarenje stajskim gnojem korištena Tier 2 metodologija, primijenjeni N je preuzet iz „mass-flow“ proračuna (mgraz_N).

Za cijeli vremenski niz su izračunate i uvrštene emisije NH3 i NOx za kategorije životinja: muzne krave, ostala goveda, ovce, koze, konji, mule i magarci (3.B.1.a, 3.b.1.b, 3.B.2, 3.B.4.d, 3.B.4.e, 3.B.4.f) dok su emisije NOx za kategorije životinja svinje i perad prikaza u NFR 3.d.a.2, sukladno GB2019 metodologiji.

Zbog usklađivanja vrijednosti stope izlučivanja dušika (Nex) u IIR-u s CRF vrijednostima Nex-a, došlo je do rekalkulacija emisija NH3 i NOx u čitavom vremenski nizu.

Poljoprivredne aktivnosti na gospodarstvima uključujući skladištenje, rukovanje i transport poljoprivrednih proizvoda (NFR 3.D.c)

Za izračun emisije čestica korištena je Tier 1 metodologija , gdje je Eonečišćujuća tvar = ARpovršina × EF onečišćujuća tvar, korištenjem zadanih EF (0,06 za PM10 i PM2.5, 1,56 kg/ha za TSP, GB2019, tablica 3.1). Podaci o uključivanju/isključivanju kondenzirajuće komponente za PM10 i PM2,5 faktore emisije po NFR kategoriji izvora nalaze se u Prilogu 9 ovog Izvješća.

Podatak o aktivnosti (ARpovršina) za proračun emisija PM je ukupno korištena poljoprivredna površina (UAA), koji je dobiven od Državnog zavoda za statistiku. Podaci o aktivnosti za cijelo povijesno razdoblje prikazani su u tablici 5.2-3.

Tablica 5.2-3 Podaci o aktivnosti za NFR šifru 3.D.c

NFR 3.D.c

Ukupno korištena poljoprivredna površina (UAA)

Jedinica

ha

1990.

3059733

1991.

3048915

1992.

2120536

1993.

2153750

1994.

2179271

1995.

2178453

1996.

2576871

1997.

2658509

1998.

2791681

1999.

2754371

2000.

1168705

2001.

1177999

2002.

1181138

2003.

1195734

2004.

1176161

2005.

1210790

2006.

1230183

2007.

1201756

2008.

1289091

2009.

1299582

2010.

1333835

2011.

1326083

2012.

1330973

2013.

1568881

2014.

1508885

2015.

1537629

2016.

1546019

2017.

1496663

2018.

1485645

2019.

1504445

2020.

1506205

Izvor: DZS

Kultivirani usjevi (NFR 3.D.e)

Za izračun emisije NMHOS korištena je Tier 2 metodologija (EMEP/EEA GB2019). Emisije su izračunate za sve važne usjeve za koje su dostupni faktori emisija u EMEP(EEA GB2019 (pšenica, raž, uljana repica, Tablica 3.3, GB2019). Za preostalu površinu usjeva primijenjen je prosjek između najviše i najniže vrijednosti emisijskog faktora (pšenica i uljana repica) (0,83kg MNHOS/ha)[32].

Hrvatska ima hladnu klimu (Zaninović, M. et al). Stoga je uzet faktor emisije za pašnjake (travnjak 15°C) od 0.41 kg NMHOS/ha/god. prema EMEP/EEA GB2019, tablica 3.3. Emisije se trenutno izračunavaju prema sljedećoj formuli:

ENMHOS_cl_gl = ΣAcl,gl * EFcl,gl

gdje je:

ENMHOS_cl,gl = godišnji tok emisija NMHOS s površina usjeva i travnjaka (kg NMHOS)

Acl,gl = godišnja površina usjeva, godišnja površina travnjaka (ha)

EFcl,gl=EF pšenice, raži i uljane repice te prosječni EF (pšenica i uljana repica) za usjeve i travnjake (15°C) (kg NMHOS/ha)

Tablica 5.2-4 Podaci o aktivnosti za NFR šifru 3.D.e

NFR 3.D.e

Pašnjaci – CLC

Usjevi - DZS (pšenica + raž + uljana repica)

pšenica

raž

Uljana repica

Jedinica

ha

ha

ha

ha

ha

1990.

1201059

1625377

318955

3053

12647

1991.

1200671

1625009

324460

2974

9004

1992.

1200284

1624962

168865

2252

11743

1993.

1199896

1624240

211845

2453

13010

1994.

1199509

1623886

198381

2963

13889

1995.

1199121

1623503

227044

1930

10982

1996.

1198733

1623062

200852

2043

7651

1997.

1198346

1622790

208377

1959

5356

1998.

1197958

1622480

241734

2146

8949

1999.

1197571

1622026

169280

2446

16234

2000.

1197183

1621796

182333

2738

12886

2001.

1196795

1616080

184274

2981

10319

2002.

1196408

1610192

179153

3244

13041

2003.

1196020

1604187

157175

2960

15524

2004.

1195633

1598067

162634

2869

14282

2005.

1195245

1589570

146253

1848

20149

2006.

1194857

1581233

175551

2008

8413

2007.

1188825

1577328

175045

1731

13069

2008.

1182792

1575735

156536

1367

22372

2009.

1176759

1571723

180376

998

28723

2010.

1170727

1567096

168507

1035

16339

2011.

1164694

1561075

149797

871

17536

2012.

1158662

1556125

186949

846

9893

2013.

1157755

1549061

204506

1019

17972

2014.

1156848

1540670

156139

1373

23122

2015.

1155942

1534442

140986

1093

21977

2016.

1155035

1532960

168029

1285

36778

2017.

1154128

1528949

116151

774

48616

2018.

1153222

1528332

135708

1292

55032

2019.

1153222

1527293

141602

1292

41361

2020.

1153222

1525976

145053

1058

41661

Izvori: DZS, NIR

Podaci o aktivnosti za proračun emisija NMHOS su poljoprivredne površine pod usjevima pšenice, raži i uljane repice, dobivene od strane Državnog zavoda za statistiku. Podaci za travnjake uzeti su iz izračuna korištenja zemljišta u LULUCF sektoru. Dodatne informacije dane su u NIR-u 2019., Poglavlje 5.3.3.

Uporaba pesticida (NFR 3.D.f)

Emisija HCB proračunata je korištenjem Tier 1 metode (GB2019) zbrajanjem količine svake primjene pesticida i koncentracije HCB u tom pesticidu (tj. njegov faktor nečistoće):

Nečistoće dobivene proizvodnim postupkom i / ili skladištenjem proizvoda prisutne su u svim aktivnim sastojcima pesticida. Nečistoće mogu imati štetan utjecaj na zdravlje ljudi, okoliš ili oboje. Maksimalni standardi nečistoće (ovdje korišteni kao faktor nečistoće, IF) navedeni su za određene aktivne sastojke. Jedna od navedenih tvari je HCB. Prije primjene propisa o pesticidima, razina nečistoća HCB u mnogim aktivnim tvarima bila je prilično visoka, ali proizvođači su bili dužni drastično smanjiti razinu nečistoće. Danas su količine nečistoće jasno ispod zakonom propisanih razina nečistoća, ali nacionalni standardi za nečistoću HCB-a mogu se razlikovati između zemalja i ovise o godini provedbe. Faktori emisije za izračun emisija prikazani su u tablici 5.2-5.

Tablica 5.2-5 Faktori emisije metodologije Tier 1 za kategoriju izvora 3.D.f Uporaba pesticida

Aktivna tvar

1990

1995

2000

2005

2010

2015

Zabranjeno u EU od

EU Directiva ili propis

mg/kg

mg/kg

mg/kg

mg/kg

mg/kg

mg/kg

Atrazin

2,50

1

1

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

Kraj 2003

No 2004/248/EC

Klopiralid

ne koristi se u EU

ne koristi se u EU

ne koristi se u EU

ne koristi se u EU

2,50

2,50

 

Reg. (EU) No 2019/168, 06/64/EC, No 540/2011, No 678/2014

Klortalonil

300

300

40

10

40

40

 

2005/53/EC, Reg. (EU) 2018/1262, Reg. (EU) No 540/2011, Reg.(EU) 2017/1511, Reg. (EU) No 533/2013

Klortal-dimetil

1000

1000

40

40

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

Kraj 2010

2009/715/EC ******

Endosulfan

0,1

0,1

0,1

0,1

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

Kraj 2005

05/864/EC, No 1107/2009

Lindan

100

50

50

50

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

Kraj 2007

1107/2009, 850/2004, 2000/801/EG

Kvintozen

500

500

500

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

Kraj 2000

No 2000/816/EC

Pikloram

50

50

50

50

50

50

 

No 540/2011, 2010/39/EU, Reg. (EU) No 2018/1796

Propazin

1

1

1

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

 

No 2002/2076

Simazin

1

1

1

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

Kraj 2004

No 2004/247/EC

Pentaklor fenol

50

50

50

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

upotreba zausta-vljena

Kraj 2002

No 2002/2076

Izvor: GB2019

Izvor podatka o aktivnosti su Državni zavod za statistiku i Ministarstvo poljoprivrede. Godišnja prodaja odgovarajuće aktivne tvari u kilogramima koristi se za zaključivanje količine koja se primjenjuje koristeći pretpostavku da se tijekom te godine primjenjuju svi pesticidi koji se prodaju poljoprivrednicima, rančerima, šumarima itd.

Kao rezultat istraživanja zaključeno je da sljedeći pesticidi: Propazin, Pentaklorfenol, Kvintozen, Klortal-dimetil i Endosulfan nisu bili tj. nisu u upotrebi u Republici Hrvatskoj te će se za njih u inventaru koristiti oznaka „NO“. Godišnje količine prodane aktivne tvari pesticida u Republici Hrvatskoj prikazane su u tablici 5.2-6.

Za Lindan su bile dostupne jedino proizvedene količine te je u proračunu emisije HCB pretpostavljeno da je proizvedena količina Lindana jednaka proizvedenoj količini aktivne tvari i da je to jednako prodanoj količini aktivne tvari. Upotreba Lindana je u Hrvatskoj zaustavljena 2002. g.

Za Atrazin u razdoblju 1990. – 1993. bile su dostupne jedino količine prodanog Atrazina. Slijedom toga količine prodane aktivne tvari Atrazin za razdoblje 1990. – 1993. procijenjene su korištenjem srednje vrijednosti od 88% za udjele prodane aktivne tvari Atrazin u prodanoj količini Atrazin u razdoblju 1994.-2003. g. Udio prodane aktivne tvari Atrazin u prodanoj količini Atrazin u razdoblju 1994.-2003. se kretao od 76-97%. Upotreba Atrazina je u Hrvatskoj zaustavljena 2004. g.

Za Simazin u razdoblju 1990. – 1991. nije bilo proizvodnje ni prodaje. Za razdoblje 1992. - 1993. bile su dostupne jedino količine prodanog Simazina. Slijedom toga količine prodane aktivne tvari Simazin za razdoblje 1992. – 1993. procijenjene su korištenjem srednje vrijednosti od 55% za udjele prodane aktivne tvari ostalih herbicida na bazi triazina i prodano aktivne tvari u prodanoj količini ostalih herbicida na bazi triazina u razdoblju 1994.-2007. g. Udio prodane aktivne tvari ostalih herbicida na bazi triazina u prodanoj količini ostalih herbicida na bazi triazina u razdoblju 1994.-2007. se kretao od 45-71%. Upotreba Simazina je u Hrvatskoj zaustavljena 1994. g.

Za Pikloram i Klortalonil bili su dostupni podaci o godišnjoj prodaji aktivne tvari od 2013. g. Za povijesni trend 1990. – 2012. g. u proračun je uzeta količina prodane aktivne tvari u 2013. g. i primijenjena za sve godine u razdoblju 1990. – 2012. g.

Za Propazin su bili dostupni podaci o godišnjoj prodaji aktivne tvari od 2013. g. Propazin je u upotrebi u EU tek od 2010. pa je za razdoblje 2010.-2012. g. u proračun je uzeta količina prodane aktivne tvari u 2013. g. i primijenjena za sve godine u razdoblju 2010.-2012. g.

Tablica 5.2-6 Godišnja prodaja aktivne tvari u kilogramima za predmetne pesticide u Hrvatskoj

Godišnja prodaja aktivne tvari, kg

Godina

Lindan

Atrazin

Simazin

Pikloram

Klortalonil

Klopiralid

1990.

11.700

635.752

NO

82,7

13.515,22

NO

1991.

12.663

356.727

NO

82,7

13.515,22

NO

1992.

13.625

935.968

21.984

82,7

13.515,22

NO

1993.

16.243

912.127

13.740

82,7

13.515,22

NO

1994.

14.633

1.253.000

upotreba zaustavljena

82,7

13.515,22

NO

1995.

15.488

1.334.000

 

82,7

13.515,22

NO

1996.

12.800

818.000

 

82,7

13.515,22

NO

1997.

4.300

606.000

 

82,7

13.515,22

NO

1998.

7.000

732.000

 

82,7

13.515,22

NO

1999.

6.500

168.000

 

82,7

13.515,22

NO

2000.

9.800

695.000

 

82,7

13.515,22

NO

2001.

4.200

1.024.000

 

82,7

13.515,22

NO

2002.

upotreba zaustavljena

544.000

 

82,7

13.515,22

NO

2003.

 

138.245

 

82,7

13.515,22

NO

2004.

 

upotreba zaustavljena

 

82,7

13.515,22

NO

2005.

 

 

 

82,7

13.515,22

NO

2006.

 

 

 

82,7

13.515,22

NO

2007.

 

 

 

82,7

13.515,22

NO

2008.

 

 

 

82,7

13.515,22

NO

2009.

 

 

 

82,7

13.515,22

NO

2010.

 

 

 

82,7

13.515,22

2.784,54

2011.

 

 

 

82,7

13.515,22

2.784,54

2012.

 

 

 

82,7

13.515,22

2.784,54

2013.

 

 

 

82,7

13.515,22

2.784,54

2014.

 

 

 

101,1

8.603,01

3.086,57

2015.

 

 

 

101,9

3.066,80

2.174,11

2016.

 

 

 

84,2

4.078,80

2.597,73

2017.

 

 

 

87,7

4.187,62

3.096,47

2018.

 

 

 

105,8

6.406,20

2.085,05

2019.

89,1

7.552,40

1.736.55

2020.

143,65

1.341,40

1.498,20

Izvori: DZS, MPS

Rekalkulacije i poboljšanja

Mineralna N-gnojiva (NFR 3.D.1.a)

Nije bilo poboljšanja ili rekalkulacija u ovoj kategoriji izvora.

Organska gnojiva primijenjena na tlo (NFR 3.D.a.2.a)

Rekalkulirane su emisije NOx i NH3 za cijeli vremenski niz 1990. – 2019. te za sve kategorije životinja zbog prelaska na metodologiju iz GB2019, koja uključuje korištenje alata „Manure Management N-flow tool“.

Rekalkulirane su emisije NOx i NH3 za razdoblje 2010. – 2019. Zbog korekcije podataka o aktivnosti za konje te mule i magarce.

Urin i izmet od životinja na ispaši (NFR 3.D.a.3)

Rekalkulirane su emisije za cijeli vremenski niz 1990. – 2019. svih relevatnih onečišćujućih tvari za sve kategorije životinja u sektoru 3.B zbog prelaska na metodologiju iz GB2019, koja uključuje korištenje alata „Manure Management N-flow tool“.

Rekalkulirane su emisije NOx i NH3 za razdoblje 2010. – 2019. Zbog korekcije podataka o aktivnosti za konje te mule i magarce.

Poljoprivredne aktivnosti na gospodarstvima uključujući skladištenje, rukovanje i transport poljoprivrednih proizvoda (NFR 3.D.c)

Nije bilo poboljšanja ili rekalkulacija u ovoj kategoriji izvora.

Kultivirani usjevi (NFR 3.D.e)

Uporaba pesticida (NFR 3.D.f)

Nije bilo poboljšanja ili rekalkulacija u ovoj kategoriji izvora.

Spaljivanje žetvenih ostataka (NFR 3.F)

Opis kategorije izvora

Aktivnost paljenja žetvenih ostataka manji je izvor nekoliko onečišćujućih tvari. Praksa spaljivanja ostataka usjeva koristi se kao brz i povoljan način za čišćenje zemljišta od ostataka usjeva, čime se omogućava daljnja nesmetana obrada zemljišta. Spaljivanje također može poboljšati borbu protiv bolesti i štetočina određenih kultura. Praksa spaljivanja žetvenih ostataka zabranjena je zakonodavstvom EU te zakonodavstvom Republike Hrvatske (Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (NN 89/11)).

U ovu kategoriju nisu uključene aktivnosti spaljivanja poljoprivrednog otpada poput ostataka od rezidbe, žetvenih dijelova nakon korištenja u drugu svrhu, primjerice slama koja se koristi za zaštitu poljoprivrednih proizvoda tijekom skladištenja na farmama. Takve se aktivnosti trebaju uključiti u izračun NRF 5.C.2, sektor Otpad.

Paljenje žetvenih ostataka dovodi do emisije niza onečišćujućih tvari u atmosferu koje uključuju amonijak (NH3), dušikove okside (NOx), ne-metanske hlapive organske spojeve (NMHOS), sumporov dioksid (SO2), ugljični monoksid (CO) i čestice (PM), uključujući crni ugljik tj. čađu (BC). Izgaranje žetvenih ostataka također stvara emisiju teških metala i dioksina.

Metodologija, emisijski faktori i podaci o aktivnosti

Za proračun emisija koristi se EMEP/EEA metodologija razine 1 sukladno GB2019, koja se temelji na procjenama količina žetvenih ostataka i primjeni zadanih emisijskih faktora za svaku onečišćujuću tvar te se ta razina izračuna koristiti za proračun emisija na području Republike Hrvatske.

Faktori emisije za izračun emisija uzrokovanih paljenjem žetvenih ostataka prikazani su u Prilogu 4.

Za proračun emisija prema metodologiji razine 1 sukladno GB2019 potrebni su podaci o aktivnostima, koji trebaju uključivati stvarne žetvene površine najznačajnijih usjeva (pšenica, ječam, kukuruz, zob, raž, grašak, grah, soja) koje se spaljuju, te podatke o prosječnim prinosima najznačajnijih usjeva (pšenica, ječam, kukuruz, zob, grašak, grah, soja) za svaku godinu vremenskog niza od 1990. do 2020.

Unapređenje proračuna uključivalo je prikupljanje i obradu potrebnih podataka o aktivnostima koji uključuju stvarne žetvene površine najznačajnijih usjeva koje se spaljuju. Od strane Ministarstva poljoprivrede dobivena je stručna procjena površina pod najznačajnijim usjevima koja se spaljuje za cijeli vremenski niz 1990. – 2020., te su ti podaci prikazani u tablici 5.3-2.

Zadane vrijednosti omjera mase žetvenih ostataka i prosječnog prinosa usjeva (s) navedene su u tablici 5.3-1. Kako bi se osigurala konzistentnost s IPCC Guidelines 2006 (Pogljavlje 2.4) i uz pretpostavku[33] da udio suhe tvari u prinosu (d) iznosi 0,85. Za kulture osim pšenice, kukuruza i riže treba koristiti vrijednosti za pšenicu.

Podaci o prinosu (tablica 5.3-3) najvažnijih usjeva dobiveni su od strane Državnog zavoda za statistiku za sve godine u nizu 1990. – 2020.

Tablica 5.3-1 Zadane vrijednosti za procjenu količine sagorjelih ostataka

Usjev

Omjer mase žetvenih ostataka i prosječnog prinosa usjeva (s)

Prosječni prinos usjeva (Y), kg ha-1 svježe težine

Faktor izgaranja (Cf)

Pšenica

1,3

3,6

0,9

Ječam

1,2

Kukuruz

1,0

11,8

0,8

Zob

1,3

Raž

1,6

Riža

1,4

4,6

0,8

Grašak

1,5

Grah

2,1

Soja

2,1

Izvor: IPCC, 2000., EMEP/EEA GB2019

Tablica 5.3-2 Podaci o površini pod najznačajnijim usjevima koja se spaljuje (stručna procjena)

Žetvena površina (ha)

Pšenica

Ječam

Kukuruz

Zob

Raž

Grašak

Grah

Soja

1990.

63,79

5,16

30200,52

1,55

0,00

0,00

0,00

0,90

1991.

64,89

5,16

29290,68

2,34

0,00

0,00

0,00

0,70

1992.

32,34

3,29

22212,30

1,76

0,00

0,00

0,00

0,50

1993.

46,10

3,66

22389,96

1,72

0,00

0,00

0,00

0,30

1994.

39,70

3,62

22231,02

1,85

0,00

0,00

0,00

0,20

1995.

45,20

3,25

21243,54

1,58

0,00

0,00

0,00

0,10

1996.

41,00

3,10

21649,44

1,63

0,00

0,00

0,00

0,15

1997.

43,10

3,38

22259,16

1,81

0,00

0,00

0,00

0,15

1998.

48,30

4,27

22652,16

2,17

0,00

0,00

0,00

0,20

1999.

34,10

4,45

34553,25

2,41

0,00

0,00

0,00

0,30

2000.

42,10

5,55

26318,79

2,60

0,00

0,00

0,00

0,35

2001.

37,50

6,13

27528,03

2,61

0,00

0,00

0,00

0,35

2002.

36,10

6,12

27612,45

2,45

0,00

0,00

0,00

0,40

2003.

32,20

6,50

27424,98

2,53

0,00

0,00

0,00

0,40

2004.

33,50

6,75

27571,23

2,35

0,00

0,00

0,00

1,20

2005.

30,80

5,03

28707,57

2,12

0,00

0,00

0,00

1,30

2006.

39,20

5,92

26657,55

2,49

0,00

0,00

0,00

2,00

2007.

40,15

5,90

23083,92

2,80

0,00

0,00

0,00

1,40

2008.

30,80

6,55

21984,34

1,99

0,00

0,00

0,00

1,10

2009.

36,70

5,96

17814,60

2,09

0,00

0,00

0,00

0,90

2010.

38,80

5,25

17806,08

1,93

0,00

0,00

0,00

1,20

2011.

30,30

4,83

15256,50

2,53

0,00

0,00

0,00

1,85

2012.

19,10

5,69

11966,44

2,85

0,00

0,00

0,00

1,80

2013.

20,20

5,38

8650,95

2,17

0,00

0,00

0,00

1,60

2014.

16,30

4,62

5051,34

2,11

0,00

0,00

0,00

1,50

2015.

15,60

4,37

2639,70

2,35

0,00

0,00

0,00

9,69

2016.

16,80

5,65

126,04

2,66

0,00

0,00

0,00

8,65

2017.

16,65

5,40

98,85

9,81

0,00

0,00

0,00

2,55

2018.

14,93

5,10

91,79

1,59

0,00

0,00

0,00

1,05

2019.

14,16

5,37

38,38

1,85

0,00

0,00

0,00

1,05

2020.

10,94

1,50

15,86

0,78

0,00

0,00

0,00

1,32

Izvor: MPS

Tablica 5.3-3 Podaci o prinosu najznačajnijih usjeva

Prinos

(tona / ha)

Pšenica

Ječam

Kukuruz

Zob

Raž

Grašak

Grah

Soja

1990.

5,02

3,81

3,88

2.44

5,19

0,29

2,27

2,03

1991.

4,61

3,60

4,89

2,30

4,73

0,31

2,46

2,47

1992.

3,90

3,25

3,67

2,57

2,69

0,31

2,67

1,76

1993.

4,19

3,43

4,48

2,39

2,56

0,12

2,70

2,31

1994.

3,78

2,98

4,55

2,29

2,41

0,14

2,96

2,16

1995.

3,86

3,18

4,90

2,43

2,62

0,29

3,24

2,29

1996.

3,69

2,84

5,23

2,43

2,70

0,22

2,90

2,19

1997.

4,00

3,21

5,88

2,58

2,56

0,19

2,73

2,46

1998.

4,22

3,36

5,25

2,59

2,58

1,33

3,53

2,28

1999.

3,30

2,81

5,56

2,36

2,55

1,25

3,39

2,50

2000.

4,75

3,24

4,07

2,37

2,64

1,65

0,36

1,38

2001.

4,40

3,13

5,67

2,74

3,62

2,48

0,62

2,21

2002.

4,59

3,38

6,38

3,03

2,84

2,39

0,73

2,70

2003.

3,22

2,46

4,20

2,10

2,02

1,30

0,73

1,66

2004.

4,93

3,52

6,31

3,13

3,13

2,29

0,73

2,65

2005.

4,11

3,23

6,92

2,34

2,56

2,00

0,93

2,48

2006.

4,58

3,64

6,53

2,67

2,73

2,19

0,64

2,77

2007.

4,64

3,82

4,94

2,01

2,52

1,79

0,56

1,95

2008.

5,48

4,26

7,98

3,29

2,98

2,48

1,52

3,01

2009.

5,19

4,09

7,35

2,98

2,87

2,57

1,26

2,60

2010.

4,04

3,28

6,97

2,50

2,42

1,54

1,29

2,72

2011.

5,22

4,01

5,68

3,05

3,39

2,76

0,86

2,50

2012.

5,35

4,14

4,34

3,32

2,87

2,91

0,60

1,79

2013.

4,88

3,74

6,50

2,78

2,90

1,23

1,35

2,36

2014.

4,16

3,80

8,10

2,67

2,04

2,64

0,90

2,79

2015.

5,38

4,43

6,47

3,06

3,07

2,06

0,78

2,21

2016.

5,71

4,66

8,55

3,03

3,62

3,46

0,93

3,10

2017.

5,87

4,83

6,31

2,95

3,32

2,00

0,87

2,44

2018.

5,44

4,46

9,12

2,82

3,32

2,14

1,24

3,18

2019.

5,58

4,46

8,98

3,11

3,17

3,49

1,24

3,12

2020.

5,86

4,85

8,43

3,37

4,13

1,31

1,35

3,09

Izvor: DZS

Rekalkulacije i poboljšanja

Rekalkulirane su emisije svih relevantnih tvari za cijeli vremenski niz 1990. – 2019. zbog provedenog unapređenja koje je uključivalo uvođenje novih, nacionalnih podataka o aktivnosti.