Izvještavanje o prostorno raščlanjenim emisijama i LPS-a
Fotografija Ekonerg Ltd.
Ovo poglavlje je po prvi put uključeno u IIR sukladno preporukama TERT-a. Poglavlje sadrži sažete opise metodologije korištene pri izradi prostorno raščlanjenih emisija Republike Hrvatske. Detaljan opis metodologije pripreme mreže i metoda korištenih za izradu prostorno rašćlanjenih emisija dani su u dokumentima: Metodologija kartiranja u EMEP mreži i Metodologija za izradu registra onečišćujućih tvari u zrak za male i difuzne izvore. Dokumenti su na hrvatskom jeziku i nisu javno dostupni.
Prostorno raščlanjene emisije Republike Hrvatske u EMEP mreži 0,1° x 0,1° po prvi put su prijavljene 1. svibnja 2017. g. za 1990., 1995., 2000., 2005., 2010. i 2015. godinu. Podnesene su prostorno raščlanjenene emisije sljedećih onečišćujućih tvari: NOx, NMHOS, SOx, NH3, PM2,5, PM10, BC, CO, Pb, Cd, Hg, PCDD/PCDF, PAU-ci, HCB i PCB-ove, koje su ujedno i obvezne za izvještavanje o prostorno raščlanjenim emisijama. Podnesene prostorno raščlanjene emisije RH agregirane su u GNFR sektore (izvorni nazivi): A_PublicPower, B_Industry, C_OtherStationaryComb, D_Fugitive, E_Solvents, F_RoadTransport, G_Shipping, H_Aviation, I_Offroad, J_Waste, K_AgriLivestock, L_AgriOther, N_Natural, O_AviCruise, P_IntShipping. Podnesak u 2017. g. uključivao je i emisije LPS prema kategorijama izvora (GNFR) za relevantne onečišćujuće tvari i za godine: 1990., 1995., 2000., 2005., 2010. i 2015.
Podnesene prostorno rasčlanjene emisije za RH (Priloga V Smjernica za izvještavanje 2014) uključuju i emisije LPS-a koje se i zasebno podnesene u Prilogu VI Smjernica za izvještavanje 2014.
Podnesak 1. svibnja 2021. g. uključio je prostorno raščlanjene emisije za 1990., 1995., 2000., 2005., 2010., 2015. i 2019. godinu, sve obvezne onečišćujuće tvari i GNFR sektore istovjetno s podneskom u 2017. g. Također, uključio je i emisije LPS za 2019. godinu prema kategorijama izvora (GNFR) za relevantne onečišćujuće tvari (vidjeti tablicu 1.1-6).
Prostorno raščlanjene emisije Republike Hrvatske dostupne su na Internet poveznici: https://emep.haop.hr/. Na navedenoj poveznici dostupne su i prostorno raščlanjene emisije za pet zona kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj u istoj rezoluciji ali i prostorno raščlanjene emisije za četiri aglomeracije kvalitete zraka i jedan grad od interesa u finijoj rezoluciji 500 m x 500 m temeljeno na EMEP rezoluciji.
Prostorno raščlanjene emisije Republike Hrvatske pripremljene su u skladu sa Smjernicama 2014 i Prilozima V i VI uz Smjernice te EMEP/EEA metodologijom. Prostorno raščlanjene emisije Republike Hrvatske prijavljene u 2017. godini dostupni su na Internet stranici centralnog skladišta podataka EIONET na Internet poveznici: http://cdr.eionet.europa.eu/hr/un/clrtap/gridded/ te na stranicama CEIP-a na Internet poveznici: https://www.ceip.at/ms/ceip_home1/ceip_home/status_reporting/2017_submissions/.
Prostorno raščlanjene emisije koje će se prijaviti 1. svibnja 2021. g. u skladu su sa setom pomoćnih (proxy) podataka korištenih pri izradi prostorno raščlanjenih emisija podnesene 2017. g. i emisijama onečišćujućih tvari za razdoblje 1990. – 2019. g. prijavljene 15. veljače 2021. g. Također, uključuju i sva unaprjeđenja provedena do podneska inventara u 2021. te u tom smislu dopunu seta proxy podataka i prostorno raščlanjenih emisija.
Prostorno rasčanjenje emisija na teritoriju RH provedeno je modelom EkoReGis koji se temelji na brojnim nacionalnim geografskim skupovima podataka. Kako je model vrlo složen i uključuje mnoge prostorne podaci, samo su najvažniji ulazni podaci i opisi metodologije uključeno u IIR izvješće. Više detalja o primjenjenoj metodologiji i modelu mogu se pronaći u dokunmentu: „Izvješće o prostorno raščlanjenim emisijama za područje republike hrvatske i pripadajuće zona kvalitete zraka“ (Lit. 57). Dokument nije javno dostupan i na hrvatskom je jeziku.
Sažetak glavnih promjena
U ovom poglavlju se daje sažetak glavnih promjena i poboljšanja u metodologiji za pojedine GNFR kategorije za prijavu u 2021. godini u odnosu na prijavljene 2017. godine. Provedene promjene / poboljšanja su sljedeća:
- Ažurirane nacionalne emisija onečišćujućih tvari u zrak za 1990., 1995., 2000., 2005., 2010. i 2015. godinu prema podnesku u 2021. godini za razdoblje (1990. – 2019.).
- U okviru kategorije NFR 2.D.3.i, 2.G Ostala uporaba otapala i proizvoda uključena je nova aktivnost - Uporaba vatrometa.
- Uvrštavanje nove kategorije NFR 3.D.a.3 Urin i izmet od životinja na ispaši za sljedeće životinje (muzne krave, ostala goveda, ovce, koze, konji, mule i magarci).
- Uvrštavanje nove kategorije NFR 3.D.a.2.a Organska gnojiva primijenjena na tlo.
- Uvrštavanje nove kategorije NFR 3.D.a.2.b Primjena kanalizacijskog mulja na tlo.
- Uvrštavanje nove kategorije NFR 5.B.1 Biološka obrada otpada - Kompostiranje.
- Za kategoriju NFR 2.D.3.e Odmašćivanje promijenjen je podatak o aktivnosti.
- Uvrštavanje nove kategorije NFR 3.D.c Poljoprivredne aktivnosti na gospodarstvima uključujući skladištenje, rukovanje i transport poljoprivrednih proizvoda i proračunavanje emisije čestica PM.
- Uvrštavanje nove kategorije NFR 3.D.e Kultivirani usjevi i proračunavanje emisije NMHOS.
- Uvrštavanje novih kategorija NFR 1.A.2 Izgaranje u industriji za 1990., 1995. i 2000. godinu i to 1.A.2.a Željezo i čelik, 1.A.2.b Metali osim željeza, 1.A.2.c Kemikalije, 1.A.2.d Celuloza, papir i tisak, 1.A.2.e Hrana, piće i duhan i 1.A.2.f Ne-metalni minerali.
- U okviru kategorije NFR 2.D.3.g Kemijski proizvodi uključena je nova aktivnost – Propuhivanje bitumena.
- Uvrštavanje nove kategorije NFR 3.D.f Uporaba pesticida i proračunavanje emisije HBC.
- Uvrštavanje nove kategorije NFR 3.F Spaljivanje poljoprivrednih ostataka i proračunavanje relevantnih emisija.
- Emisije iz kategorije NFR 5.D.1 Otpadne vode iz stambenog/uslužnog sektora su prebačene u NFR 5.D.2 Otpadne vode iz industrije, a iz NFR 5.D.3 Ostale otpadne vode – septičke jame u NFR 5.D.1 Otpadne vode iz stambenog/uslužnog sektora.
- Uključeni emisije za 2019. godinu svih velikih točkastih izvora (LPS) prema kategorijama izvora (GNFR) za relevantne onečišćujuće tvari prijavljene u ROO i HLAP bazu podataka.
- Uključeni emisije za 2019. godinu velikih točkastih izvora (LPS) iz sektora Poljoprivreda (farme) prema kategorijama izvora (GNFR) za relevantne onečišćujuće tvari proračunate od strane izrađivača temeljem brojnosti grla po vrsti i postojećim tehnikama smanjenja emisija NH3.
Metodologija i modeli
Za pripremu prostorno raščlanjenih emisija onečišćujućih tvari Republike Hrvatske izrađen je EkoReGis model. Metodologija ugrađena u EkoReGis model slijedi propisanu EMEP/EEA metodologiju sukladno GB2019. Model EkoReGis razvijen je od strane tvrtke EKONERG d.o.o. u sklopu projekta: „Izrada registra emisija onečišćujućih tvari s prostornom raspodjelom emisija u EMEP mreži visoke rezolucije“ (Lit 59).
EkoReGis model razvijen je prema zahtjevima za izvještavanje o mrežnim emisijama prema EMEP/EEA metodologiji te uključuje sve izvore emisija koji postoje ili su postojali u godinama za koje se izvještava: 1990., 1995., 2000., 2005., 2010., 2015. i 2019. na teritoriju Republike Hrvatske za one onečišćujuće tvari, za koje postoji obveza izvještavanja o raščlanjenim emisijama. Model rezultatno daje prostorno raščlanjenje emisija i njihov vizualni prikaz u EMEP mreži visoke rezolucije 0,1° x 0,1°, uključujući i raščlanjenje za pet zona kvaliteta zraka kao i u mreži rezolucije 500 m x 500 m za četiri aglomeracije kvalitete zraka i jedan grad od interesa. Emisije za područje aglomaracija nije ažurirano u 2021. g. i zadnje su dostupni podaci iz 2017. g.
Rezultati ovog modela su podaci o prostornim emisijama koji predstavljaju ulaz za modeliranje kvalitete zraka, a koji su ulazni podatak za procjenu atmosferskih koncentracija i taloženja. EkoReGis je primarno razvijen kako bi bio primjenjiv za obvezno izvještavanje o mrežnim emisijama sukladno CLRTAP-u.
Za ovogodišnji podnesak ažurirani su prikazi prostorno raščlanjenih inventara za godine 1990., 1995., 2000., 2005., 2010. i 2015., pripremljen je novi prostorno raščlanjeni inventara za 2019.
Svrha i komponente modela
EkoReGis je razvijen sa svrhom dobivanja poboljšane kvalitete podataka o prostornim emisijama (veća rezolucija) te daljnju primjenu tih podataka u: modeliranju kakvoće zraka za procjenu postojećeg stanja kvalitete zraka, predviđanje kvalitete zraka, planiranje kvalitete zraka, podjelu izvora i pri izradi studija izloženosti onečišćenju zraka.
Prije uspostave EkoReGis modela, RH je izvještavala o nacionalnim mrežnim emisijama u EMEP mreži rezoluciji 50 km x 50 km.
U EkoReGis model inkorporirane su četiri ključne komponente za cjelovitu primjenu EMEP/EEA metodologije prostornog raščlanjivanja emisija:
- nacionalne emisije onečišćujućih tvari službeno podnesene sukladno UNECE CLRTAP i NECD;
- pripremljene geokodirane mreže za RH, 5 zona kvaliteta zraka, 4 aglomeracije i jedan grad od interesa;
- raspoloživi setovi proxy podataka;
- inženjerski modeli po kategorijama ispuštanja emisija u zrak (NFR, SNAP).
Sve četiri komponente korištene su kako bi se opisao svaki od kvadranata koji pripadaju RH, zonama RH, aglomeracijama i jednom gradu. Svaki od kvadranata pripremljenih geokodiranih mreža je definiran jedinstvenim brojem (ID kvadranta) i pripadajućim atributima, različitim proxy podacima. U konačnici je nacionalna emisija po definiranom inženjerskom modelu preko proxy podataka pridružena u svaki od kvadranata.
Pojednostavljeni prikaz metodologije koja uključuje sve prethodno opisano prikazan je na slici 10.2-1.
Slika 10.2-1 Pojednostavljeni prikaz metodologije za prostorno raščlanjivanje emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske
Izvor: Ekonerg d.o.o.
Priprema geokodirane mreže
Prvi korak kod izrade EkoReGis modela bio je priprema mreže. Pri tom su korištena podaci specifični za Hrvatsku koji definiraju mrežna polja i udio mrežnih polja[46] (dostupno na linku: https://www.ceip.at/ms/ceip_home1/ceip_home/new_emep-grid/grid_definition/), koji su preklopljeni sa Središnjim registrom prostornih jedinica (slika 10.2-2 lijevo). Preklapanjem su utvrđene nesukladnosti pa su dodijeljeni podaci specifični za Hrvatsku, korigirani (slika 10.2-2 desno) na način da su crveno označena polja uklonjena, a zelana dodana. U originalu EMEP mreža za RH sadržava 927 kvadranata, a korigirana mreža njih 926. Informacija o provedenoj korekciji je poslana u CEIP - Center on Emission Inventories and Projections (Emep.Emissions emep.emissions@umweltbundesamt.at).
|
Slika 10.2-2 Izvorna EMEP mreža za Republiku Hrvatsku (lijevo) i presjek modificirane EMEP mreže s prostornim jedinicama RH (desno)
Izvor: Metodologija kartiranja u EMEP mreži, Naručitelj: HAOP (sada MINGOR), Izvršitelj: Ekonerg d.o.o.
Geoprostorni obuhvat EkoReGis modela
EkoReGis model pokriva područje definirano nacionalnom kopnenom i morskom granicom (slika 10.2-3 lijevo) i Registrom prostornih jedinica RH (20 županija i Grad Zagreb sa statusom županije) (slika 10.2-3 desno) te područja pet zona i četiri aglomeracija definiranih Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 24/2014) (slika 10.2-4).
|
Slika 10.2-3 Granica Republike Hrvatske (lijevo) i Registar prostornih jedinica Republike Hrvatske (desno)
Izvor: Slika lijevo: https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/df78e11f-04a6-4cee-bd08-17c1abeb572e/; Slika desno: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Counties_of_Croatia-fr.svg
Slika 10.2-4 Presjek modificirane EMEP mreže za Republiku Hrvatsku s hrvatskim područjima pet zona i četiri aglomeracije kvalitete zraka
Izvor: Metodologija kartiranja u EMEP mreži, Naručitelj: HAOP (sada MINGOR), Izvršitelj: Ekonerg d.o.o.
U Hrvatskoj postoje tri glavne klimatske regije: kontinentalna, središnja (planinska) i obalna (pomorska). Ove su tri klimatske regije uvjetovane izuzetno raznolikim reljefom s tri glavne vrste: nizinski - Panononska Hrvatska, planinski - Gorska Hrvatska i obalnim Primorska Hrvatska (slika 10.2-5). Središnji dio Hrvatske najhladniji je s planinskom klimom, a kontinentalni je s kontinentalnom klimom nešto blaži nego u središnjem dijelu. Obalni dio Hrvatske ima blagu mediteransku klimu. Klimatska obilježja su bila jedan od parametara korištenim za prostorno raščlanjivanje emisija iz kategorije NFR 1.A.4.b.i Kućanstvo.
Slika 10.2-5 Klimatske regije Republike Hrvatske
Izvor: https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/df78e11f-04a6-4cee-bd08-17c1abeb572e/
Kvantificiranje i prostorno raščlanjivanje difuznih izvora na području RH u EkoReGis modelu
Prostorno raščlanjivanje emisija u kvadrante mreže mreže s granicama više država, zona, aglomeracija, općina i gradova koristi se jednadžba 2:
(2)
Gdje je:
= emisija onečišćujuće tvari pi, u kvadrantu K
= ukupna emisija onečišćujuća tvar pi za područje RH
= frakcija kvadranta K mreže (1 ili <1)
= proxy podatak povezan s onečišćujućom tvari pi, unutar kvadranta K (npr. broj stanovnika u tom kvadrantu)
= proxy podatak povezan s onečišćujućom tvari pi, ukupno za područje RH (npr. ukupan broj stanovnika u RH)
Za polja EMEP mreže koja 100% pripadaju području RH, zoni, aglomeraciji, općini ili gradu za raspodjelu emisije u tom specifičnom polju koristi se jednadžba 2 pri čemu je frakcija tog polja (f) jednaka broju jedan.
Za polja EMEP mreže koja pripadaju području RH, zoni, aglomeraciji općini ili gradu u postotku manjem od 100%, za raspodjelu emisije u tom specifičnom polju koristi se također jednadžba 2, pri čemu je frakcija tog polja (f) manja od broja jedan. Ovo je situacija u mnogim kvadrantima te pri tom svaka država, zona, aglomeracija, općina ili grad ima dodijeljen postotak ukoliko dijeli površinu sa susjednom državom, zonom, aglomeracijom, općinom ili gradom.
Nakon pripreme potrebnih mreža za RH te dodjele iznosa frakcija pojedinom kvadrantu pristupilo se definiranju LPS i drugih točkastih izvora te oduzimanje njihove emisije od nacionalne emisije prema pripadajućoj kategoriji ispuštanja GNFR / NFR / SNAP. Metodom oduzimanja emisija točkastih izvora od ukupnih nacionalnih emisija dobile su se vrijednosti emisije difuznih izvora sa kojima se dalje krenulo u obradu.
Prateći osnovni metodološki pristup za prostorno raščlanjenje emisija, u EkoReGis modelu, su emisije LPS i ostalih točkastih izvora razmatrane zasebno i njihove emisije dodijeljene u kvadrant mreže točno gdje se oni i nalaze pomoću koordinate svakog objekta. Koordinata objekta predstavlja proxy podatak za alokaciju točkastog izvora. Emisije LPS uključene su u prijavu u Prilog V zajedno s difuznim izvorima i ostalim točkastim izvorima, ali se prijavljuju i odvojeno u Prilogu VI Smjernica za izvještavanje 2014. Detalji vezani za LPS i njihovo prostornu alokaciju dani su u potpoglavlju 10.4.
Emisije „malih“ ložišta, neprijavljenih ili nereguliranih točkastih izvora te drugih difuznih izvora (npr. poligoni) se u EkoReGis modelu prikazuje na području kvadranta kojem pripada njegova x i y koordinata i nisu predstavljene prema njihovom točnom položaju kao što je to slučaj kod LPS. Ove emisije su u EkoReGis modelu kvantificirane i prostorno raščlanjene koristeći nacionalno proračunate emisije specifične kategorije izvora i povezujući ih preko modela s „proxy“ statistikama, kao npr. broja zaposlenih, broj stanovnika i dr.
Nakon postupka razvrstavanja emisija, u sljedećoj se fazi upravljalo s različitim prostornim oblicima, uključujući različite veličine mreža, poligona, linija, svaki određen prostornim karakteristikama izvornih podataka.
Model EkoReGis objedinjuje velik broj geografskih i statističkih skupova podataka (tzv. proxy podaci), koje je trebalo prilagoditi, kombinirati i uklopiti u objedinjujući format. Primjena različitih skupova proxy podataka rezultira različitim obrascima prostornog raščlanjivanja emisija u svakoj kategoriji GNFR / NFR / SNAP. Za dobivanje karte prostorno raščlanjenih difuznih emisija EkoReGis model je objedinio i prilagodio prostorne podatke različitih prostornih projekcija kao što su WGS84, HTRS96, GK5 i GK6 na zajedničku EMEP mrežu rezolucije 0,1° x 0,1°. Navedeno je bilo potrebno provesti kako bi se različiti sektori / izvori mogli kombinirati i povezivati. Na taj način je i svako buduća promjena, unaprjeđenje ili korekcija puno jednostavnija. Setovi nacionalnih proxy podataka korišteni u EkoReGis modelu navedeni su sektorski u nastavnom poglavlju 10.2.5.
Prostorna raspodjela emisija u EkoReGis modelu izvršeno je na SNAP razini kategorizacije izvora tj. na najdetaljnijoj razini proračuna emisija kako bi se osigurala što detaljnija raspodjela emisija. SNAP razina primijenjena je za sve sektore od SNAP 01 do 10. Da bi se zadovoljio propisani format sukladno ECE/EB.AIR.125[47] izvori emisija na razini SNAP su agregirani do razine NFR, a potom razina NFR do tražene razine GNFR.
Skupovi podataka (Proxy podaci)
Veliki broj nacionalnih geografskih skupova podataka implementiran je u modelu EkoReGis u pripremi različitih ključeva distribucije. Primjena ovih skupova podataka, rezultira različitim obrascima prostornog raščlanjivanja nacionalnih emisija u svakoj kategoriji GNFR-a. Detaljnost raspodjele emisija osim o metodologiji proračuna emisija, ovisi i o detaljnosti raspoloživih proxy podataka.
Korišteni i ujedno raspoloživi skupovi podataka za alokaciju nacionalnih emisija u EMEP mrežu, navedeni su u tablicama od 10.2-1 do 10.2-5 zajedno sa vlasnicima podataka i vezom na GNFR/NFR. U tablici 10.2-6 prikazani su skupovi podataka za alokaciju emisija iz kategorija NFR 11.B, 1.A.3.a.i(ii), 1.A.3.a.ii(ii) i 1.A.3.d.i(i) koji ne ulaze u nacionalnu ukupnu emisiju.
Za podnesak u 2021. godini korišteni su isti setovi proxy podataka kao i za podnesak u 2017. , ali i dopunjeni za nove kategorije ispuštanja (vidjeti poglavlje 10.1).
Tablica 10.2-1 Opći skupovi podataka za alokaciju nacionalnih emisija u EMEP mrežu i veza s GNFR i NFR
Skup podataka za alokaciju emisija |
Izvor |
|---|---|
EMEP rešetka za RH |
EMEP |
Registar prostornih jedinica Republike Hrvatske (RPJ) |
MINGOR (izvorno DGU) |
Digitalna ortofoto karta (DOF) u mjerilu 1:5000 |
MINGOR (izvorno DGU) |
Površina županije, općine / grada, naselja u definiranim kvadrantima mreža: 0,1˚ x 0,1˚ i 500 m x 500 m |
Izračunato preklapanjem EMEP mreže, RPJ i DOFza RH od strane izrađivača |
Broj stanovnika županije, općine / grada, naselja |
DZS, Popis stanovništva 2011 |
Tablica 10.2-2 Skupovi podataka za alokaciju nacionalnih emisija iz sektora Energetika u EMEP mrežu
NFR |
Skup podataka za alokaciju emisija |
Izvor |
|
|---|---|---|---|
A_PublicPower |
1.A.1.a Proizvodnja električne energije i topline |
Geografske lokacije i visina ispusta termoelektrane i toplane, javnih kotlovnica Količina ispuštanja CO2 po javnoj kotlovnici |
MINGOR – ROO, Google karte |
B_Industry |
1.A.1.b Rafinerije |
Geografske lokacije i visina ispusta rafinerija, uređaji za loženje te uređaji za loženje procesnih peći |
MINGOR – ROO Google karte |
B_Industry |
1.A.1.c Prerada krutih goriva i ostala energetska postrojenja |
Geografske lokacije koksare i baklji na poljima ugljikovodika Količina ispuštanja CO2 kod prerade koksa i kod procesa vađenja nafte i plina |
INA d.d. MINGOR - NEB MINGOR - ROO, ETS, NIR Google karte |
B_Industry |
1.A.2.a Željezo i čelik 1.A.2.b Metali osim željeza 1.A.2.c Kemijska industrija 1.A.2.d Celuloza, papir i tisak 1.A.2.e Hrana, piće i duhan 1.A.2.f Ne-metalni minerali |
Geografske lokacije postrojenja, zaposleni u pripadajućoj industrijskoj grani |
MINGOR - NEB MINGOR - ROO, ETS Google karte DZS |
B_Industry |
1.A.2.g.vii Pokretni izvori u industriji |
Broj zaposlenih u građevinarstvu u RH, raspodjela po općinama |
DZS |
H_Aviation |
1.A.3.a Zračni promet - LTO |
Broj LTO ciklusa u domaćem i međunarodnom prometu po zračnim lukama i pristaništima, Geografske lokacije zračnih luka i pristaništa, Površina zračnih luka i pristaništa, Dužina ruta u RH za domaći promet Dužina ruta u RH za međunarodni promet do RH granice |
Zračne luke RH, Zračna pristaništa RH, CCAA, Google karte, DOF, AirlineRouteMapper The Global Airport Database |
F_RoadTransport |
1.A.3.b (i-vii) Cestovni promet |
Georeferencirana cestovna mreža, Brojanje prometa na javnim cestama po vrsti vozila, Brojanje prometa na autocestama po vrsti vozila, Brojanje prometa na nerazvrstanim cestama po vrsti vozila, Broj vozila po vrsti i po županiji sa pripadajućom registracijskom oznakom, Prevaljeni put po vrsti vozila |
Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste d.o.o. (interaktivna mapa) MUP baza vozila |
I_Offroad |
1.A.3.c Željeznički promet |
Georeferencirana željeznička mreža s označenim neelektrificiranim i elektrificiranim dionicama te ranžirnim kolodvorima, promet putnika po ranžirnim kolodvorima, promet robe po ranžirnim kolodvorima u RH |
HŽ Infrastruktura d.o.o., DZS |
G_Shipping |
1.A.3.d Pomorski promet, domaći |
Georeferencirana mreža unutarnjih plovnih putovi, pomorskih trasa, Geografske lokacije lučkih kapetanija i statističkih luka, Gustoća pomorskog prometa Pomorski promet: Promet brodova, putnika i robe po lučkim kapetanijama i statističkim lukama, Riječni promet: promet robe po lučkim kapetanijama na unutarnjim vodnim putovima |
MPPI - GIS baza unutarnjih plovnih putova i luka, Brodske mape u realnom vremenu - AIS Marine Traffic_datoteke DZS |
C_OtherStationaryComb |
1.A.4.a Usluge |
Broj zaposlenih u uslužnim djelatnostima u RH, raspodjela po općinama |
DZS |
C_OtherStationaryComb |
1.A.4.b.i Kućanstvo |
Broj stanova:
Podaci o načinu grijanja i vrsti korištenog energenta:
|
DZS |
C_OtherStationaryComb |
1.A.4.c.i Poljoprivreda / šumarstvo / ribarstvo |
Broj životinja (goveda, svinje i perad) u RH, raspodjela po općinama |
DZS |
I_Offroad |
1.A.4.b.ii Kućanstvo |
Broj kućanstava u RH, raspodjela po općinama |
DZS |
I_Offroad |
1.A.4.c.ii Poljoprivreda / šumarstvo / ribarstvo |
Geografska lokacija obradivih poljoprivrednih površina i površina pod šumama |
MINGOR - CLC |
D_Fugitive |
1.B.1.a Fugitivne emisije iz krutih goriva: Pridobivanje i rukovanje ugljenom |
Geografska lokacija ugljenokopa |
MINGOR Google karte |
D_Fugitive |
1.B.1.b Fugitivne emisije iz krutih goriva:Transformiranje krutog goriva |
Geografska lokacija koksare |
MINGOR Google karte |
D_Fugitive |
1.B.2.a.i Nafta – pridobivanje, proizvodnja, transport |
Geografske lokacije aktivnih naftnih polja, Površina svakog naftnog polja, Količina pridobivene sirove nafte na naftnim poljima |
INA d.d. |
D_Fugitive |
1.B.2.b Prirodni plin – pridobivanje, proizvodnja, transport |
Geografske lokacije aktivnih plinskih polja, Površina svakog plinskog polja, Količina pridobivenog plina na plinskim poljima Plinska mreža transportnog sustava |
INA d.d. |
D_Fugitive |
1.B.2.a.iv Rafiniranje / skladištenje |
Geografske lokacije postrojenja za Fluid coking, Catalytic reforming, regeneratori za Catalytic Cracking, Claus postrojenje, skladišni prostori sirove nafte i derivata |
MINGOR – ROO, Google karte |
D_Fugitive |
1.B.2.a.v Distribucija naftnih proizvoda |
Geografske lokacije dispečerskih stanica, Geografske lokacije terminala benzina Geografske lokacije benzinskih postaje |
MINGOR – Baza benzinskih postaja, |
D_Fugitive |
1.B.2.c Baklje (plin, nafta) |
Geografske lokacije baklji pri pridobivanju plina na plinskim poljima i Geografske lokacije baklji u rafinerijama Količina plina spaljenog na bakljama po lokacijama baklji |
INA d.d. |
Tablica 10.2-3 Skupovi podataka za alokaciju nacionalnih emisija iz sektora IPPU u EMEP mrežu
GNFR |
NFR |
Skup podataka za alokaciju emisija |
Izvor |
|---|---|---|---|
B_Industry |
2.A.1 Proizvodnja cementa |
Geografske lokacije postrojenja (koordinate), visina ispusta |
MINGOR - ROO |
B_Industry |
2.A.2 Proizvodnja vapna |
Geografske lokacije postrojenja (koordinate), masa proizvedenog vapna po postrojenju, ukupna masa proizvedenog vapna u RH, visina ispusta |
MINGOR - ROO, MINGOR - ETS DZS |
B_Industry |
2.A.3 Proizvodnja stakla |
Geografske lokacije postrojenja (koordinate), masa proizvedenog stakla/mineralne vune po postrojenju, ukupna masa proizvedenog stakla u RH, visina ispusta |
MINGOR - ETS DZS |
B_Industry |
2.A.5.a Vađenje minerala koji nisu ugljen (kamenolomi) |
Geografske lokacije kamenoloma, površina |
MINGOR - Eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj |
B_Industry |
2.A.5.b Građenje i rušenje objekata |
Broj zaposlenih i po djelatnostima, |
DZS |
B_Industry |
2.B.1 Proizvodnja amonijaka |
Geografska lokacija postrojenja (koordinate), visina ispusta |
MINGOR – ROO, Google karte |
B_Industry |
2.B.2 Proizvodnja dušične kiseline |
Geografska lokacija postrojenja, visina ispusta |
MINGOR – ROO Google karte |
B_Industry |
2.B.10.a Ostalo |
Geografske lokacije postrojenja (koordinate), broj zaposlenih i po djelatnostima |
MINGOR – ROO, DZS Google karte |
B_Industry |
2.C.1.1. Proizvodnja čelika u Siemens-Martinovoj peći |
Geografska lokacija postrojenja (koordinate), visina ispusta |
MINGOR – ROO, Google karte |
B_Industry |
2.C.1.1 Proizvodnja čelika u elektrolučnoj peći |
Geografske lokacije postrojenja (koordinate), masa proizvedenog čelika po postrojenju, ukupna masa proizvedenog čelika u RH, visina ispusta |
MINGOR – ROO, MINGOR – ETS, Google karte |
B_Industry |
2.C.1.2 Proizvodnja sirovog željeza u visokoj peći |
Geografska lokacija postrojenja (koordinate), visina ispusta |
MINGOR – ROO Google karte |
B_Industry |
2.C.1.5 Valjaonice |
Geografske lokacije postrojenja (koordinate), masa valjanog čelika po postrojenju, ukupna masa valjanog čelika u RH |
MINGOR – ROO DZS Google karte |
B_Industry |
2.C.2 Proizvodnja ferolegura |
Geografska lokacija postrojenja (koordinate) |
Google karte |
B_Industry |
2.C.3 Proizvodnja aluminija |
Geografska lokacija postrojenja (koordinate) |
Google karte |
E_Solvents |
2.D.3.a Uporaba otapala u kućanstvu uključujući fungicide |
Stanovništvo, površina po županijama, općinama gradovima |
DZS |
B_Industry |
2.D.3.b Asfaltiranje prometnica |
Georeferencirana cestovna mreža |
Hrvatske ceste |
B_Industry |
2.D.3.c Prekrivanje krovova asfaltom |
Broj zaposlenih i po djelatnostima |
DZS |
E_Solvents |
2.D.3.d Nanošenje premaza |
Broj zaposlenih u djelatnostima u kojima se koristi nanošenje premaza u općinama / gradovima (Industrijska i ostala nanošenja premaza), broj stanovnika u općinama / gradovima (Dekorativno nanošenje i Ostalo premaza) |
DZS |
E_Solvents |
2.D.3.e Odmašćivanje |
Broj zaposlenih u djelatnostima u kojima se koristi odmašćivanje (npr. brodogradilišta, obrada metala), |
DZS |
E_Solvents |
2.D.3.f Kemijsko čišćenje |
Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (npr. hoteli), |
DZS |
E_Solvents |
2.D.3.g Kemijski proizvodi |
Broj zaposlenih u kemijskoj industriji |
DZS |
E_Solvents |
2.D.3.h Tiskanje |
Broj zaposlenih u tiskarskoj industriji |
DZS |
2.D.3.i Uporaba otapala |
Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, po županijama, općinama/gradovima |
DZS |
|
E_Solvents |
2.G Uporaba ostalih proizvoda |
Stanovništvo, gustoća naseljenosti, urbana i ruralna područja |
DZS |
B_Industry |
2.H.1 Proizvodnja celuloze i papira |
Geografske lokacije postrojenja, visina ispusta |
DZS, MINGOR - ROO |
B_Industry |
2.H.2 Proizvodnja hrane i pića |
Broj zaposlenih u industriji hrane i pića, po županijama i općinama / gradovima |
DZS |
B_Industry |
2.I Obrada drva |
Broj zaposlenih u drvno prerađivačkoj industriji, po županijama, općinama / gradovima |
DZS |
B_Industry |
2.K Potrošnja POO i teških metala |
Stanovništvo u gradovima, općinama, županijama |
DZS |
Tablica 10.2-4 Skupovi podataka za alokaciju nacionalnih emisija iz sektora Poljoprivreda u EMEP mrežu
GNFR |
NFR |
Skup podataka za alokaciju emisija |
Izvor |
|---|---|---|---|
K_AgriLivestock |
3.B.1 Muzne krave i ostala goveda |
Broj i raspodjela kategorija krava i goveda po županijama i općinama Broj i raspodjela krava i goveda po farmama, geografske lokacije farmi |
MPS, DZS, HPA |
K_AgriLivestock |
3.B.2 Ovce |
Broj i raspodjela ovaca po županijama i općinama |
MPS, DZS, HPA |
K_AgriLivestock |
3.B.3 Svinje |
Broj i raspodjela svinja (kategorizirano) po županijama i općinama Broj i raspodjela svinja po farmama, geografske lokacije farmi |
MPS, DZS, HPA |
K_AgriLivestock |
3.B.4.d Koze |
Broj i raspodjela koza po županijama i općinama |
MPS, DZS |
K_AgriLivestock |
3.B.4.e Konji |
Broj i raspodjela konja po županijama i općinama |
MPS, DZS |
K_AgriLivestock |
3.B..4.f Mule i magarci |
Broj i raspodjela mula i magaraca po županijama i općinama |
MPS, HPA |
K_AgriLivestock |
3.B.g.i Perad |
Broj i raspodjela peradi (kategorizirano) po županijama i općinama Broj i raspodjela kategorija peradi po farmama, geografske lokacije farmi |
MPS, HPA |
L_AgriOther |
3.D.1.a Mineralna N-gnojiva |
Obradiva poljoprivredna površina i urodi usjeva po županijama i općinama, CLC Hrvatska (Poljodjelska područja) |
MPS, APPRR - ARKOD, DZS |
L_AgriOther |
3.D.a.2.a |
Broj i raspodjela kategorija životinja po županijama i općinama |
MPS, DZS, HPA |
L_AgriOther |
3.D.a.2.b |
Primijenjeni kanalizacijski mulj po županijama i općinama |
MINGOR |
L_AgriOther |
3.D.a.3 |
Broj i raspodjela kategorija životinja po županijama i općinama |
MPS, DZS, HPA |
L_AgriOther |
3.D.c |
Korištena poljoprivredna površina po županijama i općinama (UAA) |
MPS DZS |
L_AgriOther |
3.D.e |
Površina pašnjaka i obradiva poljoprivredna površina, CLC Hrvatska; Površine pod usjevima: pšenice, raži i uljane repice po županijama i općinama |
MPS, DZS, MINGOR |
L_AgriOther |
3.D.f |
Korištena poljoprivredna površina po županijama i općinama (UAA) |
MPS, DZS |
L_AgriOther |
3.F |
Površina od usjevima (pšenica, ječam, kukuruz, zob, raž, grašak, grah, soja) i urodi usjeva |
MPS, DZS |
Tablica 10.2-5 Skupovi podataka za alokaciju nacionalnih emisija iz sektora Otpad u EMEP mrežu
GNFR |
NFR |
Skup podataka za alokaciju emisija |
Izvor |
|---|---|---|---|
J_Otpad |
5.A Biološka obrada otpada - odlaganje krutog otpada na tlo |
Geografske lokacije odlagališta, masa otpada po odlagalištima, ukupna masa odloženog otpada u RH. |
MINGOR - ROO, Informacijski sustav gospodarenja otpadom |
J_Otpad |
5.B.1 Biološka obrada otpada kompostiranje |
Geografske lokacije kompostana, masa kompostiranog otpada u pojedinoj kompostani, ukupna masa kompostiranog otpada u RH. |
MINGOR - ROO |
J_Otpad |
5.C.1.b.i Spaljivanje proizvodnog otpada |
Geografske lokacije postrojenja u kojima se spaljuje otpad bez oporabe energije, masa spaljenog otpada u pojedinom postrojenju, ukupna masa spaljenog proizvodnog otpada u RH. |
MINGOR - ROO |
J_Otpad |
5.C.1.b.iii Spaljivanje bolničkog otpada |
Geografske lokacije bolnica u kojima se spaljuje otpad bez oporabe energije, masa spaljenog otpada u pojedinoj bolnici, ukupna masa spaljenog bolničkog otpada u RH. |
MINGOR - ROO |
J_Otpad |
5.C.1.b.v Kremiranje |
Geografska lokacija krematorija |
MINGOR - ROO |
J_Otpad |
5.D.1 Upravljanje otpadnim vodama kućanstava |
Geografske lokacije centralnih uređaja za obradu otpadnih voda, količina obrađene otpadne vode po županijama ili općinama. Broj stanovnika po županijama, općinama i gradovima RH. Broj osoba u nastanjenim stanovima s instalacijama kanalizacije po gradu/općini RH. |
MINGOR - ROO, Državni zavod za statistiku (DZS) |
J_Otpad |
5.D.1 Upravljanje otpadnim vodama kućanstava – poljski zahodi |
Broj stanovnika s poljskim zahodom, po županijama ili općinama. |
DZS |
J_Otpad |
5.D.2 Upravljanje otpadnim vodama industrije |
Količina obrađene otpadne vode industrije prema djelatnostima (NKD 2007.), po županijama ili općinama |
DZS |
J_Otpad |
5.E Ostali otpad - Požari na vozilima i objektima |
Broj požara po kategorijama (npr. vozila, industrijski i drugi objekti), po županijama. Geografska lokacija požara. |
MUP |
Tablica 10.2-6 Skupovi podataka za alokaciju nacionalnih emisija u EMEP mrežu iz kategorija koje ne ulaze u ukupne nacionalne emisije
GNFR |
NFR |
Skup podataka za alokaciju emisija |
Izvor |
|---|---|---|---|
N_Natural |
11.B Šumski požari |
Vektorizirani podatak u bazi - Broj i lokacije šumskih požara te površina šume zahvaćene požarom |
DUZS, Corine Land Cover |
O_AviCruise |
1.A.3.a. (ii) Zračni cruise |
Broj LTO ciklusa u domaćem i međunarodnom prometu po zračnim lukama i pristaništima, Geografske lokacije zračnih luka i pristaništa, Površina zračnih luka i pristaništa, Dužina ruta u RH za domaći promet Dužina ruta u RH za međunarodni promet do RH granice |
Zračne luke i pristaništa RH, CCAA, Google karte, DOF, AirlineRouteMapper The Global Airport Database |
P_IntShipping |
1.A.3.d.i(i) Međunarodni pomorski promet (bunkeri brodova) |
Lokacija luke za prihvat bunker goriva (Luka Rijeka) |
Bunker Ports News Worldwide |
Indikatori alokacije prema GNFR kategorijama
Ovo potpoglavlje daje sumarni pregled indikatora alokacije prema svim GNFR kategorijama.
Veza GNFR kategorije i obrazaca prostornog raščlanjivanja dato je u tablici 10.2-7. Ova metoda prostornog raščlanjenja se primjenjuje za sve promatrane onečišćujuće tvari.
Tablica 10.2-7 GNFR kategorije i pripadajući indikatori alokacije
Indikatori alokacije |
|
|---|---|
A_PublicPower |
Za 1.A.1.a – termoelektrane proporcionalno emisiji svakog točkastog izvora su raspoređene u određenoj točki. Za 1.A.1.a - javne toplane (CHP) – geoprostorna lokacija i udio proporcionalno emisiji CO2 po javnoj toplani. |
B_Industry |
Za 1.A.1.b Rafinerije, 2.A.1 Proizvodnja cementa, 2.A.2 Proizvodnja vapna, 2.C.1 Proizvodnja željeza i čelika, 2.C.2 Proizvodnja ferolegura, 2.C.3 Proizvodnja aluminija, 2.H.1 Proizvodnja celuloze i papira, 2.B Proizvodnja kemikalija (2.B.1 Amonijak, 2.B.2 Nitratna kiselina, 2.B.10.a - Sumporna kiselina, NPK gnojiva, urea, čađa, amonijev fosfat, polietilena LD, Etilen, Propilen, 1,2 dichloroetan, Vinil-klorid, Polietilen male gustoće, Polivinil-klorid, Stiren, Polistiren, Etilbenzen) emisije su raspoređene u određenoj točki na lokaciji postrojenja. Kod Polietilena LD emisije su ravnomjerno raspoređene na dvije lokacije. Za 2.B.1 Amonijak, 2.B.2 Nitratna kiselina, 2.B.10.a - sumporna kiselina, NPK gnojiva, Urea, Čađa i Amonijev fosfat emisije su pridružene istoj lokaciji (jedna tvrtka). Za 2.H.1 Proizvodnju celuloze i papira emisija je ravnomjerno raspodijeljena na tri proizvodne lokacije za 1990 te na jednu lokaciju za ostale godine. Za 1.A.1.c.i - prerada koksa proporcionalno emisiji CO2 na geoprostornu lokaciju prerade koksa. Za 1.A.1.c.ii - proces vađenja nafte i plina (ugljikovodika) proporcionalno masi spaljenog plina na bakljama na geoprostorne lokacije baklji na poljima ugljikovodika. Za 1.A.2, 2.B.10.a (formaldehid), 2.H.2, 2.I proporcionalno broju zaposlenih (NKD 2007) u kategoriji C=PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA u gradu/općini. Za 2.A.5.a proporcionalno površini svakog eksploatacijskih polja (osim ugljikovodika) na geoprostornu lokaciju pojedinog eksploatacijskih polja. Za 2.A.5.b i 2.D.3.c proporcionalno broju zaposlenih (NKD 2007) u kategoriji F=GRAĐEVINARSTVO u gradu/općini. Za 2.D.3.b proporcionalno dužini odsječka ceste u kvadrantu. Za 2.K proporcionalno broju stanovnika u gradu/općini. |
C_OtherStationaryComb |
Za 1.A.4.a.i Usluge: nepokretno izgaranje proporcionalno broju zaposlenih (NKD 2007) u kategoriji od I do S tj. u sektoru USLUGA u gradu/općini. Za 1.A.4.b.i Kućanstva: nepokretno izgaranje proporcionalno podatku o broju stanova, njihovoj površini, načinu grijanja stanova i vrsti korištenog energenta u gradu/općini. Detalji o specifičnoj potrošnji energenata po vrsti i jedinici površine i njihovoj namjeni (kuhanje, grijanje i pripremu tople vode) dobiveni su provedbom detaljne ankete provedene u 2014. godini za područje RH. Rezultati ankete upareni su s popisom stanovništva (2001. i 2011. godina) uz uključivanje klimatskih prilika prisutnih na teritoriju RH (slika 10.2-5) preko funkcije stupanj-dan za pojedine načine grijanja. U posljednjem koraku su se rezultati uparivanja povezali s nacionalnom energetskom bilancom. Za 1.A.4.c.i Poljoprivreda/Šumarstvo/Ribarstvo: nepokretno izgaranje proporcionalno broju životinja (goveda, svinje i perad) u općini/gradu. |
D_Fugitive |
Za 1.B.1.a Rudnici ugljena: jednoliko na sve geoprostorne lokacije rudnika (samo u 1990. g.) Za 1.B.1.b Koksara: na geoprostornu lokaciju jednog izvora. Za 1.B.2.a.i Proizvodnja nafte: proporcionalno količini proizvedene nafte (u tonama) i površini poligona eksploatacijskog polja nafte na geoprostornu lokaciju eksploatacijskog polja nafte. Za 1.B.2.a.iv Rafiniranje /skladištenje (Fluid coking jedinica, Jedinica za Katalitički reforming, Jedinica regeneratori katalitičkog krekiranja, Claus postrojenje, skladišta sirove nafte i derivata): proporcionalno emisijama iz relevantnih izvora na geoprostorne lokacije tih izvora. Za 1.B.2.a.v Transport benzina: za rafinerijske otpremne stanice jednolika raspodjela na zemljopisne lokacije dispečera, za benzinske terminale jednolika raspodjela na zemljopisne lokacije terminala, a za benzinske postaje jednolika raspodjela na sve geografske lokacije benzinskih postaja. Za 1.B.2.b Proizvodnja prirodnog plina: proporcionalno količini proizvedenog prirodnog plina i površini poligona eksploatacijskog polja prirodnog plina na geoprostorne lokacije eksploatacijskog polja prirodnog plina. Za 1.B.2.b Transport prirodnog plina proporcionalno duljini odsječka dalekovoda u kvadrantu mreže. Za 1.B.2.c Baklje: za spaljivanje u plinskim poljima proporcionalno količini plina koji je izgaran na bakljama na geoprostorne lokacije baklji na plinskim poljima, za izgaranje u rafinerijama proporcionalno količini plina spaljenog na baklji na lokacijama baklji u rafinerijama. |
Za 2.D.3.a i 2.G proporcionalno broju stanovnika u gradu/općini. Za 2.D.3.d Premazivanje u industriji i ostala premazivanja: proporcionalno srednjoj vrijednosti broja zaposlenih (NKD 2007) u kategoriji C=PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA. Za 2.D.3.d i Premazivanje u kućanstvu: proporcionalno broju stanovnika u gradu/općini. Za 2.D.3.e, 2.D.3.g, 2.D.3.h i 2.D.3.i proporcionalno broju zaposlenih (NKD 2007) u kategoriji C=PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA u gradu/općini. Za 2.D.3.f proporcionalno broju zaposlenih (NKD 2007) u kategoriji I=DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA u gradu/općini. |
|
F_RoadTransport |
Za 1.A.3.b.(i-iv):
Za 1.A.3.b.v, 1.A.3.b.vi, 1.A.3.b.vii proporcionalno dužini odsječka svih vrsta cesta u kvadrantu mreže. |
G_Shipping |
Za 1.A.3.d Brodski promet (domaći pomorski) proporcionalno intenzitetu prometa brodova, putnika i robe na morskim rutama i na lokacijama lučkih kapetanija i statističkih luka po. Za 1.A.3.d Brodski promet (domaći riječni – unutarnja plovidba) proporcionalno intenzitetu prometa robe po lučkim kapetanijama na unutarnjim vodnim putovima i proporcionalno dužini odsječka plovnog dijela rijeke u kvadrantu. |
H_Aviation |
Za 1.A.3.a Zračni promet (LTO) na površine poligona, geoprostornih lokacija zračnih luka i pristaništa proporcionalno intenzitetu prijevoza putnika i robe i LTO ciklusima u domaćem i međunarodnom prometu. |
I_Offroad |
Za 1.A.3.c Željeznički promet emisija je raspodijeljena proporcionalno intenzitetu prometa putnika i robe na neelektrificirane i elektrificirane pruge te na 13 ranžirnih kolodvora na georeferenciranu željezničku mrežu i geoprostorne lokacije ranžirnih kolodvora. Za 1.A.4.b.ii Izgaranje goriva u pokretnim izvorima i strojevima u Kućanstvu proporcionalno broju kućanstava u općini/gradu. Za 1.A.4.c.ii Izgaranje goriva u pokretnim izvorima i strojevima u Poljoprivredi (SNAP 080600) proporcionalno veličini obradivih poljoprivrednih površina u općini/gradu. Za 1.A.4.c.ii Izgaranje goriva u pokretnim izvorima i strojevima u Šumarstvu (SNAP 080700) proporcionalno veličini površine pod šumama u općini/gradu. Za 1.A.2.g.vii Izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu: pokretni izvori proporcionalno broju zaposlenih (NKD 2007) u kategoriji F=GRAĐEVINARSTVO u gradu/općini. |
J_Waste |
Za 5.A Biološka obrada otpada – odlaganje krutog otpada proporcionalno masi odloženog krutog otpada na geoprostorne lokacije aktivnih odlagališta. Za 5.B.1 Biološka obrada otpada – kompostiranje proporcionalno masi kompostiranog otpada na geoprostorne lokacije kompostana. Za 5.C.1.b.i Spaljivanje proizvodnog otpada proporcionalno masi spaljenog proizvodnog otpada bez oporabe energije na geoprostorne lokacije spaljivanja proizvodnog otpada. Za 5.C.1.b.iii Spaljivanje bolničkog otpada proporcionalno masi spaljenog bolničkog otpada bez oporabe energije na geoprostorne lokacije spaljivanja bolničkog otpada. Za 5.C.1.b.v Kremiranje: emisije su raspoređene u određenoj točki na lokaciji postrojenja. Za 5.D.1 Upravljanje otpadnim vodama kućanstava po lokacijama centralnih sustava za obradu komunalnih otpadnih voda u RH proporcionalno broju osoba u nastanjenim stanovima/objektima s instalacijom kanalizacije u gradu/općini. Za 5.D.1 Upravljanje otpadnim vodama kućanstava – poljski zahodi proporcionalno broju stanova za stalno i povremeno stanovanje sa zahodom bez ispiranja, bez zahoda u stanu i nepoznato u općini/gradu. Za 5.D.2 Upravljanje otpadnim vodama industrije proporcionalno broju zaposlenih (NKD 2007.) u kategoriji C=PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA u gradu/općini. Za 5.E Ostali otpad jednolika raspodjela na geoprostorne lokacije požara na vozilima i objektima u RH. |
Za 3.B Gospodarenje stajskim gnojivom: proporcionalno broju životinja po vrsti u županiji/gradu/općini/na farmi i potom jednoliko po segment poljoprivredne površine u županiji/gradu/općini/na farmi. |
|
L_AgriOther |
Za 3.D Proizvodnja usjeva i poljoprivrednih tala proporcionalno površini pašnjaka i površini pod usjevima u županiji/općini /gradu. |
O_AviCruise |
Za 1.A.3.a Zračni promet (cruise) proporcionalno intenzitetu (gustoći) zračne rute na dužini ruta u RH za domaći promet i dužina ruta u RH za međunarodni promet do RH granice. |
P_IntShipping |
Za 1.A.3.d.ii (080404) bunkeri brodova proporcionalno intenzitetu prometa brodova, putnika i robe u lukama od međunarodnog značaja. |
N_Natural |
Za 11.B Šumski požari ravnomjerno na geoprostorne lokacije šumskih požara. |
Rezultati prostornog raščlanjivanja emisija (vizualizacija)
Vizualizirani prikaz rezultata prostornog raščlanjivanja emisija dostupan je linku: https://emep.haop.hr/, sa kojeg su i preuzeti prikazi na slikama 10.3-1 – 10.3-5 za NOx, SO2, NH3, NMHOS i PM2,5. Prikazi se odnose na emisije u 2019. godini. Na linku su osim spomenutog, dostupni i prikazi za 1990., 1995., 2000., 2010., i2015. godinu za sve promatrane onečišćujuće tvari za koje postoji obveza prostornog raščlanjivanja emisija. Prikazi uključuju i emisije iz LPS-a.
Slika 10.3-1 Prostorno raščlanjene emisije NOx u Republici Hrvatskoj, 2019. g.
Izvor: https://emep.haop.hr/
Slika 10.3-2 Prostorno raščlanjene emisije SO2 u Republici Hrvatskoj, 2019. g.
Izvor: https://emep.haop.hr/
Slika 10.3-3 Prostorno raščlanjene emisije NH3 u Republici Hrvatskoj, 2019. g.
Izvor: https://emep.haop.hr/
Slika 10.3-4 Prostorno raščlanjene emisije NMHOS u Republici Hrvatskoj, 2019. g.
Izvor: https://emep.haop.hr/
Slika 10.3-5 Prostorno raščlanjene emisije PM2,5 u Republici Hrvatskoj, 2019. g.
Izvor: https://emep.haop.hr/
Veliki točkasti izvori (LPS)
Metoda određivanja LPS
Veliki točkasti izvori (LPS) izvještavaju se prema definicijama Smjernica ECE (ECE 2014). LPS su definirani kao objekti ili postrojenja čija emisija najmanje jedne od 14 onečišćujućih tvari prelazi utvrđenu graničnu vrijednost.
Metoda koja se koristi za određivanje koje je postrojenje LPS sukladno CLRTAP je opisana definicijom za LPS u Smjernicama za izvještavanje 2014. „Veliki točkasti izvori“ (LPS) definirani su kao postrojenja[48] čija kombinirana emisija, unutar ograničenog prepoznatljivog područja prostora lokacije, premašuje utvrđene pragove emisije onečišćujućih tvari. prikazanih slici 10.4-1.
Republika Hrvatska Pravilnikom o registra onečišćavanja okoliša (NN 87/15) (dalje u tektu Pravilnik o ROO) i pripadajućim Prilogom 2. propisuje strože pragove za većinu onečišćujućih tvari (npr. pragovi za ispuštanje u zrak SO2 iznosi 3 000 kg/god., NO2 600 kg/god, PM10: 200 kg/god., Hg 1 kg/god. itd.). Pragovi koje definira Pravilnik o ROO nisu istovremeno pokazatelj da je promatrano postrojenje LPS, već su pokazatelj da je to postrojenje Obveznik dostave podataka o ispuštanjima onečišćujućih tvari u zrak iz Priloga 2. Pravilnika o ROO, kada je ukupna količina ispuštanja po pojedinim onečišćujućim tvarima iz Priloga 2. Pravilnika o ROO, zbirno za sve ispuste na razini organizacijske jedinice veća ili jednaka pragu ispuštanja.
Slika 10.4-1 Popis onečišćujućih tvari koje treba prijaviti za LPS ako je premašena primjenjiva vrijednost praga, na temelju pragova navedenih u Prilogu II. Uredbe o E-PRTR
Popis hrvatskih LPS za godinu 2019. prijavljenih 2021. g. uključivao je 103 postrojenja. Od toga je 23 postrojenja iz sektora Energetika i Proizvodni procesi, za koje su emisije prijavljene u ROO bazu, 6 postrojenja iz sektora Uporaba proizvoda (Otapala) za koje su emisije prijavljene u HLAP bazu. Preostalo su farme, koje pripadaju GNFR kategoriji K_AgricultureLivestock i koje su proračunate od strane izrađivača, temeljem broja životinja na pojedinoj farmi u 2019. g. i podatku o instaliranim tehnika smanjenja emisija NH3, budući za njih još ne postoje javno dostupni podaci o emisijama.
Informacije koje se odnose na fizičku visinu ispusta izvještavaju se sa visinskim razredima, a lokacije LPS-a date su u WGS 84 decimalnim koordinatama.
U skladu sa zadanim kriterijem da se skup LPS, GNFR i klasa visine moraju pojaviti samo jednom (prema Prilogu VI Smjernica za izvještavanje iz 2014), za LPS kod kojeg na lokaciji postoje više od jedne klase visina (npr. kod rafinerija), za potrebe izvještavanja dodijeljena je klasa s najvećom visinom ispusta.
U sklopu prijave LPS emisija u 2021. godini, za godine 1990., 1995., 2000., 2010. i 2015. kod kojeg na lokaciji u inventaru postoje više GNFR (npr. kod rafinerija: GNFR B_Industry za NFR 1.A.1.b Rafinerije, D_Fugitive za NFR 1.B.2.a.iv Fugitivne emisije nafta: Rafiniranje / skladištenje i 1.B.2.c Baklje (nafta, plin, kombinirano nafta i plin)) za kategorizaciju izvještavanja o LPS emisiji pridružen je pripadajući GNFR (nesukladnost sa zadanim kriterijem). Spomenuta prijava uključivala je osim emisija prijavljenih u ROO bazu podataka i emisije proračunate od strane izrađivača i za koje obveznik ROO nema obvezu prijave.
Emisije LPS-a za 2019. g. prijavljene 2021. g. sadrže samo prijavljene emisije (u ROO bazu podataka) i ne uključuje emisije proračunate od strane izrađivača, za koje obveznik ROO nema obvezu prijave. Za kategorizaciju izvještavanja o LPS emisiji određen je GNFR na sljedeći način: u skladu sa klasifikacijom organizacijske jedinice na lokaciji (LPS-a) u E-PRTR: Facility Details, Main activity (NACE) i uz korištenje Tablice mapiranja[49] koja povezuje kategorije različitih formata izvješćivanja (NACE, SNAP, NFR, CRF, E-PRTR, GAINS/RAINS) određen jedinstveni LPS GNFR.
LPS-i u 2019. g. su postrojenja za proizvodnju električne energije i topline, proizvodnju ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (cement, staklo, ostalo), šećerane, postrojenje za proizvodnju mineralnih gnojiva i drugih kemikalija, postrojenja za proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda (rafinerije) te farme krava, svinja i peradi.
Prikaz geoprostornih lokacija LPS-a u 2019. g. sukladno podnesku u 2021. g., može se vidjeti na slici 10.4-2.
Slika 10.4-2 Geoprostorne lokacije LPS-a, u Republici Hrvatskoj, 2019. g.
Izvor: https://emep.haop.hr/
Popis LPS i njihovih emisija u 2020.
Pregled ukupnih emisija za LPS u 2020. godini prikazan je u tablici 10.4-1. Emisije LPS-ova preuzeti su iz baza podataka ROO i HLAP te su po potrebi dopunjene proračunom emisija sukladno EMEP/EEA metodologiji (CollectER baza podataka), a emisije za farme iz sektora poljoprivrede su u potpunosti proračunate primjenom EMEP/EEA metodologije.
Tablica također prikazuje ukupne emisije LPS, ukupne nacionalne emisije i postotni doprinos LPS ukupnim nacionalnim emisijama za 2020. godinu.
Tablica 10.4-1 Popis LPS-a i njihovih emisija za 2020. godinu
NOx |
NMHOS |
SO2 |
NH3 |
PM2,5 |
PM10 |
TSP |
CO |
Pb |
Cd |
Hg |
PCDD/ PCDF |
PAU |
HCB |
PCB |
|
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
LPS |
kt |
kt |
kt |
kt |
kt |
kt |
kt |
kt |
t |
t |
t |
g I-Teq |
t |
kg |
kg |
ROO BAZA PODATAKA |
|||||||||||||||
DS Smith Belišće Croatia d.o.o. |
0,166 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0,001 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
Vetropack Straža d.d. |
0,324 |
0 |
0,161 |
0 |
0 |
0,004 |
0 |
0,004 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
Hrvatska industrija šećera- pogon Županja |
0,021 |
0,365 |
0 |
0 |
0 |
0,002 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
DRVNI CENTAR GLINA d.o.o, DCG ĐURO ĐAKOVIĆ |
0,106 |
0 |
0,047 |
0 |
0 |
0,042 |
0 |
0,344 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
UNI VIRIDAS d.o.o. za energetiku - 1 Kogeneracijsko postrojenje Viridas Biomass |
0,166 |
0 |
0,054 |
0 |
0 |
0,003 |
0 |
0,046 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
INTERCAL d.o.o.(tvornica vapna I) - Bjelovarsko-bilogorska |
0,001 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0,076 |
0 |
0,006 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
Poduzeće za ceste d.o.o. |
0,001 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0,070 |
0 |
0,0002 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
Plamen d.o.o |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0,006 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0,006 |
0 |
0 |
0 |
HLAP BAZA PODATAKA |
|||||||||||||||
HAIX Obuća d.o.o. |
0 |
0,101 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
ROTOPLAST d.o.o. |
0 |
0,382 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
ALUFLEXPACK NOVI d.o.o. Drniš |
0 |
0,137 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
ALUFLEXPACK NOVI d.o.o. Umag |
0 |
0,571 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BAKROTISAK d.d. |
0 |
0,464 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
SIPRO d.o.o. |
0 |
0,243 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
COLLECTER BAZA PODATAKA |
|||||||||||||||
TE PLOMIN 2 |
0,537 |
0,032 |
0,370 |
3,3E-03 |
7,5E-05 |
7,5E-05 |
3,0E-04 |
0 |
0,112 |
2,8E-03 |
0,098 |
0,106 |
1,7E-05 |
6,5E-03 |
1,794 |
HEP, TE SISAK |
0,275 |
0,035 |
7,0E-03 |
1,3E-03 |
9,1E-04 |
1,8E-03 |
3,6E-03 |
2,4E-02 |
0 |
0 |
1,3E-03 |
4,4E-03 |
3E-05 |
0 |
0 |
HEP, EL-TO ZAGREB |
0,447 |
0,012 |
0 |
4,6E-04 |
5,3E-04 |
1,1E-03 |
2,1E-03 |
3,0E-02 |
0 |
0 |
5,2E-04 |
1,5E-03 |
9E-06 |
0 |
0 |
HEP, TE-TO ZAGREB |
0,256 |
0,056 |
0,011 |
2,1E-03 |
1,6E-03 |
3,1E-03 |
6,2E-03 |
7,1E-02 |
0 |
0 |
2,0E-03 |
7,0E-03 |
4E-05 |
0 |
0 |
PETROKEMIJA |
1,13 |
0,059 |
0,242 |
2,193 |
3,9E-01 |
0,525 |
7,7E-01 |
6,6E-03 |
0 |
0 |
1,6E-03 |
7,6E-05 |
0 |
0 |
0 |
INA RAFINERIJA NAFTE SISAK |
0,098 |
0,010 |
0,300 |
0 |
3,4E-03 |
0 |
5,9E-03 |
5,4E-02 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
INA RAFINERIJA NAFTE RIJEKA |
0,939 |
0,804 |
2,317 |
0,067 |
0,130 |
0,268 |
0,342 |
16,611 |
0,149 |
0,032 |
0,031 |
0,014 |
1,9E-03 |
0 |
0 |
NAŠICECEMENT |
0,807 |
0,319 |
0,536 |
0 |
0,059 |
0,117 |
0,014 |
4,545 |
0,073 |
6,0E-03 |
3,7E-02 |
3,1E-03 |
3,5E-04 |
3,4E-03 |
7,7E-02 |
CALUCEM |
0,405 |
0,002 |
0,280 |
0 |
0,010 |
0,020 |
2,4E-03 |
0,256 |
0,013 |
1,0E-03 |
6,4E-03 |
5,4E-04 |
6,1E-05 |
6,0E-04 |
1,3E-02 |
CEMEX Hrvatska-Tvornica cementa Sveti Juraj |
0,207 |
0,004 |
0,003 |
0 |
0,018 |
0,035 |
0,004 |
0,319 |
0,021 |
0,002 |
0,011 |
8,8E-04 |
1,0E-04 |
9,9E-04 |
2,2E-02 |
CEMEX Hrvatska-Tvornica cementa Sveti Kajo |
0,735 |
0,014 |
0,0095 |
0 |
0,062 |
0,148 |
0,015 |
1,134 |
9,4E-02 |
7,7E-03 |
4,7E-02 |
3,9E-03 |
4,5E-04 |
4,4E-03 |
9,9E-02 |
HOLCIM (Hrvatska) |
0,368 |
0,022 |
0,0161 |
0 |
0,034 |
0,067 |
0,008 |
0,623 |
4,0E-02 |
3,2E-03 |
2,0E-02 |
1,7E-03 |
1,9E-04 |
1,9E-03 |
4,2E-02 |
ROCKWOOL ADRIATIC |
0,078 |
0,024 |
0,3433 |
0,079 |
0,017 |
0,019 |
0,022 |
0,0017 |
6,6E-02 |
9,4E-04 |
3,9E-03 |
1,0E-01 |
7,2E-02 |
3,0E-04 |
8,3E-02 |
Knauf Insulation |
0,020 |
0,025 |
3E-05 |
0,057 |
0,016 |
0,018 |
0,0202 |
0,0067 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
FARME |
|||||||||||||||
ZITO D.O.O. LUZANI |
9,3E-05 |
0,007 |
0 |
0,046 |
9,5E-05 |
2,2E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
ZITO D.O.O. SLASCAK |
7,3E-05 |
0,006 |
0 |
0,036 |
7,5E-05 |
1,8E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
VUPIK D.D. BOBOTA |
6,5E-05 |
0,005 |
0 |
0,032 |
6,7E-05 |
1,6E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BELJE D.D. DARDA 1 |
6,8E-05 |
0,005 |
0 |
0,034 |
7,0E-05 |
1,6E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
ZITO D.O.O. MAGDENOVAC |
0,00014 |
0,012 |
0 |
0,041 |
6,2E-05 |
1,3E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
PIK VINKOVCI D.D. CERETINCI 1 |
4,6E-05 |
0,004 |
0 |
0,010 |
1,2E-05 |
2,1E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
PIK VINKOVCI D.D. ANDRIJASEVCI 1 |
4,4E-05 |
0,004 |
0 |
9,7E-03 |
1,2E-05 |
2,0E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BELJE D.D. FARMA GRADEC |
0,00017 |
0,014 |
0 |
6,1E-02 |
1,1E-04 |
2,5E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BELJE D.D. FARMA KOZARAC |
6,7E-05 |
0,005 |
0 |
3,3E-02 |
6,9E-05 |
1,6E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
VUPIK D.D. PACETIN |
6,2E-05 |
0,005 |
0 |
3,1E-02 |
6,4E-05 |
1,5E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BELJE D.D. FARMA SOKOLOVAC |
6,3E-05 |
0,005 |
0 |
3,1E-02 |
6,5E-05 |
1,5E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
ZITO D.O.O. FORKUSEVCI |
8,8E-05 |
0,007 |
0 |
2,0E-02 |
2,3E-05 |
4,0E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BELJE PLUS D.O.O. HALJEVO |
5,7E-05 |
0,005 |
0 |
1,3E-02 |
1,5E-05 |
2,6E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BELJE PLUS D.O.O. GAJ |
5,8E-05 |
0,005 |
0 |
1,3E-02 |
1,5E-05 |
2,6E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
ZITO D.O.O. VUKA |
7,4E-04 |
0,016 |
0 |
3,8E-02 |
6,0E-04 |
7,9E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
LUKAC D.O.O. IVANIC GRAD |
3,6E-04 |
0,008 |
0 |
1,9E-02 |
2,9E-04 |
3,9E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
PERFA BIO D.O.O. |
7,0E-04 |
0,015 |
0 |
3,6E-02 |
5,6E-04 |
7,5E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
LUNETA D.O.O. SVETI DURD |
5,4E-04 |
0,011 |
0 |
2,8E-02 |
4,3E-04 |
5,8E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
KOKA D.D. FARMA 1 JELKOVEC |
1,1E-03 |
0,028 |
0 |
3,6E-02 |
6,7E-04 |
6,7E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
KOKA D.D. FARMA 13 PETRIJANEC |
7,4E-04 |
0,018 |
0 |
2,4E-02 |
4,4E-04 |
4,4E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
KOKA D.D. FARMA 8 GORNJI KUCAN |
7,4E-04 |
0,018 |
0 |
2,3E-02 |
4,3E-04 |
4,3E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
KOKA D.D. FARMA 21 CAKOVEC |
6,7E-04 |
0,016 |
0 |
2,1E-02 |
3,9E-04 |
3,9E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
KOKA D.D. FARMA 9 GORNJI KUCAN |
7,1E-04 |
0,018 |
0 |
2,3E-02 |
4,2E-04 |
4,2E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
KOKA D.D. FARMA 17 PETRIJANEC |
6,9E-04 |
0,017 |
0 |
2,2E-02 |
4,1E-04 |
4,1E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
KOKA D.D. FARMA 19 OPCINA MARTIJANEC |
6,3E-04 |
0,015 |
0 |
2,0E-02 |
3,7E-04 |
3,7E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
KOKA D.D. FARMA 18 CAKOVEC |
4,5E-04 |
0,011 |
0 |
1,4E-02 |
2,6E-04 |
2,6E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
KOKA D.D. FARMA 20 PETRIJANEC |
5,7E-04 |
0,014 |
0 |
1,8E-02 |
3,4E-04 |
3,4E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
VINDON D.O.O. BRODSKI STUPNIK |
1,0E-03 |
0,023 |
0 |
4,5E-02 |
1,6E-03 |
9,0E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
VINDON D.O.O. DELOVI |
8,9E-04 |
0,020 |
0 |
3,9E-02 |
1,4E-03 |
7,7E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
KOKA D.D. FARMA 11 VINICA |
7,1E-04 |
0,016 |
0 |
3,1E-02 |
1,1E-03 |
6,2E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
VINDON D.O.O. ZADUBRAVLJE |
6,4E-04 |
0,014 |
0 |
2,8E-02 |
1,0E-03 |
5,6E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
VINDON D.O.O. KLOKOCEVIK |
6,4E-04 |
0,014 |
0 |
2,8E-02 |
1,0E-03 |
5,6E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
VINDON D.O.O. BANOVCI |
5,9E-04 |
0,013 |
0 |
2,6E-02 |
9,3E-04 |
5,1E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
KOKA D.D. FARMA 14 PETRIJANEC |
3,5E-04 |
0,008 |
0 |
1,5E-02 |
5,5E-04 |
3,0E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BOVIS D.O.O. IVANKOVO |
2,1E-04 |
0,087 |
0 |
6,4E-02 |
1,9E-03 |
2,9E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
FARMA TOMASANCI D.O.O. |
1,6E-04 |
0,068 |
0 |
5,0E-02 |
1,5E-03 |
2,3E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BELJE PLUS D.O.O. KARANAC |
9,4E-05 |
0,039 |
0 |
2,9E-02 |
8,5E-04 |
1,3E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BELJE PLUS D.O.O. MITROVAC |
8,1E-05 |
0,034 |
0 |
2,5E-02 |
7,3E-04 |
1,1E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
FARMA MUZNIH KRAVA ANTUNOVAC |
7,4E-05 |
0,031 |
0 |
2,3E-02 |
6,8E-04 |
1,0E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
VUPIK PLUS D.O.O. EKONOMIJA |
4,0E-05 |
0,017 |
0 |
1,2E-02 |
3,6E-04 |
5,6E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
SLASCAK D.O.O. VISKOVCI |
4,8E-05 |
0,020 |
0 |
1,5E-02 |
4,4E-04 |
6,7E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BELJE PLUS D.O.O. DUGE MEDE |
5,9E-05 |
0,025 |
0 |
1,8E-02 |
5,4E-04 |
8,2E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
OSATINA GRUPA D.O.O. PODGORAC |
8,5E-05 |
0,035 |
0 |
2,6E-02 |
7,7E-04 |
1,2E-03 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BELJE PLUS D.D. KNEZEVI VINOGRADI |
5,3E-05 |
0,022 |
0 |
1,6E-02 |
4,8E-04 |
7,4E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BIO ADRIA D.O.O. KRSAN |
3,4E-05 |
0,014 |
0 |
1,0E-02 |
3,1E-04 |
4,8E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
ZDENACKA FARMA D.O.O. VELIKI ZDENCI |
4,6E-05 |
0,019 |
0 |
1,4E-02 |
4,2E-04 |
6,4E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
PRO MILK D.O.O. SADILOVAC |
2,6E-05 |
0,011 |
0 |
8,1E-03 |
2,4E-04 |
3,7E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
OSILOVAC D.O.O. FERICANCI |
3,6E-05 |
0,015 |
0 |
1,1E-02 |
3,2E-04 |
5,0E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
VUPIK PLUS D.O.O. DALJ |
2,7E-05 |
0,011 |
0 |
8,2E-03 |
2,4E-04 |
3,7E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
FARMA SALAS D.O.O. MARIJANCI |
3,7E-05 |
0,016 |
0 |
1,1E-02 |
3,4E-04 |
5,2E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
STOCARSTVO RAIC, VUKOVINA |
2,9E-05 |
0,028 |
0 |
8,8E-03 |
4,9E-04 |
7,4E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
BELJE PLUS D.O.O. POLJANSKI LUG |
2,3E-05 |
0,022 |
0 |
6,7E-03 |
3,8E-04 |
5,7E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
PPK KARLOVACKA MESNA INDUSTRIJA |
1,6E-05 |
0,015 |
0 |
4,8E-03 |
2,7E-04 |
4,1E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
NOVI AGRAR D.O.O. BIJELO BRDO |
1,8E-05 |
0,017 |
0 |
5,3E-03 |
3,0E-04 |
4,4E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
MESNA INDUSTRIJA BRACA PIVAC D.O.O. |
1,7E-05 |
0,016 |
0 |
5,0E-03 |
2,8E-04 |
4,2E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
STOCARSTVO RAIC, GUDOVAC |
2,1E-05 |
0,020 |
0 |
6,4E-03 |
3,6E-04 |
5,4E-04 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
LCP TOTAL |
7,10 |
4,66 |
4,70 |
3,73 |
0,77 |
1,57 |
1,21 |
24,08 |
0,57 |
0,06 |
0,26 |
0,25 |
0,08 |
0,02 |
2,13 |
NATIONAL TOTAL |
45,81 |
70,30 |
6,13 |
31,55 |
28,50 |
51,41 |
101,0 |
217,2 |
5,45 |
0,77 |
0,37 |
25,53 |
13,33 |
0,36 |
407,1 |
SHARE LCP IN NATIONAL TOTAL |
15,5% |
6,6% |
76,7% |
11,8% |
2,7% |
3,1% |
1,2% |
11,1% |
10,4% |
7,2% |
69,2% |
1,0% |
0,6% |
5,1% |
0,5% |