Otpad (NFR 5)

Slika na kojoj se prikazuje na otvorenom, rešetka

Fotografija Ivan Bandura (@unstable_affliction) - Unsplash

Republika Hrvatska u sektoru NFR 5 Otpad izvješćuje o sljedećim kategorijama izvora:

  • 5.A Biološka obrada otpada – odlaganje krutog otpada na tlo
  • 5.B.1 Biološka obrada otpada – kompostiranje
  • 5.B.2 Biološka obrada otpada – anaerobna digestija u bioplinskim postrojenjima
  • 5.C.1 Spaljivanje otpada
  • 5.C.1.b.i Spaljivanje proizvodnog otpada
  • 5.C.1.b.iii Spaljivanje bolničkog otpada
  • 5.C.1.b.v Kremiranje
  • 5.C.2 Spaljivanje otpada na otvorenom
  • 5.D Upravljanje otpadnim vodama
  • 5.D.1 Upravljanje otpadnim vodama kućanstava
  • 5.D.2 Upravljanje otpadnim vodama industrije
  • 5.E Ostali otpad
  • SNAP kod 091009 Požari na cestovnim vozilima
  • SNAP kod 091010 Požari na samostojećim kućama
  • SNAP kod 091011 Požari na ugrađenim i poluugrađenim kućama
  • SNAP kod 091012 Požari na zgradama
  • SNAP kod 091013 Požari na industrijskim objektima

Opis kategorije izvora

Kategorija 5.A uključuje emisije NMHOS i PM; kategorije 5.B.1 i 5.B.2 uključuju emisije NH3; kategorije 5.C.1 i 5.C.2 uključuje emisije NOx, NMHOS, SO2, PM, CO, teških metala, PCDD/PCDF, PAU, HCB i PCB; kategorija 5.D uključuje emisije NMHOS i NH3; kategorija 5.E uključuje emisije PM, teških metala i PCDD/PCDF.

Provedba i uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj omogućena je primjenom i ispunjavanjem ciljeva definiranih Zakonom o gospodarenju otpadom[34] i Planom gospodarenja otpadom[35]. Glavni zakon kojim se uređuju pitanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj je Zakon o gospodarenju otpadom. Postoji niz pravilnika koji su usvojeni sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, neki od njih uređuju određene aktivnosti gospodarenja otpadom, a neki uređuju gospodarenje posebnim vrstama otpada. Okvirna direktiva o otpadu[36] prenesena je u hrvatsko zakonodavstvo, područje gospodarenja otpadom, u okviru Zakona o gospodarenju otpadom. U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom, primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to: (a) sprječavanje nastanka otpada; (b) priprema za ponovnu oporabu; (c) recikliranje; (d) drugi postupci oporabe, npr. energetska oporaba i (e) zbrinjavanje otpada. Izbjegavanje nastanka otpada (prevencija) ima najviši prioritet, a rezultira smanjenjem količine i štetnosti proizvedenog otpada koji ulazi u iduću fazu sustava. Iskorištavanje/oporaba proizvedenog otpada ima svrhu iskoristiti materijalna i energetska svojstva otpada u granicama tehničkih, ekoloških i ekonomskih mogućnosti. Odlaganje ostatnog inertnog otpada na uređena kontrolirana odlagališta najniže je rangirano prema redu prvenstva gospodarenja otpadom. Prema Planu gospodarenja otpadom, okosnicu sustava činiti će reciklažni centri sa sortirnicama. Sustav gospodarenja otpadom organizirat će se kao integralna cjelina svih subjekata na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Primjenjuje se EMEP/EEA metodologija, množenje podatka o aktivnosti za svaku potkategoriju s preporučenim faktorom emisije. Za NFR 5.A razvijena je metodologija za procjenu nacionalnih faktora emisije za NMHOS za sve godine u izvještajnom razdoblju.

Faktori emisije su izraženi kao količina emisije onečišćujućih tvari po jedinici obrađenog otpada. U proračunima su korišteni faktori emisije iz GB2019 i GB2009 (za faktore emisije koji nisu procijenjeni u GB2019, NFR 5.C.1.b.i) te nacionalni faktori emisije za NMHOS za kategoriju 5.A. Izvori faktora emisije korištenih za proračun emisije navedeni su u svakom podsektoru sektora NFR 5. Faktori emisije koji su korišteni za izradu IIR 2022, po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima, prikazani su u Prilogu 4.

Općenito se koriste nekoliko izvora informacija vezanih za podatke o aktivnostima i emisije za kategoriju izvora Otpad:

  • Podaci o aktivnosti koji se izvještavaju jednom godišnje u zakonski definiranim formama prema Registru onečišćavanja okoliša i Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom (MINGOR);
  • Nacionalna statistička izvješća od DZS Republike Hrvatske (Godišnja statistička izvješća i priopćenja, Popisi stanovništva 1981., 1991., 2001. i 2011. godine);
  • Specifični podaci o aktivnosti prikupljeni direktnim kontaktima s postrojenjem (npr. kompostene, bioplinska postrojenja, postrojenje za kremiranje, postrojenje za industrijsko izgaranje);
  • Ministarstvo poljoprivrede;
  • Ministarstvo unutarnjih poslova.

Biološka obrada otpada – odlaganje krutog otpada na tlo (NFR 5.A)

Opis kategorije izvora

Odlaganje krutog otpada je u najvećoj mjeri izvor emisije stakleničkog plina CH4, a tek u maloj mjeri i izvor emisije onečišćujućih tvari. Moguća je emisija malih količina NMHOS, PM10, PM2,5, TSP, NH3 i CO. Republika Hrvatska izvješćuje o emisijama NMHOS i PM iz odlaganja krutog otpada.

Informacije u nastavku, koje su relevantne za IIR, preuzete su iz izvješća o emisijama stakleničkih plinova (NIR). Prema zahtjevima iz smjernica 2006 IPCC Guidelines, Hrvatska je u proračun za kategoriju 5.A Odlaganje krutog otpada uključila emisije CH4 iz krutog komunalnog otpada, krutog proizvodnog otpada i mulja odloženog na odlagališta, za cijelu vremensku seriju. Time je poboljšana točnost i potpunost proračuna.

Detaljna objašnjenja o izvorima podataka i metodama procjene podataka za proračun nalaze se u dokumentu NIR 2022.

Nadležno tijelo za dostavu podataka o aktivnostima u sektoru Otpad je MINGOR. Sustav prikupljanja podataka o otpadu temelji se na Zakonu o gospodarenju otpadom i na podzakonskim aktima i pravilnicima. Prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša[37], usvojenom u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, MINGOR prikuplja podatke o količinama i vrstama proizvedenog, prikupljenog, oporabljenog i odloženog otpada. Podaci o količinama dostupni su za svaku vrstu otpada (na temelju europske liste otpada, (engl. List of Waste, LoW) i NACE aktivnosti. Podaci o otpadu unose su u : a) Obrazac NO (Nastanak otpada), b) Obrazac SO (Sakupljanje otpada), Obrazac OZO (Oporaba/zbrinjavanje otpada).

Sve informacije vezane uz prikupljanje podataka su detaljno opisane u NIR-u, prema IPCC metodologiji. MINGOR prikuplja podatke o otpadu i odlagalištima sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom i Pravilniku o gospodarenju otpadom[38]. Osoba koja upravlja odlagalištem dužna je dostaviti podatke o masi biorazgradivog komunalnog otpada odloženog na odlagalište na propisanim obrascima dva puta godišnje, u roku od 30 dana od isteka polugodišta. Navedeni podaci su potrebni za praćenje ostvarenja ciljeva sukladno obvezi iz Direktive o odlagalištima[39] o čemu je obaveza izvještavati Europsku komisiju.

MINGOR prikuplja i obrađuje podatke o otpadu, među ostalima podatke prijavljene u ROO; Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom i Informacijski sustav gospodarenja otpadom. U bazi podataka „Centralni sustav upravljanja informacijama o odlagalištima (CSUIO)“ nalaze se podaci o odlagalištima koji se prikupljaju u MINGOR-u i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Baza podataka sadrži sveobuhvatne informacije o postupcima gospodarenja otpadom, kao što je primjena tehničkih mjera (npr. ograda, korištenje baklje…) ili mjera zaštite okoliša (npr. otplinjavanje, zbijanje, poravnavanje, monitoring…). Baza podataka također sadrži podatke o statusu sanacije odlagališta (u pripremi/u tijeku/završena) i statusu operativnosti odlagališta (aktivno/zatvoreno). Aktivna odlagališta za komunalni otpad obvezna su prema zakonu dostaviti podatke u MINGOR u propisanom obliku (Obrazac o odlagalištima i odlaganju otpada – Obrazac OOO), a za ostala odlagališta (zatvorena odlagališta MSW i odlagališta IW) MINGOR povremeno šalje obrasce odlagalištima ili se ažuriranje vrši po primitku podataka o pojedinom odlagalištu iz drugih izvora. MINGOR jednom godišnje zatraži podatke o statusu sanacije odlagališta od FZOEU, koji sufinancira sanaciju gotovo svih službenih odlagališta, sa ciljem poboljšanja tehničkih standarda odlagališta te udovoljavanja zahtjevima Direktive o odlagalištima otpada.

Glavni izvori podataka o krutom komunalnom otpadu su baze podataka ROO i Informacijski sustav gospodarenja otpadom. Ukupne količine proizvedenog i odloženog krutog komunalnog otpada za razdoblje 1990. - 1998. procijenjene su iz raspoloživih podataka sažetih u radu D. Fundurulja, M. Mužinić (2000) Procjena količine komunalnog otpada u RH od 1990.-1998. godine i 1998. - 2010. godine, Zagreb, u okviru dokumenata pripremljenih za izradu Prvog nacionalnog izvješća[40]. Količina odloženog otpada u 1999. procijenjena je metodom interpolacije, a podaci o količini odloženog otpada u 2000. preuzeti su iz Izvješća o stanju okoliša (2012.), Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Podaci o količini odloženog otpada u 2005. preuzeti su iz Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2007. - 2015. (NN 85/07, 126/10, 31/11, 46/15). Na temelju podataka za 2000. i 2005., količine odloženog otpada te glavne značajke odlagališta procijenjene su metodom interpolacije za razdoblje 2001. - 2004. Podaci o odloženim količinama otpada za razdoblje 2006. - 2020. preuzeti su iz baza podataka ROO i Informacijski sustav gospodarenja otpadom. Zbog nedovoljno kvalitetnih podataka za razdoblje 2006. - 2009. dostavljenih od operatera koji upravljaju odlagalištima, podaci su preuzeti iz izvješća tvrtki koje sakupljaju kruti komunalni otpad. Podaci o proizvedenim i odloženim količinama komunalnog otpada za razdoblje 2010. - 2020. preuzeti su iz Registra onečišćavanja okoliša – izvješća dostavljena od operatera aktivnih odlagališta. Podaci o količinama odloženog biorazgradivog komunalnog otpada za razdoblje 2010. - 2020. preuzeti su iz Informacijskog sustava gospodarenja otpadom - izvješća o odlagalištima i odlaganju otpada.

Podaci o količinama odloženog proizvodnog otpada za razdoblje 1990. - 2009. nisu dostupni pa su procijenjeni metodom linearne ekstrapolacije. Povijesni podaci ekstrapolirani su na temelju prosječne vrijednosti za razdoblje. 2010. - 2016. Podaci za prvu godinu u vremenskoj seriji (1955.) izračunati su pomoću omjera ukupne količine odloženog krutog komunalnog otpada u 1955. godini i prosječne vrijednosti odloženog krutog komunalnog otpada za razdoblje 2010. - 2016. Podaci o proizvedenim i odloženim količinama proizvodnog otpada za razdoblje 2010. - 2020. preuzeti su iz ROO – izvješća dostavljena od operatera aktivnih odlagališta. Podaci o količinama odloženog biorazgradivog proizvodnog otpada za razdoblje 2010. - 2020. preuzeti su iz Informacijskog sustava gospodarenja otpadom - izvješća o odlagalištima i odlaganju otpada.

Podaci o mulju iz obrade otpadnih voda za razdoblje 1990. - 2009. nisu dostupni pa su procijenjeni na temelju prosječne vrijednosti za razdoblje 2010. - 2016. Podaci o količinama odloženog mulja za razdoblje 2010. - 2020. preuzeti su iz Informacijskog sustava gospodarenja otpadom - izvješća o odlagalištima i odlaganju otpada. Linearna ekstrapolacija nije korištena zbog velike razlike u podacima za razdoblje 2010. - 2016. Prosječna vrijednost 2010. - 2016. korištena je za izradu vremenske serije – povijesni podaci (1990. - 2012.) procijenjeni su preklapanjem s prosječnom vrijednošću 2010. - 2016.

Emisije iz spaljivanja odlagališnog plina koji se koristi za proizvodnju električne energije alocirane su u sektoru Energetika (1.A.1, 1.A.4).

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Razvijena je metodologija za procjenu nacionalnih faktora emisije za NMHOS za sve godine u izvještajnom razdoblju, na temelju emisija CH4 koje su procijenjene u okviru NIR izvješća. Korišten je omjer emisije CH4 po toni odloženog otpada, pretvoren u volumen CH4 po toni odloženog otpada (koristeći molekularni volumen CH4), a zatim u volumen bioplina po toni odloženog otpada (primjenjujući udio CH4 u bioplinu F = 50%) te udio NMHOS-a u bioplinu (5,65 g/m3 odlagališnog plina), prikazan u bilješci na dnu tablice 3-1, poglavlje 5.A u smjernicama EMEP/EEA GB2019. Faktor emisije NMHOS prikazan je u Prilogu 4.

Tier 1 EMEP/EEA metodologija iz GB2019 primijenjena je za proračun PM2,5, PM10 i TSP. Viša razina (Tier 2) nije raspoloživa za ovu kategoriju. Preporučeni Tier 1 faktori emisije iz GB2019, izraženi kao količina onečišćujućih tvari po količini odloženog otpada, korišteni su u proračunu (faktori emisije prikazani su u Prilogu 4).

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Relevantan podatak o aktivnosti je količina odloženog otpada. Podaci o aktivnosti prikazani su u tablici 6.1-1. Trend odlaganja otpada na odlagališta tijekom izvještajnog razdoblja ovisi o djelovanju više čimbenika. U razdoblju 1990. - 2009. došlo je do porasta odlaganja otpada uslijed porasta proizvodnje otpada, uglavnom zbog porasta životnog standarda. Nakon 2009. dolazi do smanjenja registriranih količina, što je uglavnom uzrokovano ekonomskom krizom, ali i drugim čimbenicima vezanima uz mjere izbjegavanja/smanjenja i recikliranja otpada. U razdoblju 2010. - 2015. bilježi se promjenjivi (fluktuirajući) trend odloženog otpada, na koji utječu mjere izbjegavanja/smanjenja i recikliranja otpada te sanacija ilegalnih odlagališta. Od 2016. godine količine odloženog otpada blago se smanjuju kao rezultat intenzivnijeg provođenja mjera izbjegavanja/smanjenja i recikliranja otpada, koje se još uvijek nedovoljno primjenjuju.

Budući se za izračun emisija NMHOS koriste izračunate emisije CH4 u NIR izvješću, koje se procjenjuju korištenjem kinetičkog modela (IPCC FOD model), tijekom cijelog izvještajnog razdoblja bilježi se porast emisija NMHOS, koji je usporen tek u razdoblju od 2017. godine te počinje padati od 2018. godine. Vezano uz primjenu Tier 1 EMEP/EEA metodologije za PM2,5, PM10 i TSP, smanjenje emisije bilježi se od 2010. godine, kada su se počele smanjivati količine odloženog otpada, prvo s fluktuirajućim trendom do 2015. godine, a nakon toga i padajućim trendom.

Novi zakonodavni akti doneseni su s ciljem povećanja odvojenog sakupljanja, recikliranja i oporabe različitih vrsta otpada. Nacionalni programi temeljeni na „proširenoj odgovornosti proizvođača“ implementirani su u svrhu prikupljanja i oporabe različitih vrsta otpada.

Tablica 6.1-1 Podaci o aktivnosti za NFR 5.A, 5.B.1, 5.B.2, 5.C.1.b.i, 5.C.1.b.iii, 5.C.1.b.v i 5.C.2, s prikazanim relevantnim SNAP kodovima

NFR

5.A

5.B.1

5.B.2

5.C.1.b.i

5.C.1.b.iii

5.C.1.b.v

5.C.2

SNAP

090401

091005

091006

090202

090207

090901

090700

Naziv

Odlaganje krutog otpada na tlo

Kompostiranje

Anaerobna digestija u bioplinskim postrojenjima

Spaljivanje proizvodnog otpada

Spaljivanje bolničkog otpada

Kremiranje

Spaljivanje poljoprivrednog otpada na otvorenom

Jedinica

kt

kt

kt N u sirovini

kt

kt

tijela

kt

1990.

1050,436

NO

NO

0,250

0,140

1464

105,493

1991.

1061,948

NO

NO

0,250

0,140

1786

99,671

1992.

1078,940

NO

NO

0,250

0,140

2287

76,444

1993.

1111,838

NO

NO

0,250

0,140

2760

73,447

1994.

1148,735

3,691

NO

0,250

0,140

3037

69,033

1995.

1210,797

3,906

NO

0,250

0,140

3109

65,869

1996.

1264,429

4,121

NO

0,250

0,140

3385

65,484

1997.

1327,111

4,336

NO

1,031

0,140

3476

63,010

1998.

1395,683

4,551

NO

2,168

0,140

3312

62,299

1999.

1461,113

4,766

NO

2,580

0,140

3201

57,358

2000.

1426,158

5,400

NO

3,652

0,142

3080

51,875

2001.

1497,490

4,358

NO

3,967

0,156

2972

50,601

2002.

1570,222

5,830

NO

2,206

0,158

3254

49,585

2003.

1642,954

4,171

NO

0,400

0,163

3392

48,246

2004.

1714,686

4,931

NO

0,120

0,173

3404

48,391

2005.

1787,497

8,930

NO

0,005

0,176

3633

48,116

2006.

1952,135

6,913

NO

0,350

0,188

3593

49,382

2007.

2116,773

13,230

NO

0,285

0,205

3962

51,197

2008.

2240,286

26,190

NO

0,316

0,165

3911

52,409

2009.

2290,490

36,271

0,004

IE

0,185

4060

52,253

2010.

1998,998

28,792

0,010

IE

0,054

4314

53,009

2011.

2033,592

33,936

0,014

IE

0,057

4344

50,511

2012.

1951,002

33,220

0,037

IE

0,093

4478

48,838

2013.

1992,832

36,287

0,074

IE

0,048

4601

46,535

2014.

1830,499

36,705

0,095

IE

0,051

4803

46,684

2015.

1918,659

30,747

0,136

IE

0,052

5373

45,331

2016.

1769,572

40,253

0,276

IE

0,056

5128

41,900

2017.

1683,640

34,862

0,376

IE

NO

5496

37,752

2018.

1601,602

41,785

0,442

IE

NO

6440

39,267

2019.

1593,402

50,619

0,562

IE

NO

6648

36,111

2020.

1459,906

77,313

0,608

IE

NO

6747

36,136

Izvor: 5.A, 5.C.1 - MINGOR, 5.B.1 - kompostane, 5.B.2 - bioplinska postrojenja, 5.C.2 - MINPO, DZS, Obrada: Ekonerg d.o.o.

Rekalkulacije i poboljšanja

Emisije CH4 koje su procijenjene u okviru NIR izvješća rekalkulirane su za cijelo izvještajno razdoblje, uslijed korištenja novo procijenjene vrijednosti parametra DOC (razgradivi organski ugljik, eng. degradable organic carbon) za proizvodni otpad.

Rekalkulacija emisije NMHOS za kategoriju izvora NFR 5.A provedena je za razdoblje od 1990. do 2019. godine.

Biološka obrada otpada – kompostiranje (NFR 5.B.1)

Opis kategorije izvora

Kompostiranje je proces razgradnje organskih tvari pod utjecajem mikroorganizama u aerobnim uvjetima pri čemu nastaje ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost kao konačan produkt. Kompostiranje se provodi postupno te u kontroliranim uvjetima. Važnu ulogu imaju mikroorganizmi koji biološki razlažu organske otpatke na jednostavnije dijelove, koji se zatim pretvore u spojeve humusa.

Prema smjernicama GB2019, emisije NH3 iz kompostiranja uključene su u ovu kategoriju (Tehnologija – Proizvodnja komposta, SNAP 091005). Sukladno preporuci TERT-a (2021 NECD Inventory Review Report, primjedba HR-5B-2017-0001), Republika Hrvatska je morala dodatno unaprijediti proračun emisije amonijaka (NH3) iz ove kategorije izvora za cijeli vremenski niz, u skladu s EMEP/EEA metodologijom i GB2019. TERT je upozorio na nedostatnu transparentnost podataka na kojima se temeljio izračun emisija. Za razdoblje 1990. – 2006. godine TERT je primijetio da je procjena potcijenjena jer emisije NH3 nisu procijenjene unatoč zadanom faktoru emisije koji je naveden u EMEP/EEA GB2019. TERT je utvrdio da je potrebno prikupiti podatke o masi otpada obrađenog kompostiranjem za cijelo izvještajno razdoblje od 1990. do 2020. godine, što je i provedeno projektom za unapređenje proračuna - dokument: „Izvješće o unapređenju proračuna za sektor kompostiranje (NFR 5.B.1)“ (lit. 62).

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Tier 2 EMEP/EEA metodologija i preporučeni Tier 2 faktor emisije iz GB2019 primijenjeni su za proračun emisije NH3 iz kompostiranja. Faktor emisije NH3 prikazan je u Prilogu 4.

Relevantan podatak o aktivnosti je godišnja masa kompostiranog otpada. Izvori podataka o masi otpada obrađenog kompostiranjem su jedanaest pravnih subjekata vlasnika kompostana, pri čemu se u sklopu jednog pravnog subjekta nalaze dvije podružnice – sveukupno dvanaest kompostana. Prikupljeni su podaci o:

  • masi otpada obrađenog kompostiranjem (masa vlažne tvari, t),
  • udjelu suhe tvari u sirovini - otpadu (kg kg-1),
  • tehnologijama kompostiranja i tehnologijama smanjenja emisije NH3.

Postupak kompostiranja počeo se primjenjivati u Republici Hrvatskoj od 1994. godine. Podaci iz jedne kompostane, koja je prva počela s radom 1994. godine, nisu raspoloživi za razdoblje od 1994. do 1999. godine pa su procijenjeni metodom linearne ekstrapolacije. Podaci za razdoblje od 1994. do 1999. godine izračunati su uzimajući u obzir trend vrijednosti mase otpada obrađenog kompostiranjem za razdoblje od 2000. do 2002. godine, budući u tom razdoblju podaci međusobno ne odstupaju značajno pa izračunate vrijednosti pokazuju sličan trend.

Podaci o masi otpada obrađenog kompostiranjem (masa vlažne tvari, t) i udjelu suhe tvari u sirovini - otpadu (kg kg-1) prikupljeni su za razdoblje od 2000. do 2020. godine. Podaci o masi otpada obrađenog kompostiranjem uključuju podatke o različitim kategorijama otpada prema ključnim brojevima otpada i nusproizvodima.

U proračun emisije NH3 uključena je ukupna godišnja masa kompostiranog otpada na teritoriju Republike Hrvatske. Podaci o ukupnoj godišnjoj masi kompostiranog otpada prikazani u tablici 6.1-1.

Trend prikupljenih i procijenjenih podataka za razdoblje 1994. - 2019. godine (tablica 6.1-1) uspoređen je s trendom podataka za razdoblje 2007. - 2019. godine koji su korišteni pri izračunu emisije NH3 u prethodnom izvješću (podaci iz baze podataka Registar onečišćavanja okoliša, ROO). Uočeno je odstupanje podataka u svakoj godini. Iz razlika u podacima može se zaključiti da su operateri (kompostane) prijavljivali nedovoljno točne i nepotpune podatke u ROO.

Prikupljeni podaci uspoređeni su s podacima iz Pregleda podataka o ukidanju statusa otpada i nusproizvodima za 2019. godinu, koje je MINGOR izradio temeljem zaprimljenih Izvješća o ukidanju statusa otpada za 2019. godinu. Ukupni podaci iz Izvješća o ukidanju statusa otpada za 2019. godinu pokazuju manje vrijednosti nego ukupni prikupljeni podaci od kompostana. Razlog tome je što u Izvješću o ukidanju statusa otpada nisu uključene sve kompostane. Iste razlike evidentirane su i za razdoblje 2016. – 2018. godine.

Podaci o udjelu suhe tvari u sirovini - otpadu nisu korišteni u proračunu, budući se kao podatak o aktivnosti koristi masa vlažne tvari. Ti podaci su prikupljeni zbog karakterizacije različitih kategorija otpada i nusproizvoda koji se kao sirovine koriste u postupku kompostiranja. Za otpad prema europskoj lista otpada (eng. List of Waste, LoW), udio suhe tvari varira ovisno o kategoriji otpada prema ključnim brojevima (tablica 6.2-1).

Tablica 6.2-1. Udio suhe tvari u otpadu koji se kompostira (kg kg-1)

LoW

Udio suhe tvari (kg kg-1)

02

0,1 – 0,7

03

0,4 – 0,7

15

0,8 – 0,9

17

0,3 – 0,7

19

0,2 – 0,7

20

0,3 – 0,7

U kompostanama se kao tehnologije kompostiranja koriste: a) Kompostna hrpa – sirovina u stogu i b) Windrow sustav – protresanje i prozračivanje sirovine, s tim da se u osam kompostana koriste tehnologije a) i b), u dvije kompostane samo tehnologija a) i u druge dvije samo tehnologija b). U razdoblju od 1994. do 2020. godine niti jedna kompostana nije koristila tehnologiju smanjenja emisije NH3 – biofilter.

Rekalkulacije i poboljšanja

Za kategoriju izvora NFR 5.B.1 do sada se nije proračunavala emisija NH3 za razdoblje 1990. - 2006. godine jer podaci o aktivnosti nisu bili raspoloživi. Postupak kompostiranja počeo se primjenjivati u Republici Hrvatskoj od 1994. godine. Unapređenje je rezultiralo porastom emisije NH3 u kategoriji izvora NFR 5.B.1 za 100% u razdoblju od 1994. do 2006. godine, dok u razdoblju od 2007. do 2019. godine razlika u emisijama ima fluktuirajući trend i kreće se od -59% do 190%, što je dovelo do promjene godišnjih nacionalnih emisija NH3 u razdoblju 1994. – 2019. godine u rasponu od -0,028% do 0,014%.

Provedbom projekta unapređenja prikupljeni su podaci o aktivnosti na razini postrojenja, što utječe na njihovu transparentnost, točnost i potpunost.

Rekalkulacija emisije NH3 za kategoriju izvora NFR 5.B.1 provedena je za razdoblje od 1994. do 2019. godine, dok je za razdoblje od 1990. do 1993. godine u službenom formatu za izvješćivanje (NFR) korišten ključ oznake „NO“ (engl. not occurring = ne postoji).

Biološka obrada otpada – anaerobna digestija u bioplinskim postrojenjima (NFR 5.B.2)

Opis kategorije izvora

Anaerobna razgradnja složenih organskih supstrata (sirovine) provodi se tijekom metaboličkih interakcija različitih vrsta bakterija, a njihovim zajedničkim djelovanjem omogućuje se potpuna biokonverzija organskog supstrata do metana, ugljikovog dioksida i ostalih plinova u tragovima, kao što su vodik i vodikov sulfid. Proces proizvodnje bioplina rezultat je niza povezanih procesnih koraka tijekom kojih se inicijalni supstrat razlaže na jednostavnije spojeve, sve do nastanka bioplina. Stabilnost procesa anaerobne razgradnje i specifični zahtjevi vezani uz sastav supstrata neki su od ograničavajućih faktora koji utječu na anaerobnu razgradnju.

U cilju poboljšanja procesa digestije može se koristiti predobrada sirovine, zagrijavanje digestora i miješanje sirovine. Opći koncept bioplinskog postrojenja sastoji se od sljedećih faza: 1) prethodno skladištenje sirovine, 2) anaerobna digestija u digestoru, 3) skladištenje digestata.

U praksi se sva sirovina ne skladišti prije anaerobne digestije, već se može izravno unositi u digestor. Digestor može sadržavati više od jedne plinske nepropusne posude. Skladištenje digestata može biti u plinonepropusnom spremniku, otvorenom spremniku ili drugom skladištu. Skladištenje se može kombinirati s obradom digestata ili mu prethoditi, npr. odvajanje tekućih i čvrstih frakcija prije skladištenja. Moguća obrada tekuće frakcije u postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda, izgaranje krute frakcije i korištenje digestata kao organskog gnojiva su izvan opsega kategorije 5.B.2.

Emisije iz digestije organskog otpada u bioplinskim postrojenjima (NFR 5.B.2), nastale izgaranjem bioplina, uključene su u sektor Energetika (NFR 1.A.1 i 1.A.4), zbog oporabe energije. Bioplin proizveden anaerobnom digestijom u bioplinskim postrojenjima koristi se za proizvodnju električne energije.

Prema smjernicama GB2019, potencijalne emisije NH3 iz postupaka skladištenja supstrata i digestata te mogućeg istjecanja tijekom odvajanja krutih tvari i tekućine uključene su u ovu kategoriju (SNAP 091006 Proizvodnja bioplina). Sukladno preporuci TERT-a (2021 NECD Inventory Review Report, primjedba HR-5B2-2019-0001), u proračun emisije iz digestije organskog otpada u bioplinskim postrojenjima trebalo je uključiti potencijalne emisije amonijaka (NH3) iz postupaka skladištenja sirovine i digestata te mogućeg istjecanja tijekom odvajanja krutih tvari i tekućine, u skladu s EMEP/EEA metodologijom i GB2019. TERT je primijetio da je procjena potcijenjena jer emisije NH3 iz postupaka skladištenja supstrata i digestata te mogućeg istjecanja tijekom odvajanja krutih tvari i tekućine nisu procijenjene unatoč zadanom faktoru emisije koji je naveden u EMEP/EEA GB2019. TERT je utvrdio da je potrebno prikupiti podatke o masi sirovine obrađene anaerobnom digestijom za cijelo izvještajno razdoblje od 1990. do 2020. godine, što je i provedeno projektom za unapređenje proračuna - dokument: „Izvješće o unapređenju proračuna za sektor anaerobna digestija u bioplinskim postrojenjima (NFR 5.B.2)“ (lit. 64).

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Tier 2 EMEP/EEA metodologija i preporučeni Tier 2 faktori emisije za pretskladištenje sirovine i skladištenje digestata iz GB2019 primijenjeni su za proračun emisije NH3 iz anaerobne digestije u bioplinskim postrojenjima za potkategorije predskladištenje sirovine i skladištenje digestata. Faktori emisije NH3 prikazani su u Prilogu 4.

Može se pretpostaviti da su emisije NH3 iz digestora ili sustava digestora zanemarive. Emisije od primjene digestata koji potječe od stočnog gnoja izračunavaju se u 3.B, zajedno s emisijama iz primjene neobrađenog životinjskog gnoja te se prijavljuju pod NFR kodom 3.D.a.2.a. Emisije iz primjene digestata dobivenog digestijom drugog organskog otpada i energetskih usjeva izračunavaju se u 3.D i prijavljuju pod NFR kodom 3.D.a.2.c.

Relevantan podatak o aktivnosti je godišnja količina N u sirovini - otpadu i nusproizvodima obrađenih anaerobnom digestijom u bioplinskim postrojenjima (tablica 6.1-1). Godišnja količina N u sirovini dobiva se množenjem mase vlažne tvari sirovine (t god-1) s masenim udjelom suhe tvari u sirovini (kg kg-1) i masenim udjelom N u sirovini (kg N kg-1 ST).

Izvori podataka o masi otpada obrađenog anaerobnom digestijom u bioplinskim postrojenjima su dvadeset pravnih subjekata vlasnika bioplinskih postrojenja, pri čemu se u sklopu četiri pravna subjekta nalazi više podružnica – sveukupno dvadeset osam bioplinskih postrojenja[41]. Prikupljeni su podaci o:

  • masi otpada i nusproizvoda obrađenih anaerobnom digestijom u bioplinskim postrojenjima (masa vlažne tvari, t),
  • udjelu suhe tvari u sirovini (kg kg-1),
  • udjelu N u sirovini (kg N kg-1 ST),
  • tehnologijama smanjenja emisije NH3 tijekom skladištenja stajskog gnojiva.

Postupak anaerobne digestije u bioplinskim postrojenjima počeo se primjenjivati u Republici Hrvatskoj od 2009. godine. Podaci o masi otpada i nusproizvoda obrađenih anaerobnom digestijom u bioplinskim postrojenjima (masa vlažne tvari, t), udjelu suhe tvari u sirovini (kg kg-1) i udjelu N u sirovini (kg N kg-1 ST) prikupljeni su za razdoblje od 2009. do 2020. godine. Podaci o masi otpada i nusproizvoda obrađenih anaerobnom digestijom u bioplinskim postrojenjima uključuju podatke o različitim kategorijama otpada prema ključnim brojevima otpada i podatke o nusproizvodima.

U ukupnoj masi otpada i nusproizvoda obrađenih anaerobnom digestijom, najveći udio u svim godinama ima goveđa gnojovka (60% - 100%, ovisno o godini). Ostale vrste otpada i nusproizvoda imaju znatno manje udjele, među kojima su najznačajniji svinjska gnojovka (11% - 13%), goveđi stajnjak (2% - 10%), različite vrste otpada u kategorijama 02, 03, 15, 16, 19, 20 (1% - 12%) i silaža (2% - 3%). Osim navedenih kategorija otpada i nusproizvoda, u bioplinskim postrojenjima obrađuju se sljedeći nusproizvodi: ostaci hrane, mlijeko, sirutka, klaonički otpad, krv, pileći gnoj i pivski trop.

Prikupljeni podaci o masi otpada i nusproizvoda obrađenih anaerobnom digestijom u bioplinskim postrojenjima uspoređeni su s podacima iz Pregleda podataka o ukidanju statusa otpada i nusproizvodima za 2019. godinu, koje je MINGOR izradio temeljem zaprimljenih Izvješća o ukidanju statusa otpada za 2019. godinu. Ukupni podaci iz Izvješća o ukidanju statusa otpada za 2019. godinu pokazuju manje vrijednosti nego ukupno prikupljeni podaci od bioplinskih postrojenja. Razlog tome je što u Izvješću o ukidanju statusa otpada nisu uključena sva bioplinska postrojenja kao u projektu za unapređenje proračuna. Iste razlike evidentirane su i za razdoblje 2016. – 2018. godine.

Podatke o udjelu suhe tvari u sirovini i udjelu N u sirovini nisu dostavila sva bioplinska postrojenja, a neke od dostavljenih vrijednosti nisu usporedive s literaturnim podacima (tablica 3.4, GB2019, 5.B.2 Biological treatment of waste – anaerobic digestion at biogas facilities 2019). Zbog toga su vrijednosti udjela suhe tvari i udjela N u pojedinim vrstama otpada i nusproizvodima procijenjene korištenjem preporučenih vrijednosti iz GB2019 i temeljem prikupljenih podataka.

Tablica 6.3-1 prikazuje udjele suhe tvari u sirovini koja se obrađuje anaerobnom digestijom u bioplinskim postrojenjima, dok tablica 6.3-2 prikazuje udjele N u sirovini koja se obrađuje anaerobnom digestijom u bioplinskim postrojenjima. Detaljna objašnjenja prikazana su u Izvješću o unapređenju proračuna za sektor anaerobna digestija u bioplinskim postrojenjima (NFR 5.B.2) (lit. 64).

Tablica 6.3-1 Udio suhe tvari u sirovini koja se obrađuje anaerobnom digestijom u bioplinskim postrojenjima (kg kg-1)

Ključni broj otpada/

oznaka nusproizvoda

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

02, 03, 15, 16, 19, 20*

0,40

0,40

0,40

0,40

0,40

0,40

0,40

0,40

0,40

0,40

0,40

0,40

K3

ostaci hrane

0,40

0,40

K3

mlijeko

0,12

0,12

0,12

0,12

0,12

K3

sirutka

0,07

0,07

0,07

0,07

0,07

K3

klaonički otpad

0,25

0,25

0,25

0,25

0,25

K3

krv

0,10

0,10

K2

pileći gnoj

0,50

0,50

0,50

0,50

0,50

0,50

0,50

0,50

0,50

K2

svinjski stajnjak

K2

svinjska gnojovka

0,04

0,04

0,04

0,04

0,04

0,04

K2

goveđa gnojovka

0,03

0,03

0,03

0,03

0,03

0,03

0,04

0,04

0,04

0,04

0,04

0,04

K2

goveđi stajnjak

0,25

0,25

0,25

0,24

0,24

0,24

0,24

0,24

0,24

silaža

0,35

0,35

0,35

0,32

0,34

0,32

pivski trop

0,35

*za sve kategorije otpada zajedno (02, 03, 15, 16, 19, 20) procjenjuje se vrijednost kao za komunalni otpad iz tablice 3.4, GB2019, 5.B.2

preporučene vrijednosti iz GB2019 – procjene za određene vrste otpada/nusproizvoda

dostavljene vrijednosti (upitnik)

procijenjene vrijednosti

Tablica 6.3-2 Udio N u sirovini koja se obrađuje anaerobnom digestijom u bioplinskim postrojenjima (kg N kg-1 ST)

Ključni broj otpada/

oznaka nusproizvoda

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

02, 03, 15, 16, 19, 20*

0,007

0,007

0,007

0,007

0,007

0,007

0,007

0,007

0,007

0,007

0,007

0,007

K3

ostaci hrane

0,005

0,005

K3

mlijeko

0,005

0,005

0,005

0,005

0,005

K3

sirutka

0,005

0,005

0,005

0,005

0,005

K3

klaonički otpad

0,005

0,005

0,005

0,005

0,005

K3

krv

0,005

0,005

K2

pileći gnoj

0,008

0,008

0,008

0,008

0,008

0,008

0,008

0,011

0,011

K2

svinjski stajnjak

K2

svinjska gnojovka

0,004

0,004

0,004

0,004

0,004

0,004

K2

goveđa gnojovka

0,003

0,003

0,003

0,003

0,003

0,003

0,003

0,003

0,003

0,003

0,003

0,004

K2

goveđi stajnjak

0,008

0,008

0,008

0,008

0,008

0,008

0,008

0,008

0,008

silaža

0,003

0,003

0,003

0,003

0,003

0,003

pivski trop

0,005

*za sve kategorije otpada zajedno (02, 03, 15, 16, 19, 20) procjenjuje se vrijednost kao za komunalni otpad iz tablice 3.4, GB2019, 5.B.2

preporučene vrijednosti iz GB2019 – procjene za određene vrste otpada/nusproizvoda

dostavljene vrijednosti (upitnik)

procijenjene vrijednosti

U bioplinskim postrojenjima se kao tehnologije smanjenja emisije NH3 tijekom skladištenja stajskog gnojiva koriste: a) pokorica – prirodni sloj, b) plutajući pokrov – prirodni (slama) i c) čvrsti pokrivač, s tim da se u šest bioplinskih postrojenja koristi tehnologija a), u jednom tehnologije a) i c), dok se u četrnaest postrojenja stajski gnoj i gnojovka ne skladište (sva količina se odmah iskorištava u postrojenju). Dva postrojenja su naznačila da ne koriste tehnologije smanjenja emisije NH3 tijekom skladištenja stajskog gnojiva (bez dodatnog objašnjenja), a pet bioplinskih postrojenja nije dostavilo informacije o korištenim tehnologijama smanjenja emisije NH3 tijekom skladištenja stajskog gnojiva.

Rekalkulacije i poboljšanja

Za kategoriju izvora NFR 5.B.2 do sada se nije proračunavala emisija NH3. Postupak anaerobne digestije u bioplinskim postrojenjima počeo se primjenjivati u Republici Hrvatskoj od 2009. godine. Unapređenje je rezultiralo porastom emisije NH3 u kategoriji izvora NFR 5.B.2 za 100% u razdoblju od 2009. do 2019. godine, kao i povećanjem godišnjih nacionalnih emisija NH3 u razdoblju 2009. – 2019. godine u rasponu od 0,0003% do 0,051%

Provedbom projekta unapređenja prikupljeni su podaci o aktivnosti na razini postrojenja, što utječe na njihovu transparentnost, točnost i potpunost.

Rekalkulacija emisije NH3 za kategoriju izvora NFR 5.B.2 provedena je za razdoblje od 2009. do 2019. godine, dok je za razdoblje od 1990. do 2008. godine u službenom formatu za izvješćivanje (NFR) korišten ključ oznake „NO“ (engl. not occurring = ne postoji).

Spaljivanje otpada (NFR 5.C.1)

Opis kategorije izvora

Spaljivanje otpada (NFR 5.C.1) uključuje emisiju onečišćujućih tvari iz spaljivanja proizvodnog otpada (NFR 5.C.1.b.i), spaljivanja bolničkog otpada (NFR 5.C.1.b.iii) i kremiranja (NFR 5.C.1.b.v), bez oporabe energije. U Hrvatskoj ne postoji spaljivanje komunalnog otpada (NFR 5.C.1.a), niti spaljivanje mulja iz pročišćavanja otpadnih voda (NFR 5.C.1.b.iv) pa te aktivnosti imaju oznaku „NO“ (engl. not occurring) u izvješću. U Hrvatskoj se spaljuju lešine životinja u nekoliko malih postrojenja. Podaci do sada nisu prikupljeni, što će se učiniti u jednom od sljedećih izješća.

Emisije koje se javljaju kao rezultat spaljivanja otpada uz oporabu energije prikazane su u sektoru Energetika 1.A.

Spaljivanje proizvodnog otpada (NFR 5.C.1.b.i)

Službeni izvor podataka o aktivnostima za spaljivanje proizvodnog otpada je MINGOR. Podaci od točkastih izvora emisije prikupljaju se u bazu ROO. Prema Pravilniku o Registru onečišćavanja okoliša[42] svi obrasci moraju se dostaviti nadležnim tijelima do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Novi obrasci stupit će na snagu 01.01.2023. godine. Nadležna tijela (županijski uredi i Grad Zagreb) u suradnji s nadležnom inspekcijom osiguravaju provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka. MINGOR koordinira rad na osiguranju i kontroli kvalitete podataka.

U razdoblju od 1997. do 2002. godine, u Hrvatskoj je postojalo spaljivanje opasnog otpada i o tim emisijama se izvješćuje u sklopu kategorije izvora NFR 5.C.1.b.i Spaljivanje proizvodnog otpada, dok se za kategoriju izvora NFR 5.C.1.b.ii Spaljivanje opasnog otpada koristi oznaka „IE“. U Hrvatskoj se otpad klasificira prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada[43] i Pravilniku o katalogu otpada[44].

Spaljivanje bolničkog otpada (NFR 5.C.1.b.iii)

Službeni izvor podataka o aktivnostima za spaljivanje bolničkog otpada je MINGOR. Podaci od točkastih izvora emisije prikupljaju se u bazu ROO. Prema Pravilniku o Registru onečišćavanja okoliša svi obrasci moraju se dostaviti nadležnim tijelima do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Novi obrasci stupit će na snagu 01.01.2023. godine.

U razdoblju od 1990. do 2016. godine u Hrvatskoj se provodilo spaljivanje bolničkog otpada, a emisije su iskazane u opsegu kategorije izvora NFR 5.C.1.b.iii. U razdoblju 2017. - 2020. godine nije bilo spaljivanja bolničkog otpada, niti uz oporabu energije niti bez oporabe energije. MINGOR je potvrdio da se farmaceutski otpad izvozio, a potencijalno infektivni otpad se odlagao na odlagališta nakon autoklaviranja. Stoga se za razdoblje 2017. – 2020. koristi oznaka “NO”.

Postrojenja za spaljivanje bolničkog otpada u Hrvatskoj nisu bila moderna postrojenja. Postrojenje koje je najdulje radilo započelo je sa spaljivanjem bolničkog otpada 1986. godine, korištenjem plinskih peći i za taj pogon nisu dostupne informacije o instaliranim tehnologijama za smanjenje emisija. Druga dva postrojenja bila su u bolnicama. U jednom postrojenju koje je radilo od 1988. do 2011. godine bio je instaliran samo sustav pročišćavanja dimnih plinova mokrim postupkom. Za drugo postrojenje koje je radilo od 2001. do 2012. godine nema dostupnih podataka o instaliranim tehnologijama za smanjenje emisije. U svim postrojenjima korišteno je šaržno spaljivanje, bez miješanja.

Kremiranje (NFR 5.C.1.b.v)

Službeni izvor podataka o aktivnostima za kremiranje je MINGOR, koji prikuplja podatke iz jednog krematorija u Hrvatskoj koji se nalazi u Zagrebu.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Spaljivanje proizvodnog otpada (NFR 5.C.1.b.i)

Tier 1 EMEP/EEA metodologija i preporučeni Tier 1 faktori emisije iz GB2019 (i GB2009 za faktore emisije koji nisu procijenjeni u GB2019) primijenjeni su za proračun. Faktori emisije prikazani su u Prilogu 4.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Relevantan podatak o aktivnosti je godišnja količina spaljenog proizvodnog otpada. Podaci o aktivnosti prikazani su u tablici 6.1-1.

Podaci za razdoblje od 1990. do 2007. godine dobiveni su direktnim kontaktom s postrojenjima za spaljivanje proizvodnog i opasnog otpada. Za 2007. i 2008. godinu korišteni su specifični faktori emisije koji se temelje na direktnoj emisiji iz ROO baze podataka. Podaci za razdoblje od 2009. do 2020. godine o ukupnoj količini spaljenog otpada postupcima D10 (Spaljivanje otpada na kopnu) i R1 (Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije) temelje se na ovjerenim OZO obrascima – Oporaba/zbrinjavanje. Kako od 2009. godine više ne postoji postrojenje koje radi bez oporabe energije, o svim emisijama vezanima uz spaljivanje proizvodnog otpada izvješćuje se u sklopu sektora Energetika. Od 2009. godine se za kategoriju izvora Spaljivanje proizvodnog otpada (NFR 5.C.1.b.i) koristi oznaka „IE“ u izvješću. Cementne peći su uključene u ovu kategoriju izvora, emisije su uključene u NFR 1.A.2.f.

Spaljivanje bolničkog otpada (NFR 5.C.1.b.iii)

Tier 1 EMEP/EEA metodologija i preporučeni Tier 1 faktori emisije iz GB2019 primijenjeni su za proračun emisije. Faktori emisije prikazani su u Prilogu 4.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Relevantan podatak o aktivnosti je godišnja količina spaljenog bolničkog otpada. Podaci o aktivnosti prikazani su u tablici 6.1-1.

Trend aktivnosti spaljivanja bolničkog otpada u razdoblju 1990. - 1999. je stalan, dok je u razdoblju 2000. - 2009. došlo do porasta spaljenih količina bolničkog otpada. Od 2010. dolazi do smanjenja spaljenih količina bolničkog otpada, pri čemu postoji promjenjivi (fluktuirajući) trend. Rezultat je to provođenja aktivnosti spaljivanja bolničkog otpada uz oporabu energije, što se iskazuje u sektoru Energetika.

Kremiranje (NFR 5.C.1.b.v)

Tier 1 EMEP/EEA metodologija i preporučeni Tier 1 faktori emisije iz GB2019 primijenjeni su za proračun emisije. Faktori emisije prikazani su u Prilogu 4.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Relevantan podatak o aktivnosti je godišnji broj spaljenih tijela. Podaci o aktivnosti prikazani su u tablici 6.1-1.

Trend kremiranih tijela je tijekom cijelog promatranog razdoblja fluktuirajući i uglavnom rastući.

Rekalkulacije i poboljšanja

Spaljivanje proizvodnog otpada (NFR 5.C.1.b.i)

Spaljivanje bolničkog otpada (NFR 5.C.1.b.iii)

Kremiranje (NFR 5.C.1.b.v)

Nije bilo rekalkulacija ni drugih poboljšanja za navedene kategorije.

Spaljivanje otpada na otvorenom (NFR 5.C.2)

Opis kategorije izvora

U ovu kategoriju uključene su aktivnosti spaljivanja poljoprivrednog otpada (izuzev pljeve, žetvenih ostataka) na otvorenom koje se provodi na zemlji, u incineratoru, u jamama u zemlji, u otvorenim bačvama, žičanim mrežama, kontejnerima/košarama. U GB2019 navode se sljedeći primjeri poljoprivrednog otpada koji bi se mogao spaljivati: ostaci usjeva (npr. žitarice, grašak, grah, soja, šećerna repa, uljana repica, itd.), drvo, orezi (eng. prunings), kosina (eng. slash), lišće, i ostali opći otpad. Orezi i kosina su ostaci nastali prorjeđivanjem i orezivanjem šuma, voćnjaka i vinograda. Slama i drvo često se koriste kao gorivo za spaljivanje poljoprivrednog otpada na otvorenom. Pretpostavlja se da se spaljivanje poljoprivrednog otpada na otvorenom uglavnom obavlja u šumarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu i ratarstvu, dok je ostalo zanemarivo.

Sukladno preporuci TERT-a (2021 NECD Inventory Review Report, primjedba HR-5C2-2019-0001), bilo je potrebno procijeniti emisiju onečišćujućih tvari iz ove kategorije izvora za cijelo razdoblje proračuna, u skladu s EMEP/EEA metodologijom i GB2019. TERT je upozorio na potcjenjivanje emisije onečišćujućih tvari i utvrdio da je potrebno prikupiti podatke o masi spaljenog otpada na otvorenom za cijelo izvještajno razdoblje od 1990. do 2020. godine, što je i provedeno projektom za unapređenje proračuna - dokument: „Izvješće o unapređenju proračuna za sektor spaljivanje otpada na otvorenom (NFR 5.C.2)“ (lit 66).

Emisije koje proizlaze iz spaljivanja otpada na otvorenom ovise o brojnim čimbenicima. Najvažnije varijable su vrsta spaljenog otpada i sadržaj vlage u otpadu. Okolišna temperatura i uvjeti vjetra te gustoća / kompaktnost hrpe otpada također utječu na uvjete izgaranja, a time i na emisije.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Tier 2 EMEP/EEA metodologija i preporučeni Tier 1 i Tier 2 faktori emisije iz GB2019 primijenjeni su za proračun emisija onečišćujućih tvari CO, NOx, SO2, NMHOS, TSP, PM10, PM2,5, BC, Cr, Cu, Zn, As, Se, Pb, Cd, benzo[b] fluoranten, benzo[k] fluoranten, benzo[a]piren i PCDD/F iz spaljivanja otpada na otvorenom. Faktori emisije onečišćujućih tvari prikazani su u Prilogu 4.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Za proračun onečišćujućih tvari iz spaljivanja ostataka od orezivanja iz voćnjaka i maslinika korišteni su preporučeni faktori emisije razine 2 (Tablica 3-3, GB2019). Za proračun onečišćujućih tvari iz spaljivanja ostataka od orezivanja iz vinograda korišteni su preporučeni faktori emisije razine 1 (Tablica 3-1, GB2019). Šumski ostaci od orezivanja ne spaljuju se na otvorenom u Republici Hrvatskoj. Uz pretpostavku udjela suhe tvari u orezanim dijelovima u iznosu većem od 90 %, pretpostavljaju se faktori emisije za masu vlažne tvari isti kao i faktori emisije za masu suhe tvari.

Relevantan podatak o aktivnosti je godišnja masa spaljenog otada na otvorenom (tablica 6.1-1). Izvori prikupljenih podataka o aktivnosti prikazani su u tablici 6.5-1. Prikupljeni su podaci o masi spaljenog otpada na otvorenom (ostaci od orezivanja iz šuma, voćnjaka, maslinika i vinograda) i površini Republike Hrvatske pod šumama, voćnjacima, maslinicima i vinogradima.

Tablica 6.5-1 Izvori prikupljenih podataka za proračun emisije onečišćujućih tvari iz kategorije izvora 5.C.2 Spaljivanje otpada na otvorenom

Podatak

Razdoblje

Izvor

Spaljivani ostaci od orezivanja iz voćnjaka, maslinika i vinograda (t)

1990. – 2020. godina

MINPO, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Podatkovna informacija o nepostojanju prakse spaljivanja šumskih ostataka od orezivanja u Republici Hrvatskoj

1990. – 2020. godina

MINPO, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije

Površina područja Republike Hrvatske pod šumama (ha)

1990. – 2020. godina

MINPO, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije

Izvor: Šumskogospodarske osnove područja (1986, 1996, 2006, 2016), podaci o obraslim šumskim površinama pripremljeni za potrebe izrade Nacionalnog izvješća o inventaru stakleničkih plinova

Površina područja Republike Hrvatske pod voćnjacima, maslinicima i vinogradima (ha)

1990. – 2020. godina

DZS

Podaci o površini područja Republike Hrvatske pod šumama, voćnjacima, maslinicima i vinogradima prikazani su u tablici 6.5-2. Ostaci od orezivanja iz voćnjaka, maslinika i vinograda prikazani su u tablici 6.5-3.

Tablica 6.5-2. Površina područja Republike Hrvatske pod šumama, voćnjacima, maslinicima i vinogradima (ha)

Godina

Površina pod šumama (ha)

Površina pod voćnjacima (ha)

Površina pod maslinicima (ha)

Površina pod vinogradima (ha)

1990.

2053335,02

19474,35

IE

54315,75

1991.

2054143,52

19544,88

IE

53667,00

1992.

2054952,01

19615,40

IE

42295,50

1993.

2055760,52

19685,93

IE

42493,50

1994.

2056569,02

19756,45

IE

41661,00

1995.

2057377,53

19826,98

IE

41514,00

1996.

2058186,03

19897,50

IE

43289,25

1997.

2081539,92

19968,03

IE

43527,75

1998.

2104893,79

20038,55

IE

45109,50

1999.

2128247,70

15880,13

5464,32

44328,00

2000.

2151601,57

20179,60

5699,00

21295,50

2001.

2174955,60

20596,80

5706,00

20792,25

2002.

2198309,38

21119,00

5740,00

20795,25

2003.

2221663,28

21632,10

5637,50

20766,00

2004.

2245017,17

20594,70

6195,50

21000,00

2005.

2268371,02

21196,00

6178,50

22252,50

2006.

2291724,93

22264,90

6681,50

23074,50

2007.

2296194,26

22904,00

7173,00

24340,50

2008.

2304903,89

25153,10

7485,50

25305,75

2009.

2312440,28

25661,30

7652,00

25785,00

2010.

2319797,25

23022,30

8548,00

24531,75

2011.

2326503,41

22792,00

8600,00

24363,75

2012.

2334517,42

21592,20

9050,00

21927,75

2013.

2352944,06

19874,40

9295,00

19575,00

2014.

2361156,05

22206,80

9541,00

19623,00

2015.

2369187,25

21078,40

9550,00

19190,25

2016.

2369187,25

20633,20

9092,00

17550,00

2017.

2374269,98

21443,80

8341,50

16425,00

2018.

2375945,06

22705,20

9348,50

15384,00

2019.

2384190,96

24173,80

9303,00

14868,00

2020.

2387297,52

23220,40

10141,00

16090,50

IE (eng. included elsewhere) - površine maslinika za razdoblje 1990. - 1998. godine uključene su pod površine voćnjaka

Tablica 6.5-3. Ostaci od orezivanja iz voćnjaka, maslinika i vinograda (t)

Godina

Šumski ostaci od orezivanja (t)

Ostaci iz voćnjaka od orezivanja (t)

Ostaci iz maslinika od orezivanja (t)

Ostaci iz vinograda od orezivanja (t)

UKUPNO

ostaci od orezivanja (t)

1990.

NO

6426,00

IE

99066,75

105492,75

1991.

NO

6449,00

IE

93222,38

99671,38

1992.

NO

6473,00

IE

69970,94

76443,94

1993.

NO

6496,00

IE

66950,95

73446,95

1994.

NO

6519,00

IE

62513,62

69032,62

1995.

NO

6542,00

IE

59326,71

65868,71

1996.

NO

6566,00

IE

58917,79

65483,79

1997.

NO

6589,00

IE

56421,32

63010,32

1998.

NO

6612,00

IE

55687,25

62299,25

1999.

NO

5240,92

0,00

52116,66

57357,58

2000.

NO

6659,00

21371,25

23844,98

51875,23

2001.

NO

7031,00

21397,50

22172,84

50601,34

2002.

NO

6940,00

21525,00

21120,04

49585,04

2003.

NO

7019,00

21140,63

20086,03

48245,66

2004.

NO

6123,00

22923,35

19345,11

48391,46

2005.

NO

6042,00

22551,53

19522,77

48116,30

2006.

NO

6049,00

24053,40

19279,94

49382,34

2007.

NO

5891,00

25464,15

19841,71

51196,86

2008.

NO

6084,00

26199,25

20125,42

52408,67

2009.

NO

5847,00

26399,40

20006,40

52252,80

2010.

NO

5376,00

29063,20

18569,77

53008,97

2011.

NO

3708,00

28810,00

17992,78

50510,78

2012.

NO

3174,00

29865,00

15798,81

48837,81

2013.

NO

2567,00

30208,75

13759,67

46535,42

2014.

NO

2696,00

30531,20

13456,99

46684,19

2015.

NO

2409,00

30082,50

12839,24

45330,74

2016.

NO

2259,00

28185,20

11455,44

41899,64

2017.

NO

1851,00

25441,58

10459,63

37752,20

2018.

NO

1664,00

28045,50

9557,76

39267,26

2019.

NO

1516,00

25583,25

9011,89

36111,14

2020.

NO

1268,00

25352,50

9515,00

36135,50

NO (eng. not occurring) - ne postoji spaljivanje šumskih ostataka od orezivanja u Republici Hrvatskoj

IE (eng. included elsewhere) - ostaci od orezivanja iz maslinika za razdoblje 1990. - 1998. godine uključeni su pod ostatke od orezivanja iz voćnjaka

Rekalkulacije i poboljšanja

Za kategoriju izvora NFR 5.C.2 do sada se nisu proračunavale emisije onečišćujućih tvari CO, NOx, SO2, NMHOS, TSP, PM10, PM2,5, BC, Cr, Cu, Zn, As, Se, Pb, Cd, benzo[b] fluorantena, benzo[k] fluorantena, benzo[a] pirena i PCDD/F. Unapređenje je rezultiralo porastom emisije navedenih onečišćujućih tvari u kategoriji izvora NFR 5.C.2 za 100% u cijelom trendu, kao i povećanjem godišnjih nacionalnih emisija navedenih onečišćujućih tvari u rasponu od 0,01% do 5,06%, ovisno o onečišćujućoj tvari i godini.

Rekalkulacija emisije onečišćujućih tvari CO, NOx, SO2, NMHOS, TSP, PM10, PM2,5, BC, Cr, Cu, Zn, As, Se, Pb, Cd, benzo[b] fluorantena, benzo[k] fluorantena, benzo[a] pirena i PCDD/F za kategoriju izvora NFR 5.C.2 provedena je za razdoblje od 1990. do 2019. godine.

Upravljanje otpadnim vodama (NFR 5.D)

Opis kategorije izvora

U ovu kategoriju izvora uključene su aktivnosti Upravljanje otpadnim vodama kućanstava (NFR 5.D.1) i Upravljanje otpadnim vodama industrije (NFR 5.D.2).

Upravljanje otpadnim vodama kućanstava (NFR 5.D.1)

U okviru ove kategorije izvora, Hrvatska izvješćuje o emisijama iz pročišćavanja otpadnih voda iz stambenog/uslužnih sektora i iz poljskih zahoda.

Za upravljanje otpadnim vodama iz stambeno/uslužnih sektora najčešće se koriste aerobni biološki procesi. Postrojenja za biološku obradu imaju mali utjecaj na emisije onečišćujućih tvari. Upravljanje otpadnim vodama iz stambeno/uslužnih sektora, posebice u ruralnim područjima u kojima se koriste septičke jame, djelomično je anaerobno. U ovoj kategoriji izvora izvješćuje se o emisijama NMHOS.

Poljski zahod je jednostavan „suhi“ toalet izgrađen izvan kuće, obično u dvorištu bez puštanja vode. Spremnik ispod poljskog zahoda može biti rupa iskopana u zemlji ili betonski spremnik. Kapacitet spremnika može varirati između 1 m3 i 2 m3. Trajanje spremišta može varirati između nekoliko mjeseci i „zauvijek“. Poljski zahodi su izvor emisije NH3 u Hrvatskoj.

Upravljanje otpadnim vodama industrije (NFR 5.D.2)

U okviru ove kategorije izvora, Hrvatska izvješćuje o emisijama iz pročišćavanja otpadnih voda industrije. Za obradu otpadnih voda najčešće se koriste aerobni biološki procesi. Postrojenja za biološku obradu imaju mali utjecaj na emisije onečišćujućih tvari. U ovoj kategoriji izvora izvješćuje se o emisijama NMHOS.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Upravljanje otpadnim vodama kućanstava (NFR 5.D.1)

Tier 2 EMEP/EEA metodologija i preporučeni Tier 2 faktor emisije iz GB2019 primijenjeni su za proračun emisije NMHOS u upravljanju otpadnim vodama iz stambeno/uslužnih sektora. Faktor emisije NMHOS prikazan je u Prilogu 4.

Relevantni podaci o aktivnosti za otpadne vode iz stambeno/uslužnih sektora su godišnje količine otpadnih voda obrađenih u stambeno/uslužnim sektorima.

Izvor podataka za otpadne vode iz stambeno/uslužnih sektora je Državni zavod za statistiku – Priopćenje; Javna odvodnja; Podrijetlo, pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda. Podaci za 1997. godinu nisu dostupni pa su procijenjeni metodom interpolacije. Podaci za ostale godine u razdoblju od 1990. do 2020. godine dostupni su u statističkim izvješćima i priopćenjima. Podaci o aktivnosti prikazani su u tablici 6.6-1.

Tijekom izvještajnog razdoblja (od 1990. do 2019. godine) postoji rastući trend količina otpadnih voda obrađenih u stambeno/uslužnim sektorima, što je rezultat izgradnje i unaprjeđenja sustava javne odvodnje. U 2020. godini dolazi do stagnacije količina obrađenih otpadnih voda te se vrijednosti zadržavaju na nešto manjim vrijednostima od 2019. godine.

Tier 2 EMEP/EEA metodologija i preporučeni Tier 2 faktor emisije iz GB2019 primijenjeni su za proračun emisije NH3 iz poljskih zahoda. Faktor emisije NH3 prikazan je u Prilogu 4.

Projektom za unapređenje proračuna prikupljeni su točniji i pouzdaniji podaci o aktivnosti za izvještajno razdoblje od 1990. do 2020. godine - dokument: „Izvješće o unapređenju proračuna za sektor upravljanje otpadnim vodama kućanstava – aktivnost poljski zahodi (NFR 5.B.1)“ (lit 62).

Relevantan podatak o aktivnosti za poljske zahode je broj stanovnika koji koriste poljske zahode. Izvor podataka o aktivnosti je Državni zavod za statistiku.

Za ovo unapređenje bili su raspoloživi sljedeći podaci za 2001. i 2011. godinu:

  • ukupno nastanjeni stanovi,
  • ukupan broj kućanstava - u gradskim i ostalim naseljima,
  • broj kućanstava u stanu sa zahodom na ispiranje,
  • broj kućanstava u stanu sa zahodom bez ispiranja,
  • broj kućanstava u stanu bez zahoda,
  • broj kućanstava za koje se ne zna u kakvom stanu žive,
  • ukupan broj članova kućanstava - u gradskim i ostalim naseljima,
  • broj članova kućanstava u stanu sa zahodom na ispiranje,
  • broj članova kućanstava u stanu sa zahodom bez ispiranja,
  • broj članova kućanstava u stanu bez zahoda,
  • broj članova kućanstava za koje se ne zna u kakvom stanu.

Podaci za 1981. i 1991. godinu preuzeti su s Interneta i Internet stranice DZS-a (https://www.dzs.hr/).

Pretpostavljeno je da suma podataka za broj članova kućanstava u stanu sa zahodom bez ispiranja, broj članova kućanstava u stanu bez zahoda i broj članova kućanstava za koje se ne zna u kakvom stanu žive za 2001. i 2011. godinu predstavlja podatke o aktivnosti, odnosno broj stanovnika u stanu s poljskim zahodom.

Nedostajući podaci procijenjeni su metodama linearne ekstrapolacije i interpolacije te procjene udjela broja stanovnika koji koriste poljske zahode u ukupnom broju stanovnika Republike Hrvatske. Podaci o aktivnosti prikazani su u tablici 6.6-1.

Tijekom cijelog izvještajnog razdoblja (od 1990. do 2020. godine) postoji padajući trend broja stanovnika koji koriste poljske zahode, što je rezultat porasta životnog standarda odnosno povećanja broja stanovnika priključenih na sustav javne odvodnje.

Upravljanje otpadnim vodama industrije (NFR 5.D.2)

Tier 2 EMEP/EEA metodologija i preporučeni Tier 2 faktor emisije iz GB2019 primijenjeni su za proračun emisije NMHOS u upravljanju otpadnim vodama industrije. Faktor emisije NMHOS prikazan je u Prilogu 4.

Relevantni podaci o aktivnosti su godišnje količine otpadnih voda obrađenih u industriji.

Izvor podataka za otpadne vode industrije je Državni zavod za statistiku – Priopćenje; Korištenje voda i zaštita voda od zagađivanja u industriji; Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda prema NKD-u 2007. Podaci za 1997. godinu nisu dostupni pa su procijenjeni metodom interpolacije. Podaci za ostale godine u razdoblju od 1990. do 2020. godine dostupni su u statističkim izvješćima i priopćenjima. Podaci o aktivnosti prikazani su u tablici 6.6-1.

Tijekom cijelog izvještajnog razdoblja (od 1990. do 2020. godine) postoji promjenjivi (fluktuirajući) trend količina otpadnih voda obrađenih u industriji. Količine otpadnih voda obrađenih u industriji bile su veće u razdoblju do 2010. godine. Nakon 2010. godine količine se smanjuju, uz zadržavanje promjenjivog trenda, na što utječe obujam industrijske proizvodnje.

Tablica 6.6-1 Podaci o aktivnosti za NFR 5.D.1 i 5.D.2, s prikazanim relevantnim SNAP kodovima

NFR

5.D.1

5.D.1

5.D.2

SNAP

091002

091007

091001

Naziv

Otpadne vode kućanstava -stambeno/uslužni sektor

Otpadne vode kućanstava – poljski zahodi

Otpadne vode industrije

Jedinica

1000 m3

st.

1000 m3

1990.

NO

777604

104000

1991.

NO

744649

94488

1992.

NO

711694

46785

1993.

NO

678738

87343

1994.

NO

645783

34419

1995.

54353

612828

33758

1996.

58009

579873

93836

1997.

61661

546917

41857

1998.

87796

513962

30985

1999.

88785

481007

28924

2000.

86579

448051

22208

2001.

83533

415096

21337

2002.

81196

382141

21883

2003.

84283

349185

28408

2004.

160277

316230

22468

2005.

132280

283275

15984

2006.

140906

250320

19758

2007.

140228

217364

14118

2008.

192033

184409

16507

2009.

206042

151454

17445

2010.

205709

118498

26679

2011.

209150

85543

7205

2012.

259135

85282

11536

2013.

295264

85045

12574

2014.

268002

84699

13301

2015.

256690

84004

12943

2016.

275162

83419

11901

2017.

264034

82424

15117

2018.

281243

81691

17260

2019.

301436

81239

16417

2020.

298182

80888

15323

Izvor: DZS, Obrada: Ekonerg d.o.o.

Rekalkulacije i poboljšanja

Upravljanje otpadnim vodama kućanstava (NFR 5.D.1)

Za ovaj podnesak provedeno je unapređenje inventara u kategoriji izvora NFR 5.D.1 Upravljanje otpadnim vodama kućanstava - poljski zahodi. U odnosu na prethodni podnesak, unapređenje je rezultiralo razlikama u emisijama NH3 u razdoblju od 1990. do 2019. godine s fluktuirajućim trendom, u rasponu od -78 % do 79 %, što je dovelo do promjene godišnjih nacionalnih emisija NH3 u rasponu od -1,39 % do 0,98 %.

Rekalkulacija emisije NH3 za kategoriju izvora NFR 5.D.1 provedena je za razdoblje od 1990. do 2019. godine.

Provedbom projekta unapređenja prikupljeni su točniji i potpuniji podaci o aktivnosti, a očekuje se da će točnost i potpunost podataka o aktivnosti biti još veća uključivanjem podataka iz Popisa 2021., kada će biti dostupni.

Ostali otpad (NFR 5.E)

Opis kategorije izvora

Kategorija izvora Ostali otpad (NFR 5.E) uključuje emisije onečišćujućih tvari iz požara na cestovnim vozilima i požara na građevinskim objektima, koji uključuju uglavnom neželjene požare na osobnim vozilima i različitim tipovima građevinskih objekata. Tipovi obuhvaćenih građevinskih objekata su: samostojeće kuće, građene i poluugrađene kuće, zgrade i industrijski objekti.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Tier 2 EMEP/EEA metodologija i preporučeni Tier 2 faktor emisije iz GB2019 primijenjeni su za proračun emisija. Faktori emisije prikazani su u Prilogu 4.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Podaci o aktivnosti i faktori emisije stratificirani su prema različitom tipu aktivnosti. Za požare na cestovnim vozilima i građevinskim objektima relevantni statistički podaci su standardni godišnji statistički podaci o broju pojedinih požara, koje osigurava MUP. Podaci o aktivnosti prikazani su u tablici 6.7-1.

Tablica 6.7-1 Podaci o aktivnosti za NFR 5.E, s prikazanim relevantnim SNAP kodovima

NFR

5.E

Naziv

Požari na cestovnim vozilima

Požari na samostojećim kućama

Požari na građenim i poluugrađenim kućama

Požari na zgradama

Požari na industrijskim objektima

SNAP

091009

091010

091011

091012

091013

Jedinica

požar

požar

požar

požar

požar

1990.

306

1655

185

73

742

1991.

278

1119

164

68

554

1992.

294

2127

155

86

844

1993.

291

1095

154

54

687

1994.

383

1406

174

69

708

1995.

484

1698

214

69

907

1996.

487

1726

211

57

860

1997.

474

1552

219

55

1030

1998.

559

1645

187

54

1042

1999.

576

1759

204

35

873

2000.

639

1735

141

60

1031

2001.

565

1616

150

47

999

2002.

544

1527

130

48

922

2003.

604

1723

152

60

1141

2004.

562

1425

120

67

1011

2005.

537

1444

146

37

1189

2006.

542

1438

141

39

1189

2007.

486

1357

141

33

1256

2008.

484

1326

190

32

1061

2009.

461

1239

134

41

1076

2010.

415

1200

148

28

851

2011.

415

1280

172

31

1116

2012.

379

1261

132

24

1016

2013.

353

1157

149

31

845

2014.

314

767

89

19

626

2015.

433

845

98

21

690

2016.

439

854

99

22

697

2017.

488

926

108

23

756

2018.

487

782

91

20

639

2019.

478

897

104

23

732

2020.

421

825

96

21

673

Izvor: MUP, Obrada: Ekonerg d.o.o.

Tijekom cijelog izvještajnog razdoblja (od 1990. do 2020. godine) postoji promjenjivi (fluktuirajući) trend požara na cestovnim vozilima i na građevinskim objektima. U 2020. godini se broj požara na građevinskim objektima i cestovnim vozilima smanjio za 8 % - 12 % u odnosu na 2019. godinu.

Rekalkulacije i poboljšanja

Nije bilo rekalkulacija ni drugih poboljšanja u ovom izvješću.