Energetika (NFR 1)

Slika na kojoj se prikazuje dim, vlak, nebo, praćenje

Fotografija Sam Bark (@samuelbarkos) | Unsplash Photo Community

Sektor 1 Energetika podrazumijeva emisije koje potječu od izgaranja goriva (NFR 1.A) i fugitivne emisije iz goriva (NFR 1.B). U ukupne emisije RH ulaze slijedeće energetske aktivnosti:

  • 1.A.1 Energetska postrojenja
    • 1.A.1.a Proizvodnja električne energije i topline
    • 1.A.1.b Rafinerije
    • 1.A.1.c Prerada krutih goriva i ostala energetska postrojenja
  • 1.A.2 Industrija i graditeljstvo
    • 1.A.2.a Izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu: Željezo i čelik
    • 1.A.2.b Izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu: Metali osim željeza
    • 1.A.2.c Izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu: Kemikalije
    • 1.A.2.d Izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu: Celuloza, papir i tisak
    • 1.A.2.e Izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu: Hrana, piće i duhan
    • 1.A.2.f Izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu: Ne-metalni minerali
    • 1.A.2.g.vi Izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu: Pokretni izvori
  • 1.A.3 Promet
    • 1.A.3.a Zračni promet (civilni)
      • 1.A.3.a.i (i) Međunarodni zračni promet LTO (civilni)
      • 1.A.3.a.ii (i) Domaći zračni promet LTO (civilni)
      • Memo stavka: 1.A.3.a.i (ii) Međunarodni zračni promet cruise (civilni)
      • Memo stavka: 1.A.3.a.ii (ii) Domaći zračni promet cruise (civilni)
    • 1.A.3.b Cestovni promet
      • 1.A.3.b.i Cestovni promet: Osobna vozila
      • 1.A.3.b.ii Cestovni promet: Laka teretna vozila
      • 1.A.3.b.iii Cestovni promet: Teška teretna vozila
      • 1.A.3.b.iv Cestovni promet: Mopedi & motocikli
      • 1.A.3.b.v Cestovni promet: Isparavanje benzina
      • 1.A.3.b.vi Cestovni promet: Trošenje guma i kočnica
      • 1.A.3.b.vii Cestovni promet: Trošenje prometnica
    • 1.A.3.c Željeznički promet
    • 1.A.3.d Pomorski promet
      • 1.A.3.d.ii Pomorski promet i unutarnja plovidba
      • 1.A.3.d.i(ii) Međunarodni unutarnji pomorski i riječni putovi
      • Memo stavka: 1.A.3.d.i(i) Međunarodni pomorski promet
    • 1.A.3.e.i Transport cjevovodima
  • 1.A.4 i Mala ložišta
    • 1.A.4.a.i Usluge
    • 1.A.4.b.i Kućanstva
    • 1.A.4.c.i Poljoprivreda/Šumarstvo/Ribarstvo
  • 1.A.4 ii Ne-cestovni pokretni izvori i strojevi
    • 1.A.4.a.ii Usluge: Pokretni izvori
    • 1.A.4.b.ii Kućanstva: Pokretni izvori
    • 1.A.4.c.ii Poljoprivreda/Šumarstvo/Ribarstvo: Vancestovna vozila i strojevi
    • 1.A.4.c.iii Poljoprivreda/Šumarstvo/Ribarstvo: Nacionalni ribolov
  • 1.A.5 Ostalo (uključujući vojsku)
    • 1.A.5.a Ostali stacionarni izvori (uključujući vojsku)
    • 1.A.5.b Ostali pokretni izvori (uključujući vojsku kopnena vozila i rekreativna plovila)
  • 1.B.1 Fugitivne emisije iz krutih goriva
    • 1.B.1.a Pridobivanje i rukovanje ugljenom
    • 1.B.1.b Transformiranje krutog goriva
    • 1.B.1.c Ostale fugitivne emisije iz krutih goriva
  • 1.B.2 Fugitivne emisije iz nafte i prirodnog plina
    • 1.B.2.a.i Nafta - Pridobivanje, proizvodnja i transport
    • 1.B.2.b Prirodni plin - Pridobivanje, proizvodnja i transport
    • 1.B.2.a.iv Rafiniranje / skladištenje
    • 1.B.2.a.v Distribucija naftnih proizvoda
    • 1.B.2.c Baklje
    • 1.B.2.d Ostale fugitivne emisije iz proizvodnje energije

Za emisije koje se javljaju u sektoru 1.A.3.d.i(ii) Međunarodni unutarnji pomorski i riječni putovi, Hrvatska koristi oznaku „IE“ i te emisije su uključene u memo stavku: 1.A.3.d.i(i) Međunarodni pomorski promet.

Za emisije koje se javljaju u sektoru 1.A.3.e i Transport cjevovodima, Hrvatska koristi oznaku „NO“

Za emisije koje se javljaju u sektoru 1.A.4.c.iii Poljoprivreda/Šumarstvo/Ribarstvo: Nacionalni ribolov, Hrvatska koristi oznaku „IE“ i te emisije su uključene u NFR 1.A.3.d.ii (na temelju ukupne količine goriva za nacionalnu navigaciju, pomorski i riječni promet).

Emisije koje se javljaju u sektoru 1.A.5.a su uključene u NFR šifru 1.A.4.a Izgaranje u uslužnim i institucionalnim objektima. Emisije koje se javljaju u sektoru 1.A.5.b Ostali pokretni izvori (uključujući vojsku, kopnena vozila i rekreativna plovila) su za vojsku i označeni kao povjerljivi, dok su za kopnena vozila i rekreativna vozila uključeni u NFR šifre 1.A.4.a.i, 1.A.3.b (i-iv).

Izgaranje goriva (NFR 1.A)

Ovo poglavlje daje pregled kategorija izvora u okviru NFR šifre 1.A Izgaranje goriva i njihovih zastupljenosti u izgaranju goriva u Hrvatskoj. Pregled se daje za sektore van prometa (nepokretni i pokretni ne-cestovni izvori) i za sektore prometa. Sektori van prometa uključuju sljedeće NFR kategorije izvora: 1.A.1 Energetska postrojenja, 1.A.2 Industrija i graditeljstvo, 1.A.4 Mala ložišta i Ne-cestovni pokretni izvori i strojevi. Sektor Promet uključuje sljedeće NFR kategorije izvora: 1.A.3.a Zračni promet (civilni), 1.A.3.b Cestovni promet, 1.A.3.c Željeznički promet i 1.A.3.d Pomorski promet.

U Hrvatskoj dominaciju u izgaranju goriva u 2020. godini imala je kategorija 1.A.4 Mala ložišta i radni strojevi (slika 3.1-1) koja je ujedno i kategorija koja je zabilježila najmanje smanjenje u potrošnji energenata (5,7 % u odnosu na 1990.).

Kategorije 1.A.1 Energetska postrojenja i 1.A.2 Industrija i graditeljstvo su zabilježile znatno veće smanjenje potrošnje energenata (kako slijedi: 44 % i 56,4 % u odnosu na 1990.). Obzirom na godinu ranije, kategorija 1.A.4 bilježi povečanje za 1,9 % dok kategorije 1.A.1 i 1.A.2 bilježe smanjenje potrošnje energenata kako slijedi za 1,4 % i 2,4 %. Navedeno je dijelom rezultat utjecaja izolacije i popratnih mjera uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, koja je u Hrvatskoj registrirana krajem veljače 2020. godine, a koja je utjecala na povećanje potražnje za energijom u sektoru kućanstava, te smanjenjem potrošnje u industriji i graditeljstvu, ali i u smanjenje potrošnje u potrojenjima za proizvodnju energije i topline.

Veliko smanjenje u potrošnji goriva se dogodilo 1991. godine, uzrokovano ratom za hrvatsku neovisnost u razdoblju (1991. – 1995. g.). U nedavnoj povijesti, nakon 2007. godine potrošnja goriva je započela trend smanjenja zbog gospodarske krize. Nakon 2014. godine trend potrošnje goriva je u laganom porastu do 2018. g kada se bilježi smanjenje potrošnje, nakon čega slijedi trend stagnacije potrošnje.

Slika 3.1-1 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva za NFR šifre 1.A.1, 1.A.2, 1.A.4

Struktura potrošnje goriva po tipu u Republici Hrvatskoj je prikazana na slici 3.1-2. Sveukupna potrošnja goriva u NFR kategorijama 1.A.1, 1.A.2 i 1.A.4 se u povijesnom razdoblju smanjila za 34,8 %. Potrošnja tekućeg goriva se pritom smanjila za 77,1 %, krutog goriva za 46 %, dok su se potrošnje biomase i plina povećale za kako slijedi 25 % i 1,3 %. Potrošnja ostalog goriva zastupljena je u NFR kategoriji 1.A.4 od 2007. godine. Na nacionalnoj razini je zastupljenost ostalog goriva u kontinuiranom porastu, ali je značaj ovog goriva u energetskoj strukturi i dalje zanemariva (0,64 % ukupne potrošnje svih goriva u promatranim NFR kategorijama).

Slika 3.1-2 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu za NFR kodove 1.A.1, 1.A.2, 1.A.4

Kategorija izvora 1.A.3 Promet uključuje izgaranje goriva u cestovnom prometu, zračnom civilnom prometu, željezničkom prometu i pomorskom prometu. Dominantna NFR kategorija u 1.A.3 obzirom na potrošnju goriva za cijelom povijesnom razdoblje je 1.A.3.b Cestovni promet (slika 3.1-3). Od 1990. godine Cestovni promet je zabilježio porast za 65,7 %, dok ostale kategorije u sektoru Promet bilježe smanjenje kako slijedi: 1.A.3.a Zračni promet (LTO) za 64,7 %, 1.A.3.c Željeznički promet za 68,8 %, 1.A.3.d Pomorski promet za 1,3 %. Svi sektori Prometa bilježe smanjenje potrošnje goriva u 2020. godini u usporedbi s godinom rannije, kao rezultat utjecaja izolacije i popratnih mjera uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, koja je u Hrvatskoj registrirana krajem veljače 2020. godine, a koja je utjecala na opće smanjenje prometa ljudi i robe u svim vrstama prijevoza.

Slika 3.1-3 Potrošnja i postotni udio za fosilno gorivo po tipovima u 1.A.3 Promet

Proizvodnja električne energije i topline (NFR 1.A.1)

Ovo poglavlje daje pregled kategorije izvora 1.A.1 Energetska postrojenja i uključuje podatke o metodologijama, aktivnostima, emisijskim faktorima i planiranim poboljšanjima.

Opis kategorije izvora

Ova kategorija obuhvaća emisiju iz izgaranja goriva u postrojenjima za proizvodnju električne energije i topline (NFR 1.A.1.a), postrojenjima za rafineriju nafte (NFR 1.A.1.b), postrojenjima za preradu krutog goriva, vađenje nafte, plina i ugljena (NFR 1.A.1.c).

Proizvodnja električne energije i topline (NFR 1.A.1.a)

Kategorija izvora NFR 1.A.1.a Proizvodnja električne energije i topline uzima u obzir potrošnju fosilnih goriva iz osam energetskih postrojenja u vlasništvu pravne osobe HEP-Proizvodnja d.o.o., HEP Grupa. U sektoru proizvodnje električne energije i topline u Hrvatskoj se razlikuju slijedeće vrste postrojenja:

  • Termoelektrane (TE), gdje se proizvodi samo električna energija;
  • Termoelektrane-toplane (TE-TO), gdje se proizvodi električna i toplinska energija;
  • Javne toplane, gdje se proizvodi samo toplinska energija.

Instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije u Republici Hrvatskoj obuhvaćaju hidro i termoelektrane, veći broj vjetroelektrana i drugih elektrana na obnovljive izvore energije u privatnom vlasništvu te određeni broj industrijskih termoelektrana.

Krajem 2020. godine kapaciteti za proizvodnju električne energije obuhvaćali su 17 pogona velikih hidroelektrana, 7 pogona termoelektrana, polovinu instaliranih kapaciteta u nuklearnoj elektrani Krško (na teritoriju Slovenije) i veći broj lokacija koje koriste druge obnovljive izvore energije (OIE) (vjetar i sunce). Termoelektrane koriste ugljen, plin i loživo ulje. Većina elektrana na plin može kao zamjensko gorivo koristiti ekstralako loživo ulje. Većinski vlasnik nad proizvodnim kapacitetima Republike Hrvatske je HEP grupa. (tvrtka u vlasništvu države). Privatni proizvođači posjeduju uglavnom elektrane na OIE koje se intenzivnije razvijaju od 2006. godine, tj. nakon uvođenja sustava poticanja proizvodnje električne energije iz OIE.

Na kraju 2020. godine ukupna raspoloživa snaga elektrana na teritoriju Republike Hrvatske iznosila je 4.661,8 MW. Od toga je 1.552,6 MW u termoelektranama, 2.199,4 MW u hidroelektranama, 801,3 MW u vjetroelektranama i 108,5 MW u sunčanim elektranama. Za potrebe EES-a RH koristi se i 348 MW iz NE Krško (tj. 50% ukupno raspoložive snage elektrane u skladu s vlasničkih udjelima).

U navedenu snagu elektrana nisu uračunati proizvodni kapaciteti na teritoriju drugih zemalja iz kojih elektroenergetski sustav Republike Hrvatske ima pravo isporuke električne energije na temelju zakupa snage i energije ili udjela u vlasništvu. Proizvodni kapaciteti u drugim zemljama obuhvaćaju: u Bosni i Hercegovini – TE Gacko na ugljen, instalirane snaga 300 MW, temelj prava – udio u vlasništvu, 1/3 snage i energije na razdoblje od 25 godina i u Srbiji – TE Obrenovac na ugljen, instalirane snaga 305 MW, pravo zakupa snage i energije temeljem kredita za izgradnju. Snaga i električna energija iz navedenih objekata nije raspoloživa jer još uvijek nije riješen njihov status. Otvorena pitanja po ugovorima vezanim za ulaganja u navedene objekte odnose se na trajanje ugovora, tretman uloženih sredstava i način utvrđivanja cijene isporuke električne energije.

Proizvodni kapaciteti za potrebe Republike Hrvatske prikazani su u tablici 3.2-1.

Tablica 3.2-1 Proizvodni kapaciteti HE, TE i NE Krško

Postrojenje

Raspoloživa snaga (MW), neto snaga

Vrsta goriva

HE

2.199,4

-

NE Krško*

348

uranov oksid (UO2)

TE Plomin 1

-

ugljen

TE Plomin 2**

199

ugljen

TE Rijeka

303

loživo ulje

TE-TO Sisak

229

loživo ulje / prirodni plin

TE-TO Zagreb

300

loživo ulje / prirodni plin

EL-TO Zagreb

50

loživo ulje / prirodni plin / plinsko ulje

TE-TO Osijek

89

loživo ulje / prirodni plin / plinsko ulje

KTE Jertovec

76

loživo ulje / prirodni plin / plinsko ulje

Ostale elektrane na bioplin

55,1

bioplin

Ostale elektrane na biomasu

80,2

biomasa

Geotermalne elektrane

10,0

-

Industrijske kogeneracije

157,3

ugljen / prirodni plin / loživo ulje / drvni otpad

Ostale male kogeneracije

4,3

prirodni plin

Ukupno (HE+NE+TE)

4.100,3

* 50% NE Krško je u vlasništvu HEP Grupe

** TE Plomin 2 d.o.o. (HEP i RWE mješovito vlasništvo – udio 50% : 50%)

Izvor: Energija u Hrvatskoj - 2020, Godišnji energetski pregled, MINGOR

Rafinerije (NFR 1.A.1.b)

Podsektor 1.A.1.b postrojenja za rafineriju nafte uzima u obzir potrošnju fosilnih goriva iz dvije rafinerije nafte u vlasništvu pravne osobe INA – Industrija nafte d.d. u Rijeci i Sisku, dok se maziva proizvode u Rijeci i Zagrebu. Sirova nafta proizvodi se iz 33 naftna polja, a plinski kondenzat iz 8 plinsko-kondenzatnih polja, što pokriva oko 35 % ukupnih domaćih potreba. U rafinerijama postoje dva načina izgaranja goriva – za potrebe grijanja i/ili kogeneracije te za vlastitu potrošnju za proizvodni proces. Proizvodni kapaciteti Hrvatskih rafinerija prikazani su u tablici 3.2-2.

Tablica 3.2-2 Proizvodni kapaciteti industrije nafte i maziva

Proizvodni kapaciteti

Instalirani kapaciteti (1000 t/god)

Rafinerija nafte Rijeka (Urinj)

atmosferska destilacija

4500

reformiranje

563

katalitičko krekiranje u fluidiziranom sloju (FCC)

689

visbreaking

600

izomerizacija

235

hidrodesulforizacija (HDS)

1204

blago hidrokrekiranje (MHC)

622

hidrokrekiranje

2600

Rafinerija nafte Sisak

atmosferska destilacija

3800

reformiranje

670

katalitičko krekiranje u fluidiziranom sloju (FCC)

490

koking

280

vakuum destilacija

895

bitumen

200

Maziva Zagreb

maziva

60

Izvor: Hrvatski NIR 2021, MINGOR

Proizvodnja krutih goriva i ostala energetska postrojenja (NFR 1.A.1.c)

Podsektor 1.A.1.c Proizvodnja krutih goriva i ostala energetska postrojenja uzima u obzir potrošnju fosilnih goriva u slijedećim aktivnostima: vađenje nafte i plina, proizvodnja ugljena, tvornica koksa i prirodnog plina. Proizvodnja ugljena u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1998. bila je vrlo niska. Posljednji rudnik ugljena u Istri zatvoren je 1999. godine. Tvornica koksa u Bakru u blizini Rijeke, zatvorena je 1994. godine.

Prema lit. 46, prirodni plin proizvodi se na 17 eksploatacijskih polja Panona i tri eksploatacijska područja na Jadranu čime je u 2020. godini podmireno 27,9 % domaćih potreba za prirodnim plinom. Međutim, kada se u proračun uključi samo prirodni plin iz Jadrana koji pripada Hrvatskoj, domaćim prirodnim plinom je podmireno 25,3 % ukupnih potreba. Proizvodnja plina iz Panona veća je od proizvodnje ostvarene iz Jadranskog podmorja i iznosila je 67 %. Najveći dio proizvodnje prirodnog plina vezan je uz ležišta Duboke Podravine i Međimurja (ležišta Molve, Gola duboka, Kalinovac, Vučkovec, Vukanovec i Zebanec). Prihvat i priprema plina za transport s ovih polja obavlja se na postrojenju Centralne plinske stanice Molve III, pri čemu dolazi do izdvajanja C3+ frakcije koje se cjevovodom šalje na postrojenje Objekti frakcionacije Ivanić Grad. Instalirani proizvodni kapacitet CPS Molve III iznosi 5 milijuna m3 plina dnevno. Na eksploatacijskim poljima Posavine značajnija proizvodnja prirodnog i naftnog plina ostvarena je na poljima Žutica, Okoli i Stružec, a prihvat i priprema ovog plina za transport odvija se na postrojenju Objekti frakcionacije Ivanić Grad gdje se nakon obrade i izdvajanja C3+ frakcije suhi plin otprema u transportni sustav, a C3+ frakcija zajedno s ulazom s CPS Molve koristi kao sirovina za proizvodnju ukapljenih naftnih plinova. Instalirani proizvodni kapacitet postrojenja Objekti frakcionacije iznosi 1,2 milijuna m3 plina dnevno.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Proizvodnja električne energije i topline (NFR 1.A.1.a)

Izvori emisija kao što su postrojenja u okviru ove kategorije izvora promatraju se kao LPS-i. Za proračun emisija LPS-a koristi se pristup „odozdo prema gore“ (engl. bottom-up). Uvijek se provodi dvostruka provjera s nacionalnom energetskom bilancom. Pristup bottom-up se koristi na način da se raspoložive izravne emisije onečišćujućih tvari iz nacionalnog ROO unose u bazu podataka CollectER za svako postrojenje. Prema Pravilniku o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 47/21), svi veliki točkasti izvori za praćenje emisija instalirali su kontinuirani sustav mjerenja emisija (CEM). Svake godine ovaj sustav, kao i emisije, podliježu inspekcijama certificiranih laboratorija. Metode mjerenja prema zahtjevima standarda iz Priloga I. ovoga Pravilnika koriste se za mjerenje parametara otpadnog plina i koncentracije tvari u otpadnim plinovima. Za određivanje emisija u otpadnom plinu koriste se izvorne izmjerene koncentracije. CEM algoritam je dizajniran za izračun emisija iz sirovih (prije validacije) podataka. Neobrađena izmjerena vrijednost (koncentracija) pomnožena je neobrađenom količinom dimnih plinova. Na taj način određene emisije su točne i nisu podcjenjivane. Validirane prosječne vrijednosti koriste se samo u svrhu usporedbe s graničnim vrijednostima emisija propisanim Uredbom. Validirane prosječne vrijednosti se ne koriste za izračun emisija.

Prema podacima iz ROO baze, nacionalne energetske bilance te dostupnim informacijama u Republici Hrvatskoj se za sada u termoelektranama ne suspaljuje otpad. Suspaljivanje otpada se odvija jedino u cementarama (sektor 1.A.2.f) i to u vrlo malim količinama.

Za proračun izvora emisija koji nisu LPS-i, koristi se metodologija Tier 1 EMEP/EEA s pristupom „odozgo prema dolje“ (engl. top-down) i na temelju agregirane potrošnje goriva iz godišnje nacionalne energetske bilance.

Faktori emisije su izraženi kao količina emisije onečišćujuće tvari po GJ utrošenog goriva. Važno je napomenuti da se faktori emisija mijenjaju tijekom razdoblja promatranja zbog: (I) kemijskog sastava svake vrste goriva (npr. sadržaj sumpora u krutom i tekućem gorivu), (II) različite donje ogrjevne vrijednosti za istu vrstu goriva i (III) uvođenje tehnologija za smanjenje emisija. Za 1.A.1.a (Proizvodnja električne energije i kombinirana proizvodnju topline) korišteni su faktori emisije za velike kotlovnice snage > 50 MW, dok su za 1.A.1.a (Javne toplane) korišteni preporučeni FE sektora 1.A.4.a.i/c.i (kotlovnice snage < 50 MW) iz GB2019. Faktori emisija zajedno s direktnim emisijama za zadnju povijesnu godinu su prikazani u Prilogu 4 ovog izvješća.

Prilikom pregleda inventara u 2017. godinu TERT je napomenuo da je moguće da su godišnje emisije podcijenjene jer se temelje na mjerenju iz dimnjaka. Kada se kod izračuna emisija koriste kontinuiranja mjerenja, postoji rizik da su operateri pogrešno protumačili IED vrijednosti i upotrijebili potvrđene prosječne vrijednosti (nakon što su oduzeli vrijednost intervala pouzdanosti). To rezultira emisijom koja može biti podcijenjena do 20-30%, ovisno o zagađivaču i granicama pouzdanosti. Preporuka TERT tima je bila da se organizira i provede anketa među operaterima tj. obveznicima kontinuiranih mjerenja prema Pravilniku o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 47/21) koji prijavljuju godišnje emisije bazirane na direktnim mjerenjima.

U sklopu projekta unaprjeđenja inventara Izvršitelj je proveo ankete prema HEP-Proizvodnji d.o.o. koje su pokazale da se za proračun emisije koriste sve mjerene masene koncentracije na CEM sustavu. Primjer ankete sa odgovorom dan je u nastavku:

Vrsta podatka korištenih prilikom izračuna godišnjih emisija koje se prijavljuju u ROO

DA/NE

Validirane srednje vrijednosti masenih koncentracija (korigirane za nesigurnost)

NE

Sve mjerene masene koncentracije na CEM sustavu

DA

Zemlji specifični faktori emisije za SO2

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja loživog ulja te plinskog ulja (ekstralako loživo ulje) za izvore koji nisu LPS-i, Hrvatska izračunava nacionalne faktore emisije na godišnjoj osnovi. Oni se izračunavaju na temelju godišnje količine goriva prema vrsti (proizvedene i stavljene na tržište) i količine sumpora u gorivu prema vrsti.

Podaci o aktivnostima za pojedini tip goriva utrošenog u pojedinom postrojenju, zajedno s izmjerenim direktnim emisijama za NOx, SO2, CO i PM10, korišteni su iz ROO baze (Tier 2), odnosno korišteni su specifični faktori emisije postrojenja. Za one onečišćujuće tvari za koje LPS-i nemaju obvezu izvještavanja u ROO bazu, koriste se preporučeni faktori emisija iz GB2019.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

U slučaju teških metala, za koje faktori emisije nisu dostupni u GB2019, koriste se preporučeni faktori emisije iz PARCOM-ATMOS. Također je provedena i kemijska analiza za postrojenja u okviru postrojenja za proizvodnju električne energije i topline i to za loživo ulje i ugljen, te su utvrđeni faktori emisija za slijedeće teške metale: Pb, Cd, Hg, Ni i uz uspoređivanjem s predodređenim faktorima emisija za različite izvore.

Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu za sektor 1.A.1.a su prikazani na slici 3.2-1.

Slika 3.2-1 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu za NFR 1.A.1.a

Rafinerije (NFR 1.A.1.b)

Metodologija za proračun emisije je Tier 2 EMEP/EEA, koja se provodi množenjem ukupne potrošnje goriva za aktivnosti rafiniranja nafte (po tipu goriva) s faktorima emisija.

Za proračune emisija korišteni su preporučeni faktori emisije Tier 2 iz GB2019. Faktori emisije korišteni za proračun emisija u zadnjoj povijesnoj godini su prikazani u Prilogu 4 ovog izvješća.

Zemlji specifični faktori emisije za SO2

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja loživog ulja te plinskog ulja (ekstralako loživo ulje), Hrvatska izračunava nacionalne faktore emisije na godišnjoj osnovi. Oni se proračunavaju iz količine sumpora po tipu goriva (proizvedenom i stavljenom na tržište).

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu za sektor 1.A.1.b su prikazani na slici 3.2-2.

Slika 3.2-2 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu za NFR 1.A.1.b

Proizvodnja krutih goriva i ostala energetska postrojenja (NFR 1.A.1.c)

U NFR kategoriji 1.A.1.c u periodu od 2007. do 2019. zabilježena je samo potrošnja plinovitog goriva jer u tom periodu u Hrvatskoj ne postoji transformacija krutih goriva. U ovoj kategoriji prikazuje se potrošnja goriva i emisije za vlastitu potrošnju prilikom proizvodnje nafte i prirodnog plina te bioplina. Faktori emisija su preuzeti iz GB2019 u kojem su EF(PM2,5) jednaki EF(PM10).

Metodologija za proračun emisije je Tier 1 EMEP/EEA, koja se provodi množenjem ukupne potrošnje goriva u okviru kategorije Proizvodnja krutih goriva i ostala energetska postrojenja (raščlanjeno prema vrsti goriva) s faktorima emisija.

Za proračune emisija korišteni su preporučeni faktori emisije Razine 1 iz GB2019. Za procjenu emisije amonijaka, korišten je preporučeni faktor emisije prve razine EMEP/CORINAIR (1999) po tipu goriva.

Faktori emisije korišteni za proračun emisija u zadnjoj povijesnoj godini su prikazani u Prilogu 4 ovog izvješća.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu za sektor 1.A.1.c su prikazani na slici 3.2-3.

Slika 3.2-3 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu za NFR 1.A.1.c

Rekalkulacije i poboljšanja

Proizvodnja električne energije i topline (NFR 1.A.1.a)

Ispravljena je pogreška u 2019. godini u podsektoru 1.A.1.a. zbog krivo unešenih direktnih emisija NOx i SOx za termoeelktranu na ugljen.

Rafinerije (NFR 1.A.1.b)

Nije bilo rekalkulacija ni drugih poboljšanja.

Proizvodnja krutih goriva i ostala energetska postrojenja (NFR 1.A.1.c)

Nije bilo rekalkulacija ni drugih poboljšanja.

Industrija i graditeljstvo (NFR 1.A.2)

Opis kategorije izvora

Sektor Industrija i graditeljstvo (NFR 1.A.2) uključuje emisije iz izgaranja goriva u različitim industrijskim granama RH, kao što su Željezo i čelik (NFR 1.A.2.a), Metali osim željeza (NFR 1.A.2.b), Kemikalije (NFR 1.A.2.c), Celuloza, papir i tisak (NFR 1.A.2.d), Hrana, piće i duhan (NFR 1.A.2.e) i Nemetalni minerali (NFR 1.A.2.f). To su sve nepokretni izvori izgaranja goriva. U sklopu ove kategorije izvora nalazi se i pokretni izvor Izgaranja goriva u industriji i graditeljstvu (NFR 1.A.2.g.vii) koji se promatra unutar kategorije izvora NFR 1.A.4 ii Ne-cestovni pokretni izvori i strojevi.

Ovaj sektor uključuje i emisije iz goriva korištenog za proizvodnju električne energije i topline u industriji (industrijska kogeneracijska postrojenja i industrijske toplane). U nacionalnoj energetskoj bilanci, goriva korištena u industrijskim toplanama i kogeneracijskim postrojenjima nisu podijeljen prema odgovarajućim industrijskim granama pa se uz godišnju nacionalnu energetsku bilancu priprema i godišnja „Analiza industrije“ pomoću koje je omogućeno izvještavanje prema zadanim NFR kategorijama.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Metodologija za procjenu emisije za skoro sve NFR šifre u sklopu kategorije izvora 1.A.2 Industrija i graditeljstvo je preporučena Tier 1 EMEP/EEA, zajedno s faktorima emisije prve razine (GB2019). Hrvatska proračunava sve emisije za sve onečišćujuće tvari za koje su preporučeni FE u GB2019 za 1.A.2.a, 1.A.2.b, 1.A2.c, 1.A.2.e za sve vrste goriva navedene u godišnjim nacionalnim energetskim bilancama.

Za NFR šifru 1.A.2.f Ne-metalni minerali su za cijelo promatrano razdoblje korišteni faktori emisija specifični za pojedina postrojenje i to za SO2, NOx, CO i PM. Sektor Ne-metalni minerali uključuje sva postrojenja za proizvodnju cementa u Hrvatskoj koja dominiraju u emisijama unutar sektora 1.A.2.f Ne-metalni minerali te unutar cjelokupne kategorije izvora 1.A.2.

Za proračun emisija LPS u NFR sektoru 1.A.2.f Ne-metalni minerali koristi se pristup bottom-up. Pristup bottom-up se koristi u proizvodnji cementa i mineralne vune na način da se direktne emisije dostupne u nacionalnom Registru onečišćenja okoliša (ROO) unesu u bazu podataka CollectER. Uvijek se provodi dvostruka provjera s nacionalnom energetskom bilancom.

Količine goriva koje se odnose na direktne emisije se oduzimaju od količine goriva iz energetske bilance ovisno o tipu goriva i aktivnostima. Za postrojenja za proizvodnju cementa, od 2007. koriste se emisije prijavljene u ROO i to emisije SO2, NOx, CO i NMHOS, koje uključuju sve specifičnosti vezane za gorivo, sirovinu i proizvodne tehnologije u svakom pojedinom postrojenju. Za trend od 1990. – 2006. g. su za svako postrojenje definirani specifični faktor emisije.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Zemlji specifični faktori emisije za SO2

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja loživog ulja te plinskog ulja (ekstralako loživo ulje), Hrvatska izračunava nacionalne faktore emisije na godišnjoj osnovi. Oni se proračunavaju iz količine sumpora po tipu goriva (proizvedenom i stavljenom na tržište). Nadalje, za kategorije izvora: 1.A.2.c i 1.A.2.e ne postoje Tier 2 SO2 EF u GB2019 (poglavlje 1.A.2). U odnosu na sve navedeno, Hrvatska smatra da je metodologija proračuna emisija SO2 detaljnija od Tier 1.

NOx faktori emisije

Za izračun emisije NOx koristi se metodologija koja je razvrstana po vrstama goriva (plinsko ulje, loživo ulje, prirodni plin itd.), ali ne i po tehnologiji izgaranja. Za sada Hrvatska nema plan za prelazak s Tier 1 na Tier 2 u pogledu tehnologije izgaranja. Ova preporuka uključena je u plan poboljšanja IIR kao dugoročni cilj.

Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu za sve aktivnosti u sklopu kategorije izvora 1.A.2 prikazani su na slici 3.3-1.

Slika 3.3-1 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu za NFR šifre 1.A.2.a, 1.A.2.b, 1.A.2.c, 1.A.2.d, 1.A.2.e, 1.A.2.f.


Rekalkulacije i poboljšanja

Izgaranje u Industriji (NFR 1.A.2)

Promjene u trendovima emisija rezultat je provedenog unapređenja NFR 1.A.2.f Hrvatska je uvrstila emisije jednog LPS (Knauf Insulation d.o.o.) za cijeli trend 1990. – 2019. g. Radi prelaska s razine 1 na 2 došlo je do smanjenja emisija svih promatranih tvari. Smanjenja emisija se kreću od – 0,02 % do -17 %. Smanjenje emisija je bilo i očekivano jer se emisije drugom razinom proračunavaju preko podatka o proizvodnji, a ne preko potrošnje goriva. Onečišćujuće tvari koje se proračunavaju razinom 2 su NOx, SO2 i CO dok su se razinom 1 proračunavale emisije svih onečišćujućih tvari iz svih korištenih goriva te su na taj način emisije bile precijenjene. Smanjenja svake pojedine onečiščujuće tvari za cijelo promatrano razdoblje detaljnije su opisana u dokumentu ''Izvješće o unapređenju proračuna za NFR kategorije: 1.A.3.d, 2.A.3, 2.D.3.b, 2.D.3.a i 2.D.3.g za razdoblje 1990.-2019.'' u potpoglavlju 3.4.1 Kategorija izvora 1.A.2.f.i, Proizvodnja mineralne vune – emisije iz izgaranja, tablicama od 27 do 51 (lit. 60).

Za niz 2015.-2019. ispravljeni su FE za ektra lako loživo ulje.

Promet (NFR 1.A.3)

Opis kategorije izvora

Potrošnja goriva u sektoru 1.A.3 uzima u obzir potrošnju fosilnih goriva u podsektorima: 1.A.3.a Zračni promet, 1.A.3.b Cestovni promet, 1.A.3.c Željeznički promet i 1.A.3.d.ii Pomorski promet. Potrošnja goriva u podsektoru 1.A.3.d.ii Pomorski promet uzima u obzir potrošnju goriva za morski i riječni promet. Za emisije koje se javljaju u sektoru 1.A.3.d.i(ii) Međunarodni unutarnji pomorski i riječni putovi, Hrvatska koristi oznaku „IE“ i te emisije su uključene u memo stavku: 1.A.3.d.i(i) Međunarodni pomorski promet. Za emisije koje se javljaju u sektoru 1.A.3.e i Transport cjevovodima, Hrvatska koristi oznaku „NO“.

Zračni promet (civilni) (NFR 1.A.3.a)

Republika Hrvatska ima 9 zračnih luka: Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Osijek, Rijeka, Pula, Brač i Mali Lošinj za zrakoplove u komercijalnom zračnom prometu.

Opseg emisija obuhvaća dio emisija od izgaranja u civilnom zračnom prometu iz pokretnih izvora, a koji se tiču kretanja ljudi i/ili tereta zrakom. Aktivnosti se sastoje od: međunarodnog zračnog prometa (LTO-ciklusi < 914 m), međunarodnog zračnog prometa cruise (>914 m), domaćeg zračnog prometa (LTO-ciklusi < 914 m) i domaćeg zračnog prometa cruise (>914 m). Emisije iz dvije kategorije Međunarodni zračni promet LTO (civilni) (NFR 1.A.3.a.i(i)) i Domaći zračni promet LTO (civilni) (NFR 1.A.3.a.ii(i)) ubrajaju se u ukupne nacionalne emisije, dok se emisije iz dvije ostale kategorije Međunarodni zračni promet cruise (civilni) (NFR 1.A.3.a.i(ii)) i Domaći zračni promet cruise (civilni) (NFR 1.A.3.a.ii(ii)) smatraju memo stavkama i isključene su iz ukupnih nacionalnih emisija. Opseg emisija obuhvaća civilnu komercijalnu upotrebu zrakoplova, uključujući planirani i charter promet za putnike i teret, zračni taxi prijevoz i opći zračni promet. Gorivo korišteno u zračnim lukama za promet na zemlji nije uključen u ovim NFR šiframa, a o njemu se izvještava pod šifrom 1.A.3.b Cestovni promet. Gorivo za nepokretno izgaranje u zračnim lukama isto nije uključeno i o njemu se izvještava pod odgovarajućom kategorijom nepokretnog izgaranja.

Cestovni promet (NFR 1.A.3.b)

O emisijama iz kategorije izvora Cestovni promet se izvještava u sljedećim kategorijama cestovnih vozila: osobna vozila (NFR 1.A.3.b.i), laka teretna vozila (< 3,5 t) (NFR 1.A.3.b.ii), teška teretna vozila (> 3,5 t) i autobusi (NFR 1.A.3.b.iii), mopedi i motocikli (NFR 1.A.3.b.iv), koji predstavljaju izvore emisija ispušnih plinova te isparavanja benzina (NFR 1.A.3.b.v), trošenje guma i kočnica (NFR 1.A.3.b.vi) i trošenje prometnica (NFR 1.A.3.b.vii), koji predstavljaju fugitivne izvore emisija.

Željeznički promet (NFR 1.A.3.c)

Emisije iz željezničkog prometa obuhvaćaju kretanje ljudi i tereta željeznicom. Emisije iz željezničkog prometa proizlaze iz izgaranja tekućih goriva u dizel motorima, te krutih ili tekućih goriva u parnim motorima zbog propulzije. Tipovi željezničkih lokomotiva u Hrvatskoj su slijedeći: dizel, električna i parna (posljednja se javlja u proračunima 1990. i 1991. godine). Danas postoji nekoliko lokomotiva na pogon na ugljen, ali se koriste samo za izložbene svrhe. Duljina željezničkih pruga zadnji puta se povećala 2019. godine, s 2.604 km na ukupno 2.617 km, a u 2020. godini je ostala ista. Od tog broja je 2.343 km (90 %) jednotračnih, a 274 km su dvotračne (10 %). 37,5 % ukupne duljine pruge je elektrificirano (980 km). Kategorija izvora Željeznički promet nije ključni izvor emisija u Hrvatskoj.

Pomorski promet (NFR 1.A.3.d)

Kategorija izvora Pomorski promet obuhvaća sav vodeni promet, od rekreacijskih plovila do velikih prekooceanskih teretnih brodova koje pokreću primarno dizel motori velikih, malih i srednjih brzina, a povremeno i parne i plinske turbine. Emisije ispušnih plinova iz pomorskog prometa proizlaze iz motora koji se koriste kao glavni propulzijski motori i pomoćni motori koji osiguravaju snagu u plovilima.

O emisijama iz kategorije izvora Pomorski promet izvještava se u sljedećim NFR kategorijama: 1.A.3.d.ii Domaći pomorski promet i unutarnja plovidba i memo stavka: 1.A.3.d.i(i) Međunarodni pomorski promet.

Kategorija izvora NFR 1.A.3.d.ii Domaći pomorski promet i unutarnja plovidba - obuhvaća emisije iz goriva koja koriste brodovi svih zastava koji isplovljavaju i stižu u istu zemlju (isključuje vojsku, koja bi se trebala prijaviti pod NFR 1.A.5.b. Uključuje male rekreacijske brodove. Ova kategorija može uključivati putovanja značajne duljine između dviju luka u istoj zemlji. Ova kategorija isključuje ribolov, koji bi se trebao prijaviti pod NFR 1.A.4.c.iii, i vojsku, što bi se trebalo prijaviti pod NFR 1.A.5.b. Republika Hrvatska za emisije iz kategorija NFR 1.A.4.c.iii i NFR 1.A.5.b koristi oznaku „IE“ (uključeno drugdje). Emisije koje se javljaju u kategoriji NFR 1.A.4.c.iii Poljoprivreda/Šumarstvo/Ribarstvo: Nacionalni ribolov uključene su u kategoriju NFR 1.A.3.d.ii.

Republika Hrvatska ima 6 luka od međunarodnog gospodarskog interesa u gradovima: Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik. Mreža unutarnjih pomorskih i riječnih putova RH iznosi 804 km, od kojih je 539 km međunarodnih putova. Unutarnje luke otvorene za međunarodni javni promet su: Osijek, Sisak, Slavonski Brod i Vukovar.

Goriva koja se koriste za međunarodne unutarnje plovne putove uključena su u kategoriju 1.A.3.d.ii. Uporaba bunker goriva za međunarodnu plovidbu unutarnjim pomorskim i riječnim putovima, npr. iz hrvatske morske luke uzvodno rijekom do susjedne zemlje (Mađarska, Srbija), nije moguća. Plovila koja u Hrvatskoj pune gorivo za putovanje rijekom Dunav obuhvaćena su kategorijom 1.A.3.d.ii i nisu moguća putovanja iz morske luke uzvodno rijekom.

Transport cjevovodima (NFR 1.A.3.e.i)

U Hrvatskoj su sve kompresorske stanice električne, tako da se emisije iz ovog izvora ne proračunavaju. Kao potvrda ove tvrdnje, u IEA i EUROSTAT energetskim bilancama može se naći potrošnja svih goriva za transport cjevovodima za cijelo povijesno razdoblje. U energetskoj bilanci IEA i EUROSTAT za cijelo razdoblje, potrošnja plina i nafte u transportu cjevovoda iznosila je 0 TJ. U 2020. za transport cjevovoda trošilo se 3,7 ktoe el. energije.

U hrvatskom NGL postrojenju se prirodni plin troši na kompresorskoj stanici, ali prema IEA metodologiji samo gorivo korišteno u kompresorskim stanicama za transport naftne i prirodnog plina kroz cjevovode dio je sektora Transport cjevovodima (osim kompresora na lokaciji postrojenja).

Podaci o ulaznim i izlaznim gorivima iz NGL postrojenja Ivanić Grad prikupljaju se godišnjim upitnikom (za cijelo povijesno razdoblje). Iako se prema IEA metodologiji uzimaju u obzir samo ulaz i izlaz goriva u NGL bilancu energije u energetskoj bilanci (isključujući vlastitu uporabu), u Nacionalnoj Energetskoj Bilanci vlastita upotreba goriva u NGL postrojenju je također uračunata. Ukupna količina goriva koja se koristi za vlastitu uporabu u NGL postrojenju navedena je u nacionalnoj energetskoj bilanci u odjeljku NGL postrojenje za vlastitu potrošnju energije. Za 2020. godinu u NGL postrojenju koristi se samo prirodni plin u svrhu vlastite uporabe (42,1*106 m3). Ova količina goriva sa svim ostalim ekstrakcijama nafte i plina u industrijskim toplanama zbraja se u sektoru 1.A.1.c.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Zračni promet (NFR 1.A.3.a)

Emisije iz kategorije izvora Zračni promet (civilni) su proračunate metodologijom razine 1 EMEP/EEA, zajedno s preporučenim faktorima emisije prve razine iz GB2013. Metodologija se sastoji od distribucije fosilnih goriva u domaći i međunarodni promet, zajedno s distribucijom mlaznog goriva u LTO ciklus i cruise ciklus. Za distribuciju mlaznog goriva, koristili su se Eurocontrol podaci. Eurocontrol (engl. European Organisation for the Safety of Air Navigation) podaci su preporučeni od strane ERT i osigurani od EEA (engl. European Environment Agency). Kvalitetu Eurocontrol podataka provjerava ETC/ACM te se mogu koristiti za izvještavanje i provjeru kvalitete podataka o emisijama iz zračnog prometa prema UNFCCC i CLRTAP. Eurocontrol podaci su dostupni za razdoblje 2005. – 2020. Eurocontrol baza podataka sadrži agregirane podatke o količinama goriva, broju letova i emisijama za svaku državu, pa tako i za Republiku Hrvatsku. Agregirana količina goriva i emisija se proračunava metodologijom razine 3 uz primjenu „Naprednog modela emisija“ (AEM) (engl. „Advanced Emissions Model“). Količine goriva u Eurocontrol bazi podataka ne odgovaraju u potpunosti količini goriva u energetskoj bilanci Republike Hrvatske za razdoblje 2005. – 2020. S obzirom na gore navedeno, za distribuciju mlaznog goriva koristile su se realne količine mlaznog goriva iz nacionalne energetske bilance, te su se distribuirale u skladu s distribucijom Eurocontrol podataka. Metodološka pitanja ostaju razina 1, budući da sektor zračnog prometa ne predstavlja ključnu kategoriju izvora u hrvatskom proračunu emisija. Faktori emisija su prikazani u Prilogu 4.

Dva tipa podataka o aktivnostima se koriste za proračun emisija iz kategorije izvora Zračni promet: potrošnja goriva za aktivnosti zračnog prometa i podaci o broju LTO ciklusa za Hrvatsku (uz destinaciju za međunarodni LTO i opće znanje o tipu zrakoplova koji sudjeluje u aktivnosti zračnog prometa). Izvori podataka o tim aktivnostima su godišnje nacionalne energetske bilance za potrošnju goriva i Eurocontrol baza podataka o broju LTO ciklusa za nacionalna i međunarodna kretanja. U Hrvatskoj se koriste dva tipa goriva za aktivnosti zračnog prometa: mlazni kerozin za nacionalni i međunarodni promet i benzin za zrakoplove i to samo za domaći LTO zračni promet. Eurocontrol podaci će se koristiti kao alternativan izvor sve dok Hrvatska neće imati raspoložive podatke o broju LTO ciklusa. Na temelju Eurocontrol podataka o broju letova u LTO ciklusu na domaćim i međunarodnim rutama, prosječan broj letova na domaćim LTO rutama iznosi oko 10 %, a ostatak (90 %) predstavlja međunarodne LTO letove. Eurocontrol podaci o količini goriva za međunarodne duge letove (letovi izvan područja Europe) su također uzeti u obzir kako bi se izračunao prosječan udio goriva koji se koristi za međunarodne duge LTO letove u ukupnoj potrošnji goriva za međunarodne LTO letove.

Za proračun emisije koristili su se faktori emisije 1. razine iz GB2013. Preporučeni faktori emisije su stratificirani prema vrsti goriva (mlazni kerozin i benzin za zrakoplove) te dodatno dodatni za mlazni kerozin na četiri različita NFR koda i reprezentativnu bazu zrakoplova. Za proračun emisije iz izgaranja mlaznog kerozina korišteni su preporučeni faktori emisija za prosječnu flotu, kako za LTO tako i za cruise. Dodatno, za međunarodni LTO promet, korisšteni su faktori emisija prosiječne flote obzirom na letove na kratke ili velike udaljenosti. Kod izgaranja benzina, korišteni su faktori emisija teških metala i amonijaka iz COPERT V modela. Kod izgaranja kerozina, koristili su se faktori emisija teških metala, PCDD/PCDF i PAU preporučeni za nepokretno izgaranje NFR 1.A.2.

Prema metodologiji opisanoj u GB2019, potrebno je odrediti karakteristični zrakoplov za državu, za što je potrebno prikupiti detaljne podatke o zrakoplovima na svim zračim lukama u Republici Hrvatskoj. Budući NFR kategorije 1.A.3.a.i (i) i 1.A.3.a.ii (i) nisu ključne kategorije niti za jednu onečišćujuću tvar, unapređenje s ciljem usklađenja metodologije proračuna emisija sukladno GB2019 nije prioritetno, i provesti će se u jednom od sljedećih inventara.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Zemlji specifični faktori emisije za SO2

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja benzina i kerozina, Hrvatska izračunava nacionalne faktore emisije na godišnjoj osnovi. Oni se proračunavaju iz količine sumpora po tipu goriva (proizvedenom i stavljenom na tržište).

Podaci o aktivnostima potrošnje goriva za sve aktivnosti u sklopu kategorije izvora 1.A.3.a prikazani su na slici 3.4-1.

<

Slika 3.4-1 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva za NFR šifre 1.A.3.a.i(i), 1.A.3.a.ii(i), 1.A.3.a.i(ii), 1.A.3.a.ii(ii)


Količina benzina za kategoriju 1.A.3.a.ii (i) Domaći zračni promet LTO (civilni) iskazana u Nacionalnoj energetskoj bilanci Republike Hrvatske značajno je manja za razdoblje 2000.-2002. nego za sljedeće razdoblje (tj. 2003.-2019.). Za 2003. godinu količina benzina je znatno veća, a u sljedećem razdoblju (tj. do 2019.) količina se postupno smanjuje. Zbog toga su IEF vrijednosti za CO i PM10, za razdoblje 2000.-2002., niske u usporedbi sa sljedećim godinama.

Cestovni promet (NFR 1.A.3.b)

Paket COPERT 5 (metoda Tier 2/3) se primjenjuje za proračun emisije za sve podsektore 1.A.3.b (i-vii) Cestovnog prometa. Ulazni podaci potrebni za unos u model podijeljeni su po:

  1. tipu vozila (osobna vozila, laka teretna vozila, teška teretna vozila, autobusi, mopedi, motocikli),
  2. tipu motora (benzinski četverotaktni, benzinski dvotaktni, dizelski, rotacijski motor, elektromotor),
  3. kapacitetu cilindra (<0,8 lit, 0,8-1,4 lit 1,4-2,0 lit, >2,0 lit),
  4. razredu težine (kruti <7.5 t, 7,5-12 t, 12-14 t, 14-20 t, 20-26 t, 26-28t, 28-32 t, >32t, zglobni 14-20 t, 20-28 t, 28-34 t, 34-40 t, 40-50 t, 50-60 t) i
  5. starosti vozila (raspodjela vozila po ECE kategorijama u skladu s direktivama EK).

Potrebna podjela sadržana je u bazi vozila Republike Hrvatske. Osim navedenih podataka, potrebni su i podaci o količinama svih tipova tekućih i plinovitih goriva koji se koriste u cestovnom prometu. Izvor potrošnje goriva za cestovni promet je godišnja nacionalna energetska bilanca. Također, za model COPERT potrebni su podaci o prosječnim mjesečnim minimalnim i maksimalnim temperaturama koji se prikupljaju na godišnjoj osnovi za 10 najvećih gradova u Hrvatskoj.

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja benzina i dizela, Hrvatska koristi nacionalne vrijednosti količine S u pojedinom tipu gorivu (proizvedenom i stavljenom na tržište) te u COPERT unosi proračunate faktore na godišnjoj razini.

Za proračun emisije NMHOS koriste se nacionalne vrijednosti tlaka para za benzine na način da budu u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske umjesto korištenja vrijednosti preporučenih COPERT 5 modelom.

Dodatni podaci kao što su: promet na autocestama, prigradski promet, gradski promet, prosječna brzina raznih vozila na različitim tipovima prometnica, prosječna dnevna udaljenost puta, trajanje jutarnjih i popodnevnih pikova prometa, beta vrijednost (frakcija vožnje mjesečne kilometraže prije nego što motor i ispušne komponente dosegnu nominalnu radnu temperaturu) preuzeti su iz COPERT modela.

Pri korištenju COPERT modela, primjenjuju se dvije pretpostavke:

  • spremnik benzina ili dizela punjen u inozemstvu i potrošen u Hrvatskoj je jednak količini istog tipa goriva napunjenog u Hrvatskoj i potrošenog u inozemstvu (to je zbog velikog broja turističkih destinacija i tranzitnih putovanja u Hrvatskoj), tako da je učinak ovakvog uzorka potrošnje neutralan u bilanci goriva;
  • potrošnja goriva izračunata modelom COPERT, uzimajući u obzir broj vozila i prosječnu godišnju kilometražu, trebala bi biti u najvećoj mogućoj mjeri jednaka potrošnji goriva iz nacionalne energetske bilance (razlika ne bi smjela biti veća od 1%).

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Zemlji specifični faktori emisije za SO2

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja benzina i dizela, Hrvatska izračunava nacionalne faktore emisije na godišnjoj osnovi. Oni se proračunavaju iz količine sumpora po tipu goriva (proizvedenom i stavljenom na tržište).

U 2020. godini dominaciju u potrošnji goriva u cestovnom prometu imala je NFR kategorija 1.A.3.b.i Osobna vozila (69,8 %). Ostale NFR kategorije cestovnog prometa doprinose potrošnji goriva za kako slijedi: 1.A.3.b.ii Laka teretna vozila s 9,1 %, 1.A.3.b.iii Teška teretna vozila s 19,7 % i 1.A.3.b.iv Mopedi i motocikli s 1,3 %.

Trend potrošnje goriva u cestovnom prometu je u povijesnom razdoblju rastući (za 65,3 %), što je rezultat rastućeg trenda svih NFR kategorija cestovnog prometa. Najzastupljenije gorivo je tekuće fosilno gorivo. Potrošnja biomase i plinovitih goriva u cestovnom prometu je još uvijek zanemariva na nacionalnoj razini. Smanjenje potrošnje u 2020. obzirom na 2019. godinu je rezultat utjecaja izolacije i popratnih mjera uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, koja je u Hrvatskoj registrirana krajem veljače 2020. godine, a koja je utjecala na smanjenje potrošnje u cestovnom prometu (slika 3.4-2).

Slika 3.4-2 prikazuje potrošnju goriva po tipu vozila u cestovnom prometu.

Potrošnja goriva po pojedinom tipu vozila

Potrošnja goriva po vrsti goriva

Slika 3.4-2 Potrošnja goriva po pojedinom tipu vozila i vrsti goriva u cestovnom prometu


Ukupan broj vozila se u povijesnom razdoblju povećao za 60,8 % (slika 3.4-3 i tablica 3.4-1). Razlog povećanja je porast broja osobnih vozila za 60,9 % od 1990. godine koji predstavlja 87,5 % ukupnog broja vozila u cestovnom prometu u 2020. godini. Broj lakih teretnih vozila se povećao za 2,2 puta, mopeda i motocikala za 3,4 puta, a teških teretnih vozila i autobusa za 365 % od 1990.

Tip i klasa vozila, njihova brzina i udio vožnje na pojedinom tipu cesta prikazani su u tablici 3.4-2.

Slika 3.4-3 Broj pojedinih vrsta vozila u cestovnom prometu

Tablica 3.4-1 Trend broja cestovnih vozila koja koriste fosilna goriva po tipu (´000)

Tip vozila

Osobna vozila

Laka teretna vozila

Teška teretna vozila

Mopedi i motocikli

Godina / Jedinica

´000

´000

´000

´000

1990

1083.111

68.789

39.887

46.166

1991

1024.491

65.068

37.727

43.668

1992

964.257

61.241

35.504

41.100

1993

649.782

41.269

23.923

27.696

1994

750.494

47.665

27.635

31.989

1995

817.290

59.526

31.283

37.596

1996

877.072

69.847

33.923

44.525

1997

966.986

81.576

36.219

52.937

1998

1025.723

86.299

36.370

59.891

1999

1088.304

89.549

36.188

66.301

2000

1147.519

93.195

36.257

72.800

2001

1213.592

98.779

37.123

80.455

2002

1260.431

106.338

38.512

90.974

2003

1311.403

114.565

39.908

104.299

2004

1360.190

120.870

40.629

117.637

2005

1405.499

126.630

40.819

132.904

2006

1458.011

131.089

41.210

147.931

2007

1491.828

133.836

41.259

163.645

2008

1558.131

137.680

42.699

190.078

2009

1546.680

133.298

40.654

191.584

2010

1526.800

127.920

38.031

183.619

2011

1517.328

123.849

36.421

176.582

2012

1446.673

112.988

33.101

158.487

2013

1475.062

109.693

34.408

164.400

2014

1503.412

106.389

35.742

170.296

2015

1523.720

110.039

35.389

162.599

2016

1570.167

117.682

38.219

161.581

2017

1614.445

127.218

39.230

162.252

2018

1658.528

135.687

40.533

156.088

2019

1719.826

147.551

54.104

157.839

2020

1742.428

153.624

54.446

157.170

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova, Obrada: Ekonerg d.o.o

Tablica 3.4-2 Tip i klasa vozila, njihova brzina i udio vožnje na pojedinom tipu cesta

Tip

Klasa

Brzina (km/h)

Udio, %

Gradska

Prigradska

Autocesta

Gradska

Prigradska

Autocesta

Osobna vozila

Benzin 0,8 - 1,4 l

30

60

110

40

35

25

Benzin 1,4 - 2,0 l

30

60

110

40

35

25

Benzin >2,0 l

30

60

110

40

35

25

Dizel 1,4 - 2,0 l

30

60

110

40

35

25

Dizel >2,0 l

30

60

110

40

35

25

LPG

30

60

110

40

35

25

UNP

30

60

110

40

35

25

2- taktni

30

60

110

40

35

25

Hibridna

30

60

110

40

35

25

Laka teretna vozila

Benzin <3,5 t

30

60

100

30

50

20

Dizel <3,5 t

30

60

100

30

50

20

Teška teretna vozila

Benzin >3,5 t

30

50

80

30

55

15

Rigid <=7,5 t

30

50

80

30

55

15

Rigid 7,5 - 12 t

30

50

80

30

55

15

Rigid 12 - 14 t

30

50

80

30

55

15

Rigid 14 - 20 t

30

50

80

30

55

15

Rigid 20 - 26 t

30

50

80

30

55

15

Rigid 26 - 28 t

30

50

80

30

55

15

Rigid 28 - 32 t

30

50

80

30

55

15

Rigid >32 t

30

50

80

30

55

15

Articulated 14 - 20 t

30

50

80

30

55

15

Articulated 20 - 28 t

30

50

80

30

55

15

Articulated 28 - 34 t

30

50

80

30

55

15

Articulated 34 - 40 t

30

50

80

30

55

15

Articulated 40 - 50 t

30

50

80

30

55

15

Articulated 50 - 60 t

30

50

80

30

55

15

Autobusi

Gradski Midi <=15 t

30

50

0

90

10

0

Gradski Standard 15-18 t

30

50

0

90

10

0

Gradski Articulated >18 t

30

50

0

90

10

0

Gradski UNP autobusi

30

50

0

90

10

0

Međugradski Standard <=18 t

30

50

90

25

65

10

Međugradski Articulated >18 t

30

50

90

25

65

10

Mopedi

2-taktni <50 cm3

30

50

0

70

30

0

4- taktni <50 cm3

30

50

0

70

30

0

Motocikli

2-taktni >50 cm3

30

50

0

60

40

0

4-taktni <250 cm3

30

50

70

48

50

2

4-taktni 250 - 750 cm3

30

50

80

45

51

4

4-taktni >750 cm3

30

50

90

35

60

5

Izvor: COPERT zadani

Željeznički promet (NFR 1.A.3.c)

Emisije iz kategorije izvora Željeznički promet izračunavaju se metodologijom Tier 1 EMEP/EEA, budući da ovaj sektor ne predstavlja ključni izvor. Preporučeni faktori emisije prve razine, određeni po tipovima goriva, uzimaju se iz GB2019. Za dizelsko gorivo i plinsko ulje korišteni su preporučeni FE za NFR 1.A.3.c, dok su za kruto gorivo (ugljen lignit), teško loživo ulje, kerozin i benzin korišteni preporučeni FE za NFR 1.A.4.a. Relevantni podaci o aktivnosti za pristup Tier 1 su podaci o potrošnji fosilnih goriva po tipovima goriva iz godišnjih nacionalnih energetskih bilanci (slika 3.4-4).

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Zemlji specifični faktori emisije za SO2

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja sljedećih goriva: ugljen, teško loživo ulje, plinsko ulje, dizel, kerozin i benzin, Hrvatska izračunava nacionalne faktore emisije na godišnjoj osnovi. Oni se proračunavaju iz količine sumpora po tipu goriva (proizvedenom i stavljenom na tržište).

U nacionalnoj energetskoj bilanci nije evidentirana potrošnja ugljena u željezničkom prometu od 1991. godine. Unatoč tome, u registru lokomotiva evidentirane su dvije lokomotive na ugljen. Međutim, one se koriste samo za izložbene svrhe te je u skladu s energetskom bilancom za potrošnju ugljena u željezničkom prometu korištena oznaka „NO“.

Slika 3.4-4 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva za NFR 1.A.3.c

Pomorski promet (NFR 1.A.3.d)

Emisije iz kategorije izvora Pomorski promet za NFR šifre 1.A.3.d.i i(i) i 1.A.3.d.i (i) izračunavaju se metodologijom Tier 1 EMEP/EEA, budući da ovi sektori ne predstavljaju ključni izvor. Emisije iz podsektora 1.A.3.d.i (i) Međunarodni pomorski promet nisu uključene u ukupne nacionalne emisije, te su prikazane kao memo stavke.

Treba napomenuti da je unutarnja plovidba snažno ovisna o plovnosti i stoga je vjerojatno fluktuacija te veličine veća.

S obzirom da u nacionalnoj energetskoj bilanci nisu razdvojeni podaci o potrošnji goriva za međunarodni riječni promet i unutarnju plovidbu, emisije iz kategorije 1.A.3.d.i (ii) Međunarodni unutarnji pomorski i riječni putovi uključeni su u kategoriju 1.A.3.d.ii Pomorski promet i unutarnja plovidba te je korištena oznaka „IE“. Međunarodni riječni promet može se odvijati rijekom Dunav, a obzirom da međunarodni riječna plovidba s početkom u Hrvatskom moru nije moguća, nema rizika od podcjenjivanja nacionalnih emisija ovim pristupom.

Vrijedi napomenuti da je u nacionalnoj energetskoj bilanci cjelokupna potrošnja biogoriva svrstana u sektor cestovnog prometa. Izračuni u ovom izvješću su napravljeni u skladu s tim, iako se biogoriva mogu koristiti i u drugim sektorima, tj. u željezničkom prometu, plovidbi, malim ne-cestovnim vozilima i strojevima te zrakoplovima.

Zemlji specifični faktori emisije za SO2

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja sljedećih goriva: teško loživo ulje, plinsko ulje i dizel, Hrvatska izračunava nacionalne faktore emisije na godišnjoj osnovi. Oni se proračunavaju iz količine sumpora po tipu goriva (proizvedenom i stavljenom na tržište).

Za bunker brodsko lož ulje, sadržaj sumpora u gorivu za razdoblje prije 2006. godine je iznosio 2,7 % wt. [izvor: Lloyd’s Register, 1995]; Za Europsku Uniju kao što je specificirano u Direktivi 2005/33/EC, 1,5 % wt. od 11. kolovoza 2006. godine za Baltičko more i u teritorijalnim vodama EU, ekskluzivnim gospodarskim zonama i zonama kontrole onečišćenja; te 0,1 % wt. od 1. siječnja 2010. godine za plovila i brodove unutarnje plovidbe na vezu u EZ.

Međunarodni pomorski promet (NFR 1.A.3.d.i (i))

Emisije iz kategorije izvora Međunarodni pomorski promet (NFR 1.A.3.d.i (i)) izračunavaju se metodologijom razina 1 EMEP/EEA, budući da ovaj sektor ne predstavlja ključni izvor. Emisije iz podsektora 1.A.3.d.i (i) Međunarodni pomorski promet nisu uključene u ukupne nacionalne emisije, te su prikazane kao memo stavke.

Faktori emisije su izraženi kao količina emisija onečišćujućih tvari po GJ potrošnje goriva po tipu. Korišteni su razina 1 FE, preporučeni u GB2019 za goriva: loživo ulje i dizelsko gorvo. Za onečišćujuće tvari za koje u GB2019 nisu preporučeni FE korišteni su FE iz EMEP/CORINAIR Priručnik za proračun emisija onečišćujućih tvari u zrak - Drugo izdanje (1999) i Priručnik faktora emisije PARCOM-ATMOS, faktori emisije onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u zrak (1992).

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća

Podaci o aktivnosti za Tier 1 pristup su podaci o potrošnji fosilnih goriva po tipovima goriva iz godišnjih nacionalnih energetskih bilanci. Međunarodni pomorski promet je uključen u nacionalnu energetsku bilancu kao odvojeni podaci samo za razdoblje od 1994. godine nadalje, dok se podaci za razdoblje od 1990. do 1994. godine temelje na stručnom mišljenju.

Trend potrošnje goriva u NFR 1.A.3.d.i (i) prikazan je na slici 3.4-5.

Slika 3.4-5 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva za NFR 1.A.3.d.i (i)

Domaći pomorski promet i unutarnja plovida (NFR 1.A.3.d.ii)

U nacionalnom inventaru kategorija izvora NFR 1.A.3.d.ii Domaći pomorski promet i unutarnja plovidba je ključni izvor emisije NOx te se stoga emisije iz ove kategorije izračunavaju EMEP/EEA metodologijom razine 2 sukladno GB 2019.

U proračun emisija su za ovgodišnji podnesak po prvi puta uključeni lubrikanti koji se koriste u domaćem pomorskom prometu i unutarnjoj plovidbi.

Za sve onečišćujuće tvari, osim NOx, NMHOS i PM (TSP, PM10 i PM2,5), faktori emisije razine 2 za određenu vrstu goriva jednaki su preporučenim faktorima emisije razine 1 za svaku od različitih vrsta goriva sukladno GB 2019.

Koristeći predloženu metodologiju i preporučene FE razine 2 sukladno GB2019 (tablica 3-4, poglavlje: 1-a-3-d-navigation) za NOx i PM, koji su dani su za 2000., 2005. i 2010. godinu zajedno sa specifičnom potrošnjom goriva (ggoriva/kWh) po tipu motora, izračunati su faktori emisije NOx za sve godine od 1990. do 2020. te su prikazani u tablici 3.4-7.

Tablica 3.4-7 Procijenjeni faktori emisije razine 2 za NOx za razdoblje 1990. – 2020. godine, NFR 1.A.3.d.ii

Tip motora

Plinska turbina

Brzohodni dizel motor

Srednjehodni dizel motor

Sporohodni dizel motor

Parna turbina

Tip goriva

MDO/MGO

MDO/MGO

MDO/MGO

MDO/MGO

MDO/MGO

1990. - 2000.*

19,7

59,1

65,0

91,9

6,9

2001.

19,6

58,7

64,6

91,2

6,8

2002.

19,4

58,3

64,2

90,6

6,8

2003.

19,3

57,9

63,9

89,9

6,7

2004.

19,1

57,5

63,5

89,3

6,7

2005.*

19,0

57,1

63,1

88,6

6,6

2006.

18,9

56,7

62,6

88,2

6,6

2007.

18,7

56,3

62,1

87,8

6,5

2008.

18,6

55,9

61,6

87,3

6,5

2009.

18,4

55,5

61,1

86,9

6,4

2010.

18,3

55,1

60,6

86,5

6,4

2011.

18,2

54,7

60,2

85,7

6,4

2012.

18,1

54,3

59,7

84,9

6,3

2013.

17,9

53,9

59,3

84,1

6,3

2014.

17,8

53,5

58,8

83,3

6,2

2015.

17,7

53,1

58,4

82,5

6,2

2016.

17,6

52,7

57,9

81,9

6,1

2017.

17,4

52,3

57,5

81,3

6,1

2018.

17,3

51,9

57,0

80,7

6,1

2019.

17,2

51,5

56,6

80,0

6,0

2020.

17,0

51,1

56,2

79,4

6,0

* - Zadane vrijednosti faktora emisije iz Tablice 3-4, GB2019, 1-a-3-d-navigation

MDO/MGO – dizelsko gorivo / plinsko ulje

Faktori emisije NMHOS izvedeni su kao 98 % izvorne vrijednosti HC (na temelju prijavljenih CH4 faktora iz IPCC (1997)) i preuzeti iz tablice 3-9 (GB2019, 1-a-3-d-navigation).

Za male rekreacijske brodove, korišteni su preporučeni faktori emisije razine 2 sukladno tablica 3-5 iz GB2019, 1-a-3-d-navigation.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Svi korišteni faktori emisije su prikazani po NFR kategorijama i onečišćujućim tvarima u Prilogu 4.

Pristup razine 2 (kao i razine 1) koristi podatke o potrošnji goriva prema vrsti potrošenog goriva (teško loživo ulje, dizelsko gorivo) iz godišnjih nacionalnih energetskih bilanci, ali zahtijeva i podatke o količini potrošenog goriva prema vrsti goriva te prema tipu motora (brzohodni, srednjehodni i sporohodni dizel motori, plinske turbine te parne turbine) koji se izračunavaju temeljem podataka o godišnjem broju dolazaka brodova u pomorske i riječne luke Republike Hrvatske.

Trend potrošnje goriva u NFR 1.A.3.d.ii prikazan je na slici 3.4-6.

Slika 3.4-6 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva za NFR 1.A.3.d.ii

Podaci o godišnjem broju dolazaka brodova u pomorske luke RH dobiveni su za razdoblje od 2013. do 2020. godine te razvrstani prema potrebnim kategorijama brodova (GB2019) i prikazani u tablici 3.4-8. Za razdoblje od 1990. do 2013. godine podaci nisu dostupni te su za to razdoblje korišteni podaci o godišnjim dolascima u pomorske luke za 2013. godinu.

Tablica 3.4-8 Podaci o godišnjem broju dolazaka u pomorske luke prema kategoriji broda, 1990. – 2020.

Kategorija broda

1990. -2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

Brodovi za tekući teret

163

841

965

1051

1405

1302

997

1059

Brodovi za rasuti teret

131

278

241

334

281

263

160

134

Kontejnerski brodovi

168

431

410

424

440

451

458

490

Brodovi za opći teret

601

1635

1843

1317

1254

1170

2796

2920

Ro ro cargo

5

784

1088

1830

1508

3975

4444

4724

Putnički brodovi

1900

168478

292160

320746

315345

350749

361184

238775

Ribarski brodovi

99

19332

26704

30139

27603

24940

22630

18362

Tegljači

51

570

883

1039

1049

823

813

1003

Ostalo

292

2463

2952

3156

4807

5233

5995

5695

Podaci o godišnjem broju dolazaka brodova u riječne luke RH za domaći promet dobiveni su za razdoblje od 2003. do 2020. godine te su prikazani u tablici 3.4-9. Za razdoblje od 1990. – 2002- godine korišteni su podaci o godišnjem broju dolazaka u riječne luke za 2003. godinu. Podaci o godišnjem broju dolazaka brodova u riječne luke RH za domaći riječni promet dobiveni su samo za luku Osijek, dok su za luku Vukovar dobiveni podaci za međunarodni riječni promet. Za luke Sisak i Slavonski Brod podaci nisu bili dostupni.

Tablica 3.4-9 Podaci o godišnjem broju dolazaka u riječne luke prema kategoriji broda, 1990. – 2020.

Kategorija broda

1990. - 2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

Tegljači

10

15

19

23

20

14

17

2

1

Ostalo

15

10

21

18

14

11

12

5

1

Kategorija broda

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

Tegljači

0

9

11

2

8

10

10

5

8

Ostalo

1

7

4

9

7

9

5

5

5

Za rekreacijska plovila korišteni su postojeći podaci o količinama benzina iz službenih nacionalnih energetskih bilanci za razdoblje od 1990. do 2003. godine, koji su raspoređeni između pomorske i unutarnje plovidbe na dvotaktne i benzinske motore kao što je prikazano u tablici 3.4-11. Udjeli dvotaktnih i četverotaktnih benzinskih motora su prikazani u tablici 3.4-10.

Količine dizelskog goriva za rekreacijska plovila u službenim nacionalnim energetskim bilancama za sada nisu izdvojene zasebno iz ukupne potrošnje dizelskog goriva u pomorskom prometu. Obzirom na navedeno, nije bilo moguće proračunati emisije iz rekreacijskih plovila na dizel. Obzirom da su količine dizela koje se prodaju rekreacijskim plovilima uključene u količine dizela za „velike brodove“, proračunate emisije će biti precijenjenekoja proizlazi iz viših preporučenih faktora emisija za „velike brodove“ od onih za rekreacijska plovila sukladno GB2019.

Tablica 3.4-10 Udjeli dvotaktnih i četverotaktnih benziskih motora u pomorskom i riječnom prometu za rekreacijska plovila

Udio

1990.

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2-taktni motori

66%

66%

66%

65%

65%

65%

64%

64%

64%

63%

4-taktni motori

34%

34%

34%

35%

35%

35%

36%

36%

36%

37%

Udio

2000.

2001.

2002.

2003.

2-taktni motori

63%

63%

63%

62%

4-taktni motori

37%

37%

37%

38%

Izvor: MINGOR, 2020, lit. 69

Tablica 3.4-11 Podaci o količinama benzina za dvotaktne i četverotaktne beninske motore za pomorski promet i unutarnju plovidbu

Jedinica:GJ

Pomorska plovidba

Unutarnja plovidba

dvotaktni benzin

četverotaktni benzin

dvotaktni benzin

četverotaktni benzin

1990.

21626

10952

1402

710

1991.

13830

7108

897

461

1992.

222924

116259

14456

7539

1993.

5477

2898

355

188

1994.

2725

1463

177

95

1995.

16268

8857

1055

574

1996.

8093

4469

525

290

1997.

8053

4509

522

292

1998.

8013

4549

520

295

1999.

7973

4589

517

298

2000.

7933

4629

514

300

2001.

10525

6224

683

404

2002.

7855

4708

509

305

2003.

7816

4747

507

308

Izvor: MINGOR, 2020, lit. 69

Koristeći tablice 3-6 i 3-7 iz GB2019, 1-a-3-d-navigation, izračunate su prosječne snage glavnog motora za sve godine proračuna 1990. – 2020., na način da su se primijenile vrijednosti za 1997. godinu za sve godine do 1997. Za godine između 1997. i 2010., podaci su dobiveni interpolacijom postojećih podataka, a za godine poslije 2010. godine korištene su vrijednosti za 2010. godinu. Ti podaci prikazani su u tablici 3.4-12.

Tablica 3.4-12 Procijenjena prosječna snaga glavnog motora (kW) prema kategoriji broda za razdolje 1990. – 2020. godine

Kategorija broda

Brod za tekući teret

Brod za suhi teret

Kont-ejnerski brod

Brod za opći teret

Ro Ro Cargo

Putnički brod

Ribarski brod

Ostalo

Tegljači

1990. - 1997.

6695

8032

22929

2657

7898

3885

837

2778

2059

1998.

6683

7752

22309

2649

7613

4370

829

2754

2057

1999.

6672

7473

21689

2641

7328

4856

821

2730

2055

2000.

6660

7193

21069

2633

7043

5341

813

2707

2053

2001.

6648

6914

20450

2626

6758

5827

805

2683

2051

2002.

6637

6634

19830

2618

6473

6312

797

2659

2049

2003.

6625

6354

19210

2610

6188

6798

789

2635

2047

2004.

6613

6075

18590

2602

5904

7283

782

2612

2045

2005.

6601

5795

17970

2594

5619

7769

774

2588

2043

2006.

6590

5515

17350

2586

5334

8254

766

2564

2041

2007.

6578

5236

16731

2579

5049

8740

758

2540

2039

2008.

6566

4956

16111

2571

4764

9225

750

2517

2037

2009.

6555

4677

15491

2563

4479

9711

742

2493

2035

2010. - 2020.

6543

4397

14871

2555

4194

10196

734

2469

2033

U kategoriju „pomorski promet i unutarnja plovidba“ nisu uključena rekreacijska plovila i čamci za rad. U rekreacijska plovila svrstavaju se čamci, brodice za osobne potrebe, jahte te ostala rekreacijska plovila.

Emisija od izgaranja benzina iz rekreacijskih plovila, proračunate su metodologijom razine 2 za razdoblje od 1990. do 2003. godine, do kada postoje podaci u godišnjim nacionalnim energetskim bilancama, te je pretpostavljeno da su svi benzinski motori konvencionalnog tipa.

Podaci o aktivnosti korišteni za proračun emisija NFR 1.A.3.d.ii kategorije prikazani su grafički na slici 3.4-6.

Slika 1.4-6 Količine dizelskog goriva i benzina podijeljene prema vrsti motora za kategoriju NFR 1.A.3.d.ii

* SSD – Sporohodni dizel motor, MSD – Srednjehodni dizel motor, HSD – Brzohodni dizel motor, GT – Plinska turbina, ST – Parna turbina; 2T benzin – dvotaktni benzinski motor; 4T benzin – četverotaktni benzinski motor

Rekalkulacije i poboljšanja

Zračni promet (NFR 1.A.3.a)

Nije bilo poboljšanja ili rekalkulacija u ovim kategorijama izvora.

Cestovni promet (NFR 1.A.3.b)

U kategoriji 1.A.3.b provedena je rekalkulacija emisija zbog korištenja nove verzije COPERT 5 modela (verzija 5.5)

Željeznički promet (NFR 1.A.3.c)

Nije bilo poboljšanja ili rekalkulacija u ovim kategorijama izvora.

Pomorski promet (NFR 1.A.3.d)

Slijedom TERT preporuke da se za kategoriju izvora NFR 1.A.3.d.ii koristi Tier 2 metodologija za proračun emisija, umjesto do tada korištene Tier 1 metodologije, prikupljeni su detaljniji nacionalni podaci o aktivnosti te je provedeno unapređenje proračuna emisije na Tier 2 metodologiju što je rezultiralo rekalkulacijom emisija za cijeli vremenski niz 1990. – 2020.

U proračun emisija za NFR 1.A.3.d.ii uključene su količine lubrikanata za cijelu vremenski niz 1990. – 2020.

Mala ložišta (NFR 1.A.4.i)

Opis kategorije izvora

Kategorija izvora 1.A.4.i Mala ložišta uzima u obzir nepokretno izgaranje pod NFR sektorima 1.A.4.a.i Usluge, 1.A.4.b.i Kućanstva, 1.A.4.c.i Poljoprivreda/Šumarstvo/Ribarstvo. Sektori pokrivaju aktivnosti ugradnje ložišta u slijedeće sektore toplinske snage ≤ 50 MWth. Aktivnosti malih ložišta su grijanje poslovnih prostora, grijanje i kuhanje u kućanstvima, izgaranje u poljoprivredi/šumarstvu i drugo stacionarno izgaranje (uključujući i vojsku). Grijanje u kućanstvima uključuje kamine, pećnice, kuhala i male kotlove (< 50 kW), dok grijanje u uslugama/poljoprivredi uključuje kotlove, grijače prostora (> 50 kW) i male elektrane-toplane (CHP).

Emisije iz malih ložišta su značajne zbog njihovog broja, različitih tipova tehnika izgaranja, te opsega učinkovitosti i emisija. Mnogi od njih nemaju mjere smanjenja niti mjere male učinkovitosti. Osobito u sektoru kućanstva, ugradnje su dosta različite, te u velikoj mjeri ovise o nacionalnim i regionalnim faktorima, uključujući kvalitetu opskrbe gorivom.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Usluge (NFR 1.A.4.a)

Proračun emisije se provodi metodologijom Tier 1 EMEP/EEA, koja uključuje množenje ukupne potrošnje goriva (po tipu goriva) s faktorima emisija. Sektor NFR 1.A.4.a Usluge nije ključni izvor.

Faktori emisije su izraženi kao količina emisija onečišćujućih tvari po GJ potrošnje goriva.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Zemlji specifični faktori emisije za SO2

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja sljedećih goriva: ugljeni, teško loživo ulje, kerozin i plinsko ulje, Hrvatska izračunava nacionalne faktore emisije na godišnjoj osnovi. Oni se proračunavaju iz količine sumpora po tipu goriva (proizvedenom i stavljenom na tržište).

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja sljedećih goriva: naftni koks, gradski plin, ukapljeni naftni plin, prirodni plin i drvo, Hrvatska koristi preporučene FE SO2 iz GB2019.

Svi faktori emisija su preporučeni razine 1 iz GB2019, te su prikazani po NFR sektorima u Prilogu 4 ovog izvješća.

Struktura izgaranja goriva u sektoru Usluge za povijesno razdoblje je prikazana na slici 3.5-1.

Slika 3.5-1 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu goriva za NFR 1.A.4.a

Kućanstva (1.A.4.b)

U kategoriji Mala ložišta, samo je podsektor 1.A.4.b.i Kućanstva ključan izvor, pa se za proračun emisije primjenjuje razina 2 EMEP/EEA metodologija. Metodologija razine 2 primijenjena je za dvije vrste goriva: biomasu i ugljen, jer se ove dvije vrste goriva smatraju ključnim kategorijama u sektoru kućanstva u razdoblju 1990.-2019. Primjena razine 2 metodologije implicira znanje o strukturi i tehnikama izgaranja koje se primjenjuju u kućanstvima od 1990. godine nadalje na području Republike Hrvatske. Model je kreiran za biomasu i tipove krutog goriva s pretpostavljenim vremenom početka primjene određenih tehnologija.

Poboljšanje proračuna emisija za izgaranje biomase u kućnim ložištima provedeno je 2019. g. temeljem kojeg je kreiran novi model za biomasu. Do tada je u inventaru korišten model koji je uključivao IIASA GAINS podatke za Republiku Hrvatsku i ekspertnu procjenu udjela tehnologija s manjim emisijama prema tablici 3.5-1. Ovi udjeli su korišteni i za kreiranje aktualnih projekcija emisija. Za godine između godina navedenih u tablici 3.5-1, udjeli pojedine tehnologije proračunati su metodom linearne interpolacije.

Tablica 3.5-1 Udjeli tehnologija prema IIASA GAINS modelu i ekspertnoj procjeni za Republiku Hrvatsku

Vrsta uređaja

GAINS model

Ekspertna procjena

1990.

2005.

2010.

Otvoreni kamini

4,4%

5,9%

6,0%

Bojleri (ručni)

39,4%

29,4%

18,4%

Konvencionalne peći

56,2%

64,7%

44,5%

Napredne/s eko oznakom peći

0%

0%

31,0%

Peći i bojleri na pelete

0%

0%

0,1%

Izvor: IIASA GAINS; Ekonerg d.o.o.

Tijekom 2017. g. provedena je anketa kućanstava u četiri aglomeracija Republike Hrvatske, pet zona i jednom gradu vezano za korištenje energenata u kućanstvima i prisutnim tehnologijama za izgaranje drvne biomase. Ankete su provedene u okviru projekta: „Izrada registra emisija onečišćujućih tvari s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije“. Osim ovih anketa u kreiranje novog modela za biomasu uključene su i ankete provedene u 2019. g. od strane EIHP na istu temu te ankete provedene kod prodavatelja peći i kotlova na biomasu. Kako anketama provedenim u 2017. nije dobiven niti jedan odgovor za prisutnost tehnologije - peći/kotlova s EKO oznakom koja su bili uključena u dosadašnji inventaru emisija (tablica 4.5-1), a dobiveni su odgovori za postojanje visoko učinkovitih peći / kotlova, bilo je potrebno dodatno istražiti zastupljenost ovih dviju tehnologija na domaćem tržištu. Istraživanje je potvrdilo da se kotlovi s EKO oznakom prodaju na domaćem tržištu no da zbog skupoće istih i nepostojanja subvencija njihova prodaja nije velika. Obzirom na pristigle informacije procijenjeno je se da ih je u kućanstvima instalirano u malo većem postotku nego peći / kotlova na pelete. Rezultati provedenih anketa, statistička analiza rezultata, predloženi i odabrani novi udjeli tehnologija izgaranja biomase u malim kućnim ložištima i ostali detalji vezani na kreiranje novog modela za biomasu u okviru ove kategorije ispuštanja prezentirani su u dokumentu „Izvješće o provedenom poboljšanju za Sektor Energetike“ dio Ugovora za usluga izrade Unapređenja proračuna emisija LRTAP konvencije za sektore: energetika, poljoprivreda i proizvodni procesi 800/02-19/39JN, Izrađivač: EKONERG d.o.o. za Naručitelja: MINGOR.

Za prijedlog novih udjela odabran je kombinirani set prosjeka zona i aglomeracija te obrađeni rezultati anketa provedenih u 2019. g. (tablica 3.5-2) koji uzima u obzir cijelu Hrvatsku. Na taj način je dobivena potpunija slika zastupljenosti pojedine tehnologije koja ujedno uključuje i specifičnosti pojedine aglomeracije, jednog grada i zona obzirom da se one koriste kod ocjene kvalitete zraka.

Tablica 3.5-2 Tri seta udjela tehnologija izgaranja prema rezultatima anketa u 2017. i 2019. g. s procijenjenim setom udjela za 2017. g.

Tehnologija izgaranja drvne biomase

Rezultati analize anketa u 2017. g. za aglomeracije i jedan grad

Rezultati analize anketa u 2017. g. za zone

Rezultati analize anketa EIHP u 2019. g. za Hrvatsku

Procijenjeni set za 2017. g.

Kamini

12,5%

5,3%

13,29%

10,4%

Bojleri (ručno upravljanje)

11,2%

21,4%

22,39%

18,3%

Konvencionalne peći

32,9%

34,7%

39,72%

35,8%

Napredne/s eko oznakom peći

14,1%

10,6%

10,93%

11,9%

Visoko učinkovite peći

28,1%

21,1%

12,86%

20,7%

Peći i bojleri na pelete

1,3%

7,0%

0,80%

3,0%

Suma

100,0%

100,0%

100%

100,0%

Izvor: Ekonerg d.o.o.

Procijenjeni set za 2017. g. tj. novi udjeli tehnologija izgaranja biomase u kućanstvima ukazali su da je udio tehnologije Kamini kojeg predlaže IIASA GAINS za Hrvatsku dijelom podcijenjen pa se pristupilo procjeni novih udjela za 1990. i 2005. godinu. Procjena je uključila metodu linearne interpolacije uz korištenje rezultata anketa tj. procijenjenog seta udjela tehnologija za 2017. g., GAINS podatke udjela za Hrvatsku za 1990., 2005. i 2010. g. kao polazište korekcija te faktore povećanja/smanjenja GAINS udjela između 2005. i 1990. te između 2010. i 2005. g. Pomoću faktora povećanja/smanjenja za godine 2005. i 2010. i procijenjenog seta udjela tehnologija za 2017. g. su se prvo korigirali udjeli za povijesnu 2005. godinu. Pomoću faktora povećanja/smanjenja za godine 1990. i 2005. i dobivenih korigiranih udjela za povijesnu 2005. godinu su se potom korigirali udjeli za povijesnu 1990. Za godine između 1990.-2005., 2005. – 2010., 2010. – 2017. udjeli pojedine tehnologije proračunati su metodom linearne interpolacije.

Rezultati provedenih korekcija i ujedno novopredloženi model za biomasu prikazani su u tablici 3.5-3.

Tablica 3.5-3 Udjeli tehnologija temeljeni na rezultatima ankete, ekspertnoj procjeni temeljenoj na istraživanju i IIASA GAINS modelu

Vrsta uređaja za izgaranje drvne biomase

1990.

2005.

2017.

Kamini

8,5%

10,0%

10,4%

Bojleri (ručno upravljanje)

33,0%

23,0%

18,3%

Konvencionalne peći

58,5%

67,0%

35,8%

Napredne/s eko oznakom peći

0%

0%

11,9%

Visoko-učinkovite peći

0%

0%

20,7%

Peći i bojleri na pelete

0%

0%

3,0%

Izvor: Ekonerg d.o.o.

Korištena pretpostavka za uređaje za izgaranje drvne biomase je da upliv novih tehnologija kreće od 2005. g. kada je otprilike u Hrvatskoj započela prodaja / primjena uređaja za loženje s manjim emisijama. Smatra se da će ovo povećanje s aspekta emisije čestica (PM) dati realniju nacionalnu sliku stanja, kako o emisijama tako i kod povezivanja tih emisija sa koncentracijama čestica u zraku te davanjem ocjene postojećeg stanja kvalitete zraka u zonama i aglomeracijama.

Za ugljen su pretpostavljena dva tipa tehnologije: (I) izgaranje ugljena u pećima i (II) izgaranje ugljena u kućnim kotlovnicama (<50 kW) (tablica 3.5-4). Za godine u razdoblju 1990. – 2005., svaka od tehnologija se proračunava metodom linearne regresije, dok se za godine u razdoblju od 2010. do 2030. godine koristi metoda ekstrapolacije.

Tablica 3.5-4 Struktura tehnologije za distribuciju krutog goriva i biomase u sektoru kućanstva

Tip goriva

Tehnologija

2005.

2010.

2030.

Kruto gorivo

kućne kotlovnice (<50 kW)

61,5%

66,7%

1,8%

peći

38,5%

33,3%

98,2%

Izvor: GAINS model

Za tekuća i plinovita goriva, GAINS model ne pretpostavlja različite tehnologije, tako da se za ova goriva pretpostavlja da su tehnologije definirane prema GB2019 prikazane u jednakim proporcijama za razdoblje od 1990. godine (tablica 3.5-5). Za tekuća goriva su uzete u obzir dvije moguće tehnologije u skladu s GB2019: (I) izgaranje tekućeg goriva u pećima i (II) izgaranje tekućeg goriva u kućnim kotlovnicama (<50 kW). Za plinovita goriva su uzete u obzir dvije moguće tehnologije u skladu s GB2019: (I) izgaranje plinovitog goriva u pećima i (II) izgaranje plinovitog goriva u kućnim kotlovnicama (<50 kW). Također se pretpostavlja da su napredne tehnologije kao što su energetski učinkovite peći na drva, napredne peći / peći sa znakom zaštite okoliša i kotlovi na drva, te peći i kotlovi na pelete za sada minimalno prezentirane u Hrvatskoj, te su kao takve zanemarene u proračunu.

Tablica 3.5-5 Struktura tehnologije za distribuciju tekućeg i plinovitog goriva u sektoru kućanstva

Tip goriva

Tehnologija

Razdoblje od 1990.

Tekuće gorivo

peći

50%

kućne kotlovnice (<50 kW)

50%

Plinovito gorivo

kamini

50%

kućne kotlovnice (<50 kW)

50%

Izvor: EMEP/EEA GB2019

U sektoru kućanstva se koriste dva tipa krutog goriva: lignit i kameni ugljen; tekućeg goriva: ostatno lož ulje, plinsko ulje i kerozin; plinovitog goriva: ukapljeni plin i prirodni plin. Struktura izgaranja goriva u sektoru Kućanstvo za povijesno razdoblje je prikazana na slici 3.5-2.

Slika 3.5-2 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu goriva za NFR 1.A.4.b.i

Faktori emisije su izraženi kao količina emisija onečišćujućih tvari po GJ potrošnje goriva. Faktori emisije su određeni po tipu goriva, metodologijom razine 2, GB2019, osim za SO2.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Zemlji specifični faktori emisije za SO2

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja sljedećih goriva: ugljeni, teško loživo ulje, plinsko ulje i kerozin, Hrvatska izračunava nacionalne faktore emisije na godišnjoj osnovi. Oni se proračunavaju iz količine sumpora po tipu goriva (proizvedenom i stavljenom na tržište).

Za proračun emisije SO2 koristio se nacionalni faktor emisije. Nacionalni faktor emisije SO2 pretpostavlja upotrebu dva tipa krutog goriva, lignit i kameni ugljen, neto kalorijske vrijednosti od 12,25 GJ/t i 18,2 GJ/t, uz prosječan sadržaj sumpora od 1,67 % i faktor retencije sumpornog pepela od 0,1.

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja sljedećih goriva: naftni koks, gradski plin, ukapljeni naftni plin, prirodni plin i drvo, Hrvatska koristi preporučene FE SO2 iz GB2019.

Svi faktori emisije za zadnju povijesnu godinu su prikazani po NFR sektorima u Prilogu 4 ovog izvješća.

Poljoprivreda/Šumarstvo/Ribarstvo (NFR 1.A.4.c.i)

Proračun emisije se provodi metodologijom Tier 1 EMEP/EEA, koja uključuje množenje ukupne potrošnje goriva (po tipu goriva) s faktorima emisija. Sektor NFR 1.A.4.c.i Poljoprivreda/Šumarstvo nije ključni izvor. Faktori emisije su izraženi kao količina emisija onečišćujućih tvari po GJ potrošnje goriva.

Svi faktori emisija su preporučeni razina 1 iz GB2019, te su prikazani po NFR sektorima u Prilogu 4 ovog izvješća.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Struktura izgaranja goriva u sektoru Poljoprivreda/Šumarstvo za promatrano razdoblje prikazana je na slici 3.5-3.

Slika 3.5-3 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu goriva za NFR 1.A.4.c.i

Rekalkulacije i poboljšanja

Usluge (1.A.4.a)

Kućanstva (1.A.4.b)

Poljoprivreda/Šumarstvo/Ribarstvo (NFR 1.A.4.c.i)

Nije bilo rekalkulacija ni drugih promjena.

Necestovni pokretni izvori i strojevi (NFR 1.A.4.ii, 1.A.2.g.vii)

Opis kategorije izvora

Kategorija izvora Ne-cestovni pokretni izvori i strojevi pokriva mješavinu „ostale“ opreme. U proračunu emisija Republike Hrvatske izvještavalo se o emisijama u sljedećim NFR sektorima u sklopu sektora 1.A.4.ii Ne-cestovni pokretni izvori i strojevi: 1.A.4.b.ii Kućanstva, 1.A.4.c.ii Poljoprivreda /Šumarstvo /Ribarstvo i 1.A.2.g.vii Izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu: Pokretni izvori. Tipovi opreme koji se koriste u industriji i graditeljstvu (dalje u tekstu: Industrija) uključuju: stroj za asfaltiranje (finišer) / stroj za betoniranje (SNAP 080801), kompaktori (vibracijski i obični) / vibroploče i nabijači (SNAP 080802), Valjci (SNAP 080803), kopači kanala/ mini bageri (SNAP 080804), bageri (s kotačima / gusjeničar) (SNAP 080805), miješalice za beton (SNAP 080806), dizalice / kranovi (SNAP 080807), grederi (dozeri) / strugači (scraper) (SNAP 080808), van-cestovni kamioni (SNAP 080809), buldožeri (SNAP 080810), traktori / utovarivači / rovokopači (SNAP 080811), miniutovarivači (SNAP 080812), damperi (SNAP 080813), aerial liftovi (SNAP 080814), viličari (SNAP 080815), generatori (SNAP 080816), pumpe (SNAP 080817), zračni / plinski kompresori (SNAP 080818), zavarivači (SNAP 080191), rashladne jedinice (SNAP 080820), ostala opća industrijska oprema (SNAP 080821), ostala opremu za rukovanje materijalima (SNAP 080822) i druga građevinska oprema (SNAP 080823). Tipovi opreme koji se koriste u Poljoprivredi/Šumarstvu uključuju: jednoosovinski traktori (SNAP 080601), dvoosovinski traktori (SNAP 080602), strojevi za berbu / kombajni (SNAP 080603), ostalo (SNAP 080604), profesionalne motorne pile / piločistilice (SNAP 080701), šumski traktori / kombajni / skiddersi (SNAP 080702 ) i ostalo (SNAP 080703). Tipovi opreme koji se koriste u Kućanstvu uključuju: trimeri / okrajčivači travnjaka (edgeri) / trimeri za šikaru (SNAP 080901), kosilice (SNAP 080902), hobby lančane pile (SNAP 080903), motorne sanjke / skidoos (SNAP 080904), ostala radna oprema za kućanstvo i vrtlarstvo (SNAP 080905) i ostala radna vozila za kućanstvo i vrtlarstvo (SNAP 080906)

Za sve tipove opreme, emisije proizlaze iz izgaranja goriva koje pokreće opremu.

Za emisije koje se javljaju u sektoru 1.A.4.c.iii Poljoprivreda/Šumarstvo/Ribarstvo: Nacionalni ribolov, Hrvatska koristi oznaku „IE“ i te emisije su uključene u NFR 1.A.3.d.ii (na temelju ukupne količine goriva za nacionalnu navigaciju, pomorski i riječni promet).

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Kategorije izvora 1.A.4.b.ii, 1.A.2.g.vii i 1.A.4.c.ii čine kategoriju Ne-cestovni pokretni izvori i strojevi koja predstavlja ključan izvor u proračunu emisija Republike Hrvatske, te se primjenjuje napredna Tier 2 metoda predložena u EMEP/EEA GB2019. Ova napredna metoda uključuje podjelu potrošnje goriva po tipu goriva koje se koristi u NFR sektorima na različite tipove tehnologije.

U kategoriji izvora 1.A.4.b.ii, proračunate su i emisije iz lubrikanata Tier 1 metodologijom.

Faktori emisije su izraženi kao količina emisija onečišćujućih tvari po toni potrošnje goriva. Svi faktori emisija su preporučeni Tier 2 iz GB2019, određeni po tipu goriva, NFR sektoru, onečišćujućoj tvari, te su grupirani u skladu sa zakonodavstvom EU o emisijama. Dodana su još tri sloja kako bi se pokrile emisije iz motora prije prvih faza zakonodavstva EU. Za teške metale i POO, GB2019 predlaže primjenu faktora emisije prve razine. To je iz razloga što kod nekih onečišćujućih tvari (npr. teški metali, SO2 i CO2,) faktori emisije ovise o tehnologiji opreme, odnosno, jednostavno su dobiveni iz goriva. Ključne vrste, koje variraju u različitim tehnologijama, su čestice, NOx, NMHOS i CO.

Informacije o uključivanju / isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Zemlji specifični faktori emisije za SO2

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja sljedećih goriva: dizel, benzin, kerozin, plinsko ulje i teško loživo ulje, Hrvatska izračunava nacionalne faktore emisije na godišnjoj osnovi. Oni se proračunavaju iz količine sumpora po tipu goriva (proizvedenom i stavljenom na tržište).

Za izračun emisije SO2 iz sagorijevanja sljedećih goriva: gradski plin, ukapljeni naftni plin i prirodni plin, Hrvatska koristi preporučene FE SO2 iz GB2019.

Osnovni podaci o aktivnosti su podaci o potrošnji goriva za različite NFR kategorije iz godišnje nacionalne energetske bilance (slika 3.6-1). Podaci o potrošnji goriva se dijele prema relativnoj proporciji tehnologije motora (< 1981, 1981–1990, 1991–Faza I, Faza I, Faza II, Faza IIIA, Faza IIB, Faza IV) za svaku pojedinu proračunsku godinu. Alternativan pristup koristi podatke dobivene od Winther & Nielsen (2006), gdje se ukupna potrošnja goriva dijeli na slojeve tehnologije motora za svaku pojedinu proračunsku godinu. Postotak ukupne potrošnje goriva kao funkcija starosti motora je prikazan za dizel motore u 1.A.2.g.vii, 1.A.4.c.ii (Poljoprivreda) i 1.A.4.c.ii (Šumarstvo), te za benzinske dvo-taktne i četvero-taktne motore. Primjenjuje se udio potrošnje goriva prema starosti motora i proračunska godina za dizelske ne-cestovne strojeve i benzinske ne-cestovne strojeve. Kod podjele potrošnje benzina između dvo-taktnih i četvero-taktnih benzinskih strojeva, koristi se danski postotak potrošnje goriva (25/75) u svim proračunskim godinama, imajući na umu veliku nesigurnost.

Sukladno raspodjeli u nacionalnoj energetskoj bilanci, potrošnja goriva za van-cestovne pokretne strojeve u kategoriji 1.A.4.a.ii Usluge: Pokretni izvori uključena je u kategorije 1.A.4.b.ii Kućanstva: Pokretni izvori i 1.A.4.c.ii Poljoprivreda/Šumarstvo/Ribarstvo: Vancestovna vozila i strojevi, stoga je na sukladno korištena oznaka „IE“.

Također, potrošnja goriva u kategoriji 1.A.4.c.iii uključena je u kategoriju 1.A.3.d.ii Pomorski promet i unutarnja plovidba (temeljeno na ukupnoj količini goriva namijenjenog izgaranju u domaćem zračnom, morskom i riječnom prometu) te je na sukladno korištena oznaka „IE“.

Slika 3.6-1 Podaci o aktivnosti potrošnje goriva po tipu goriva za NFR šifre 1.A.2.g.iv, 1.A.4.b.ii i 1.A.4.c.ii


Rekalkulacije i poboljšanja

1.A.2.g.vii Izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu: Pokretni izvori

Nije bilo poboljšanja ili rekalkulacija

1.A.4.b.ii Kućanstva

Rekalkulirane su emisije za cijeli vremenski niz 1990. – 2019. zbog proračunavanja emisija iz lubrikanata.

1.A.4.c.ii Poljoprivreda /Šumarstvo /Ribarstvo

Nije bilo poboljšanja ili rekalkulacija.

Ostalo (NFR 1.A.5)

Opis kategorije izvora

Kategorija 1.A.5 uključena je u Inventar kako bi se poboljšala transparentnost informacija o emisijama koje pripadaju vojnim aktivnostima. Sve emisije u sektoru 1.A.5 specificirane su kao uključene drugdje (IE).

U nacionalnoj energetskoj bilanci potrošeno gorivo u vojne svrhe uključeno je u 1.A.4.a.i, 1.A.3.a, 1.A.3.b i 1.A.3.d. Podaci o prodanim gorivima za svaku kategoriju prikupljaju se putem godišnjeg upitnika Hrvatskog statističkog ureda. Ta količina goriva uključuje i gorivo koje se koristi za vojne svrhe. Tablica 3.7-1 prikazuje povezanost sektora 1.A.5 i sektora u kojima se nalaze i emisije vojnih aktivnosti.

Odvajanje goriva korištenog u vojne svrhe nije moguće jer podaci samo za vojne svrhe nisu dostupni, a i nije ekonomski opravdano jer je gorivo za vojne svrhe zanemarivo maleno za cijelo povijesno razdoblje. Vrlo je vjerojatno da je doprinos vojnih operacija ispod praga značajnosti.

Tablica 3.7-1 Specifikacije vojnih emisija

NFR kod

Ime sektora

Oznaka

NFR kod gdje su emisije prijavljene

Ime sektora gdje su emisije prijavljene

1.A.5.a

Ostalo stacionarna (uključujući vojsku)

IE

1.A.4.a.i

Usluge: Stacionarna

1.A.5.b

Ostalo, Mobilna (uključujući vojsku)

IE

1.A.3.a.i(i), 1.A.3.a.ii(i)

Domaća i međunarodni zračni promet LTO (civilni)

1.A.3.b.i, 1.A.3.b.ii, 1.A.3.b.iii, 1.A.3.b.iv

Cestovni promet

1.A.3.d.ii

Domaći pomorski i riječni promet

1.A.3.a.i(ii), 1.A.3.a.ii(ii)

Domaća i međunarodni zračni promet cruise (civilni)

1.A.3.d.i(i)

Međunarodni pomorski promet

Fugitivne emisije iz goriva (NFR 1.B)

Opis kategorije izvora

Kategorija izvora NFR 1.B obuhvaća fugitivne emisije iz ugljena, tekućih fosilnih goriva i prirodnog plina. Tijekom svih faza proizvodnje i korištenja fosilnih goriva, od pridobivanja goriva do njihove konačne uporabe, komponente goriva mogu biti oslobođene u vidu fugitivnih emisija.

Fugitivne emisije iz krutih goriva (NFR 1.B.1)

Ova kategorija odnosi se na emisije iz ugljena, koje obuhvaćaju aktivnosti Pridobivanja i rukovanja ugljenom (NFR 1.B.1.a), Transformacije krutog goriva (NFR 1.B.1.b) te Ostale fugitivne emisije iz krutih goriva (NFR 1.B.1.c), za koje Hrvatska ne prijavljuje emisije već koristi oznaku „NO“.

U ovu kategoriju su u inventar Republike Hrvatske uključene emisije koje nastaju pri miniranju i rukovanju ugljenom koje se provodilo do 1999. godine, te emisije koje nastaju prilikom obrade krutog goriva (fugitivne emisije iz procesa proizvodnje koksa) koja se provodila do 1994. godine. U razdoblju od 1990. do 1999. godine proizvodnja ugljena bila je u stalnom opadanju. Do 1999. godine radili su samo istarski podzemni ugljenokopi, a vađeno je od 0,015 - 0,174 mil. tona ugljena.

Kod svih podzemnih i površinskih ugljenokopa dolazi do fugitivne emisije CH4, NMHOS te čestica tijekom miniranja te rukovanja ugljenom. Koksara je glavni izvor fugitivnih emisija u zrak i to: SO2, NOx, NMHOS, CH4, CO2, CO, NH3, čestice i teški metali te PAU.

Fugitivne emisije iz nafte i prirodnog plina (NFR 1.B.2)

Ova kategorija obuhvaća emisije iz potkategorija Nafta - Istraživanje, proizvodnja i transport (NFR 1.B.2.a.i), Prirodni plin - Istraživanje, proizvodnja i prijenos (NFR 1.B.2.b), Rafiniranje/skladištenje (NFR 1.B.2.a.iv), Distribucija naftnih proizvoda (NFR 1.B.2.a.v), Baklje (NFR 1.B.2.c) i 1.B.2.d Ostale fugitivne emisije iz proizvodnje energije, za koje Hrvatska ne prijavljuje emisiju već koristi oznaku „NO“.

U ovu kategoriju uključene su fugitivne emisije iz istraživanja i proizvodnje, procesiranja, transporta, prerade i distribucije nafte, naftnih derivata (benzin) i prirodnog plina. Fugitivna emisija uključuje i emisije uslijed spaljivanja otpadnog plina na proizvodnim instalacijama nafte i plina zbog sigurnosti, te emisije uslijed otplinjavanja pri proizvodnji nafte i plina.

Nafta - Istraživanje, proizvodnja i transport (NFR 1.B.2.a.i)

Istraživanje, proizvodnju i transport nafte u Hrvatskoj provodi tvrtka INA – Industrija nafte d.d. Broj aktivnih naftnih polja mijenjao se tijekom razdoblja proračuna, a najveća količina nafte potječe s 8 najznačajnijih polja, koja sadrže 83% od ukupno otkrivenih zaliha. Tijekom rata (1991. – 1995.) bio je aktivan znatno manji broj naftnih polja. Sva naftna polja u Hrvatskoj su kopnena.

Prirodni plin - Istraživanje, proizvodnja i prijenos (NFR 1.B.2.b)

Istraživanje i proizvodnju prirodnog plina u Hrvatskoj provodi INA – Industrija nafte d.d.. Glavna plinska ležišta sa 70 % ukupnih rezervi nalaze se u tri najveća plinska i plinsko-kondenzatna polja – Molve, Kalinovac i Stari Gradac. Radilište “Molve” godišnje daje 70 %-75 % plina i kondenzata u Hrvatskoj. Jedno od starih plinskih polja, Okoli u Savskoj depresiji, pretvoreno je u podzemno skladište plina kapaciteta 500 mil. m3. Dodatne informacije dane su u potpoglavlju 4.2. Proizvodnja električne energije i topline (NFR 1.A.1), u opisu kategorije NFR 1.A.1.c Proizvodnja krutih goriva i ostala energetska postrojenja.

Distribuciju u Hrvatskoj obavlja operator transportnog sustava – Plinacro d.o.o. i operatori distribucijskog sustava (ukupno 36 tvrtki). Također, u ovu potkategoriju je uključena i emisija Hg iz procesa pročišćavanja prirodnog plina u Centralnoj plinskoj stanici Molve. Naime, prirodni plin dobiven na hrvatskim plinskim poljima sadrži veliki udio Hg (516 μg/m3) koja se do 1992. g. nije izdvajala. U 1993. g. puštena je u rad tehnologija za uklanjanje Hg te je emisija Hg smanjena na oko 0,12 µg/m3.

Transportni sustav sastoji se od međunarodnih, magistralnih, regionalnih i odvojnih plinovoda i objekata na plinovodu, mjernih redukcijskih stanica različitih kapaciteta te ostalih objekata i sustava koji omogućavaju pouzdan i siguran rad transportnog sustava.

Rafiniranje / skladištenje (NFR 1.B.2.a.iv)

Rafiniranje/skladištenje se provodi u rafinerijama nafte na dvije lokacije u Rijeci (RNR) i Sisku (RNS). Proizvodni kapaciteti rafinerija prikazani su u Tablici 3.2-2. U proračun emisija iz ove kategorije za RNS uključene su emisije iz regeneratora FCC-a (bez CO bojlera), jedinice za katalitički reforming, koking postrojenje (od 1994.) i Clausovo postrojenje (od 2007.). Za RNR uključene su emisije iz regeneratora FCC-a (bez CO bojlera), jedinice za katalitički reforming (dva postrojenja) i Clausovo postrojenje (od 1997.). Također, u proračun su uključene i emisije iz skladištenja i rukovanja s naftnim derivatima u rafinerijama.

Distribucija naftnih proizvoda (NFR 1.B.2.a.v),

U Republici Hrvatskoj distribucija naftnih derivata odvija se kroz sljedeće aktivnosti:

  • otprema i doprema derivata u rafinerijskim dispečerskim stanicama (SNAP 050501),
  • transport i pretovarne stanice naftnih derivata (SNAP 050502) i
  • pretovar i manipulacija naftnim derivatima na benzinskim stanicama (SNAP 050503).

Distribuciju u Hrvatskoj obavlja tvrtka INA – Industrija nafte d.d. U rafineriji nafte od naftnih derivata za emisiju NMHOS značajno je samo benzinsko gorivo.

Otprema i doprema derivata u rafinerijskim dispečerskim stanicama

Otprema i doprema derivata nafte provodi se u dvjema rafinerijskim dispečerskim stanicama u Sisku i Rijeci.

Otprema i doprema benzinskog goriva u RNS provodi se cestovnim i željezničkim transportom, te teglenicama na rijeci Savi, u luci za prihvat i iskrcaj sirove nafte i ukrcaj proizvoda u riječne teglenice. Otprema i doprema benzinskog goriva, derivata i tert-butil-metil-etera (engl. methyl tert-butyl ether, MTBE) u RNR provodi se preko otpremnih mjesta za cestovni, željeznički, brodski (u Luci Bakar) i cjevovodni transport.

Transport i pretovarne stanice benzinskog goriva

Emisije iz transporta benzina su sukladno GB2019 identificirane kao zanemarive. U ovom dijelu su obuhvaćene emisije iz skladištenja benzinskih goriva na terminalima. Sukladno GB2019, metodologija za izračun emisija iz skladištenja benzina na terminalima u rafinerijama pokrivena je u okviru kategoriji 1.B.2.a.iv Rafinerije/skladištenje u rafinerijama.

Benzinske stanice

Pretovar i manipulacija benzinskih goriva provodi se i na benzinskim stanicama. Većina emisija na benzinskim stanicama su emisije od skladištenja benzinskog goriva te su u GB2019 preporučeni faktori emisije samo za benzin.

Baklje (NFR 1.B.2.c)

Spaljivanje plina na bakljama predstavlja kontrolirano oslobađanje onečišćujućih tvari, uključujući NOx, NMHOS, SO2, CO, čestice i teške metale u atmosferu. U inventar su uključene emisije iz dvije potkategorije – baklje u rafinerijama i baklje pri pridobivanju (vađenju) prirodnog plina.

Metodologija, faktori emisije i podaci o aktivnosti

Pridobivanje i rukovanje ugljenom (NFR 1.B.1.a)

Fugitivne emisije iz potkategorije NFR 1.B.1.a (SNAP 050102 Podzemno rudarstvo i SNAP 050103 Skladištenje čvrstog goriva) izračunavaju se pomoću EMEP/EEA metodologije - Tier 1 i pomoću pristupa „odozgo prema dolje“, množenjem podataka specifičnih aktivnosti procesa s odgovarajućim emisijskim faktorima EMEP/EEA Tier 1 (GB2019).

Informacije o uključivanju/isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Svi korišteni emisijski faktori navedeni su po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima u Prilogu 4.

Izvor podataka o aktivnostima za ukupnu masu ugljena proizvedenog u podzemnim rudnicima za NFR 1.B.1.a je nacionalna energetska bilanca. Godišnje količine ugljena proizvedenog podzemnim rudarstvom prikazane su u tablici 3.8-2.

Transformacija krutog goriva (NFR 1.B.1.b)

Fugitivne emisije iz potkategorije 1.B.1.b Fugitivne emisije iz krutog goriva: transformacija krutog goriva (SNAP 040201 Koksne peći), izračunavaju se pomoću EMEP/EEA Tier 1 metodologije i pristupa „odozgo prema dolje“, množenjem podataka specifičnih aktivnosti procesa s odgovarajućim emisijskim faktorima EMEP/EEA Tier 1.

Informacije o uključivanju/isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Svi korišteni emisijski faktori navedeni su po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima u Prilogu 4.

Izvor podataka o aktivnostima za proizvodnju koksa za NFR 1.B.1.b je nacionalna energetska bilanca. Godišnje proizvedene količine koksa prikazane su u tablici 3.8-2.

Ostale fugitivne emisije iz krutih goriva (NFR 1.B.1.c)

Ova kategorija nije prisutna u Hrvatskoj, stoga se koristi oznaka „NO“.

Nafta - Istraživanje, proizvodnja i transport (NFR 1.B.2.a.i)

Fugitivne emisije iz potkategorije 1.B.2.a.i Ekstrakcija, prva obrada i utovar tekućeg goriva (SNAP 050200) izračunavaju se pomoću razine 2 EMEP/EEA metodologije, množenjem podataka specifičnih aktivnosti procesa s odgovarajućim Tier 2 faktorima emisije (GB2019).

Informacije o uključivanju/isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Svi emisijski faktori prikazani su po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima u Prilogu 4.

Relevantan podatak o djelatnosti je godišnja količina proizvedene sirove nafte preuzeta iz nacionalne energetske bilance (tablica 3.8-1).

Tablica 3.8-1 Podaci o aktivnostima NFR kategorije 1.B.1.a, 1.B.1.b, 1.B.1.c, 1.B.2.i i 1.B.3

NFR

1 B 1 a

1 B 1 b

1 B 1 c

1 B 2 a i

1 B 3

Naziv

Pridobivanje i rukovanje ugljenom (količina proizvedenog ugljena)

Transformacija krutog goriva (količina proizvedenog koksa)

Ostale fugitivne emisije iz krutog goriva

Nafta - Istraživanje, proizvodnja i transport (količina proizvedene sirove nafte)

Ostale fugitivne emisije koje nisu uključene u 1.B.2

Jedinica

kt

kt

-

kt

-

1990

173,7

556,0

NA

2696,2

NO

1991

154,8

456,0

NA

1930,9

NO

1992

120,3

408,0

NA

1742,9

NO

1993

115,1

422,0

NA

1727,1

NO

1994

103,2

277,0

NA

1576,6

NO

1995

82,2

NO

NA

1500,3

NO

1996

66,3

NO

NA

1469,1

NO

1997

48,5

NO

NA

1496,2

NO

1998

50,8

NO

NA

1389,4

NO

1999

15,3

NO

NA

1292,7

NO

2000

NO

NO

NA

1213,9

NO

2001

NO

NO

NA

1120,8

NO

2002

NO

NO

NA

1108,5

NO

2003

NO

NO

NA

1052,1

NO

2004

NO

NO

NA

1001,0

NO

2005

NO

NO

NA

946,0

NO

2006

NO

NO

NA

917,4

NO

2007

NO

NO

NA

879,1

NO

2008

NO

NO

NA

835,4

NO

2009

NO

NO

NA

776,2

NO

2010

NO

NO

NA

720,4

NO

2011

NO

NO

NA

664,4

NO

2012

NO

NO

NA

599,9

NO

2013

NO

NO

NA

600,7

NO

2014

NO

NO

NA

593,2

NO

2015

NO

NO

NA

670,2

NO

2016

NO

NO

NA

737,1

NO

2017

NO

NO

NA

744,5

NO

2018

NO

NO

NA

732,1

NO

2019

NO

NO

NA

705,7

NO

2020

NO

NO

NA

631,8

NO

Izvori: MINGOR uz pomoć EIHP, DZS; Obrada: Ekonerg d.o.o.

Rafiniranje/skladištenje (NFR 1.B.2.a.iv)

Fugitivne emisije tijekom rafiniranja/skladištenja (NFR 1.B.2.a.iv) proračunate su primjenom druge razine proračuna (Tier 2) EMEP/EEA metodologije, uz pristup „odozdo prema gore“, množenjem podataka o aktivnosti s preporučenim EMEP/EEA Tier 2 faktorima emisije.

Informacije o uključivanju/isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Svi faktori emisije korišteni za proračun prikazani su po NFR sektorima i onečišćujućim tvarima u Prilogu 4.

Opseg aktivnosti unutar sektora 1.B.2.a.iv Rafiniranje/skladištenje je sljedeći: SNAP 040102a - regeneratori jedinice za katalitičko krekiranje, parcijalno izgaranje bez CO bojlera, SNAP 040102b - jedinica za katalitički reforming, SNAP 040103 - jedinica za regeneriranje sumpora, SNAP 040104 - skladištenje i rukovanje naftnim produktima, te SNAP 040105 - Ostalo - Jedinica za koking u fluidiziranom sloju. Za regeneratore katalitičkog krekiranja preporučeni FE razine 2 odnose se na parcijalno izgaranje bez CO bojlera i s instaliranim ciklonom. Druga tehnika smanjenja nije uzeta u obzir. Postojeći objekti rafinerija u okviru aktivnosti katalitičkog krekiranja (FCC) nemaju ugrađene tehnike smanjivanja emisija.

Podaci o količinama prerađene sirovine u postrojenjima FCC, katalitičkog reforminga i kokinga te količina proizvedenog sumpora u okviru jedinice za regeneriranje sumpora (Claus postrojenja) prikupljeni su od MINGOR (upitnik rafinerijama).

Podaci o aktivnostima za izračunavanje emisija iz skladištenja i rukovanja naftnim derivatima u rafinerijama su godišnja ukupna proizvodnja sirove nafte u svakoj rafineriji, koja je preuzeta iz nacionalne energetske bilance. Detaljni podaci o aktivnosti za potkategoriju 1.B.2.a.iv prikazani su u tablici 3.8-2.

Tablica 3.8-2 Podaci o aktivnosti za potkategoriju NFR 1.B.2.a.iv, prikazani po aktivnostima

SNAP

040102a

040102b

040105

040103

040104

Naziv

FCC jedinica (količina prerađene sirovine)

Jedinica za katalitički reforming (količina prerađene sirovine)

Ostalo - jedinica za koking (količina prerađene sirovine)

Claus postrojenja (količina proizvedenog sumpora)

Skladištenje i rukovanje rafinerijskim naftnim prerađevinama (proizvodnja sirove nafte)

Jedinica

1000 m3

1000 m3

1000 m3

kt

kt

1990

1281,4

1604,8

NO

NO

6860,7

1991

894,9

1025,8

NO

NO

4510,9

1992

698,1

765,2

NO

NO

3935,0

1993

945,7

1090,0

NO

NO

4914,8

1994

842,2

965,9

160,1

NO

4994,3

1995

883,4

1240,1

160,2

NO

5336,1

1996

702,8

1219,0

130,6

NO

5112,7

1997

699,9

1105,8

139,1

2,2

5112,0

1998

898,9

1035,1

154,9

5,3

5007,5

1999

1037,2

1136,6

194,7

5,9

5474,8

2000

1385,2

1208,7

190,5

8,3

5162,8

2001

1217,4

1159,5

190,5

6,7

4831,6

2002

1247,8

1028,7

214,2

7,1

4830,0

2003

1242,7

1204,5

189,3

7,5

4861,7

2004

1348,9

1184,5

176,8

8,5

5079,3

2005

1394,2

1048,2

149,6

8,1

4944,7

2006

1138,2

1033,7

192,0

6,7

4716,4

2007

1369,9

1067,4

181,2

8,9

5077,4

2008

1066,0

925,7

116,8

9,5

4308,7

2009

1330,0

1048,7

122,4

10,0

4824,4

2010

1027,8

931,0

184,8

6,4

4256,6

2011

836,2

743,1

91,2

16,3

3502,7

2012

906,2

775,1

109,4

17,5

2924,9

2013

753,7

729,7

83,7

15,9

3062,5

2014

632,8

661,9

38,5

19,4

2444,4

2015

664,6

681,1

90,0

17,5

2998,2

2016

665,4

718,6

62,0

21,7

3250,5

2017

744,3

871,7

107,9

24,2

3562,5

2018

567,4

847,7

127,7

23,3

3697,6

2019

392,1

694,3

134,3

11,8

2711,7

2020

418,9

514,5

0,0

7,9

2575,6

Izvor: MINGOR (upitnik rafinerijama), Obrada: Ekonerg d.o.o.

Distribucija naftnih proizvoda (NFR 1.B.2.a.v)

Fugitivne emisije iz potkategorije 1.B.2.a.v, SNAP 050502 Postaja za isporuku rafinerije i SNAP 050503 Benzinske postaje (uključujući punjenje benzina)) izračunate su metodologijom EMEP/EEA i pristupom „odozdo prema gore“ množenjem relevantnih podataka o aktivnostima s preporučenim emisijskim faktorima prema EMEP/EEA Tier 2, podijeljenih prema različitim tehnikama distribucije naftnih derivata. Prema predloženoj metodologiji, emisije iz rafinerija, spremnici za skladištenje iskazani su u 1.B.2.a.iv, a emisije iz utovara u pokretne kontejnere u rafineriji iskazane su u 1.B.2.a.v.

Za kategoriju izvora SNAP 050502 Prijevoz i skladišta (osim 050503), prema GB2019 emisije iz prometa utvrđene su kao zanemarive, a emisije iz punjenja pokretnih kontejnera u skladištima izračunavaju se u okviru postrojenja za otpreme rafinerija, dok je emisija u skladištima (skladištenje benzina) pokrivena u 1.B.2.a.iv.

Za kategoriju SNAP 0504 Distribucija tekućih goriva (osim distribucije benzina), u EMEP/EEA GB2019 nisu dostupni faktori emisije druge razine proračuna te su stoga korišteni faktori emisije preuzeti iz Corinair-a (volumen 2, str. 57), koji iznose:

  • za 0504 - ukupno sirova nafta, proizvodnja + uvoz i 040104 = 0,02 kg/t; odnosi se na emisije HOS pri skladištenju i rukovanju naftom u rezervoarima s plutajućim krovom, na teminalima
  • za 0504 - uvoz = 0,3 kg/t; odnosi se na emisije HOS kod balastiranja tankova sirove nafte.

Prikupljaju se detaljni podaci o aktivnostima u državi, što uključuje:

  • utovarna postrojenja na rafinerijskim dispečerskim stanicama, terminalima i skladištima - volumen isparljivih proizvoda utovarenih u različite načine prijevoza (autocisterne, vagoncisterne i morski tankeri); načini utovara za određene načine prijevoza (odozgo, odozdo ili kombinirano); vrsta i opseg mjera kontrole emisija (VRU). Izvor podataka je nacionalna naftna tvrtka;
  • benzinske postaje - količina prodanog benzinskog goriva; vrsta i opseg mjera kontrole emisija (Razina IB, Razina II). Izvori podataka su nacionalna naftna tvrtka i nacionalna energetska bilanca;
  • prosječna temperatura okoline. Izvor podataka je Državni hidrometeorološki zavod;
  • tlak pare (eng. reid vapour pressure, RVP) distribuiranih isparljivih proizvoda (benzina) - izračunava se iz godišnje prosječne RVP vrijednosti i prosječnih temperatura.

Podaci o proizvodnji i uvozu sirove nafte preuzeti su iz energetske bilance.

Podaci o aktivnostima koji se odnose na godišnju količinu obrađenog benzina za potkategoriju 1.B.2.a.v prikazani su u tablici 3.8-3.

Tablica 3.8-3 Podaci o aktivnostima u NFR kategoriji 1.B.2.a.v, za relevantne SNAP kodove 0505

Aktivnost

Benzinske postaje, punjenje spremnika

Benzinske postaje, otpuštanje spremnika

Benzinske postaje, punjenje vozila

Benzinske postaje, punjenje vozila: kapanje i curenje

Rafinerijske dispečerske stanice, auto-cisterne

Rafinerijske dispečerske stanice, vagon-cisterne

Rafinerijske dispečerske stanice, tankeri

SNAP

050503

050503

050503

050503

050501

050501

050501

Jedinica

kt benzina

kt benzina

kt benzina

kt benzina

kt benzina

kt benzina

kt benzina

1990

764,0

764,0

764,0

764,0

426,4

399,9

995,3

1991

590,5

590,5

590,5

590,5

324,5

304,3

757,5

1992

511,4

511,4

511,4

511,4

227,5

213,4

531,1

1993

497,0

497,0

497,0

497,0

298,6

280,0

697,1

1994

545,6

545,6

545,6

545,6

321,0

301,1

749,4

1995

575,1

575,1

575,1

575,1

360,7

338,2

842,0

1996

626,0

626,0

626,0

626,0

319,6

299,7

746,0

1997

678,0

678,0

678,0

678,0

325,7

305,5

760,4

1998

737,3

737,3

737,3

737,3

338,8

317,7

790,9

1999

781,7

781,7

781,7

781,7

296,2

277,8

691,5

2000

784,4

784,4

784,4

784,4

313,5

293,9

731,7

2001

753,8

753,8

753,8

753,8

293,1

274,8

684,1

2002

759,0

759,0

759,0

759,0

301,1

282,3

702,8

2003

757,3

757,3

757,3

757,3

315,9

296,3

737,5

2004

723,7

723,7

723,7

723,7

319,1

299,3

744,9

2005

709,6

709,6

709,6

709,6

333,5

312,7

778,5

2006

711,3

711,3

711,3

711,3

325,4

305,1

759,5

2007

725,3

725,3

725,3

725,3

341,1

319,9

796,3

2008

696,3

696,3

696,3

696,3

308,2

250,8

730,1

2009

692,3

692,3

692,3

692,3

269,8

286,5

871,4

2010

650,5

650,5

650,5

650,5

229,4

275,6

819,1

2011

634,9

634,9

634,9

634,9

192,0

243,3

651,6

2012

590,1

590,1

590,1

590,1

178,4

234,4

746,5

2013

576,2

576,2

576,2

576,2

170,8

198,3

657,7

2014

532,7

532,7

532,7

532,7

141,8

241,7

562,9

2015

531,5

531,5

531,5

531,5

132,3

238,0

690,0

2016

533,4

533,4

533,4

533,4

278,5

177,5

557,8

2017

513,2

513,2

513,2

513,2

354,7

133,7

676,8

2018

498,7

498,7

498,7

498,7

329,3

249,3

450,1

2019

476,6

476,6

476,6

476,6

341,9

235,3

288,8

2020

397,5

397,5

397,5

397,5

272,0

121,2

360,1

Izvor: MINGOR s EIHP, INA d.d.; Obrada: Ekonerg d.o.o.

Podaci o aktivnostima koji se odnose na proizvodnju i uvoz sirove nafte za SNAP 0504 Distribucija tekućih goriva (osim distribucije benzina) prikazani su u tablici 3.8-4.

Tablica 3.8-4 Podaci o aktivnostima u NFR kategoriji 1.B.2.a.v, SNAP kod 0504

Aktivnost

Proizvodnja + uvoz sirove nafte

Uvoz sirove nafte

SNAP

050400

050400

Jedinica

kt sirove nafte

kt sirove nafte

1990

6854,1

4157,9

1991

4834,2

2903,3

1992

4468,2

2725,3

1993

4457,0

2729,9

1994

4728,7

3152,1

1995

5305,0

3804,7

1996

5569,4

4100,3

1997

5195,4

5195,4

1998

4926,1

3536,7

1999

5770,4

4477,7

2000

5128,2

3914,3

2001

5029,2

3908,4

2002

5003,9

3895,4

2003

4818,4

3766,3

2004

5198,6

4197,6

2005

4944,7

3998,7

2006

4716,4

3799,0

2007

5077,4

4198,3

2008

4308,7

3473,3

2009

4824,4

4048,2

2010

4256,6

3536,2

2011

3502,7

2838,3

2012

2924,9

2325,0

2013

3062,5

2461,8

2014

2444,4

1851,2

2015

2998,2

2328,0

2016

3250,5

2513,4

2017

3562,5

2818,0

2018

3697,6

2965,5

2019

2711,7

2006,0

2020

2575,6

1943,8

Izvor: Energetska bilanca

Baklje (NFR 1.B.2.c)

Fugitivne emisije iz potkategorije 1.B.2.c Baklje izračunavaju se za: SNAP 090203 Baklje u rafinerijama i SNAP 090206 Baklje pri pridobivanju plina i nafte. Za izračun emisija za SNAP 090203 koristi se EMEP/EEA metodologija s Tier 2 pristupom (osim emisija SO2 i NMHOS). Za izračun emisija za SNAP 090206 koristi se EMEP/EEA metodologija s Tier 1 pristupom. I podaci o aktivnostima i faktori emisije podijeljeni su prema različitim aktivnostima koje se odvijaju u državi. Emisija se izračunava množenjem podataka o aktivnostima za specifičnu aktivnost s odgovarajućim emisijskim faktorom (EMEP/EEA GB2019).

Informacije o uključivanju/isključivanju kondenzirajuće komponente u faktore emisije PM10 i PM2,5 prema NFR kategorijama ispuštanja nalaze se u Prilogu 9 ovog izvješća.

Svi emisijski faktori po NFR sektorima i onečišćujućima tvarima navedeni su u Prilogu 4.

Podaci o aktivnostima za SNAP 090203 su godišnje spaljene količine plina svim rafinerijama. Podaci su prikupljeni za razdoblje od 2010. Izvor podataka je INA d.d. Količina plina spaljenog u rafinerijama u razdoblju 1990.-2009. godine nije dostupna, te je izračunata pomoću prosječne vrijednosti poznatih količina spaljenog plina u razdoblju 2010.-2014. i procijenjene količine sirove nafte na ulazu u svaku rafineriju. Pretpostavlja se da je prosječna gustoća sirove nafte u Hrvatskoj 0,86 kg/dm3.

Za izračun emisije NMHOS i SO2 korišten je Tier 1 pristup jer podaci o sastavu plina koji je spaljen na bakljama nisu raspoloživi. Podatak o aktivnosti koji se koristi za Tier 1 pristup je godišnji ukupni promet rafinerija. Osim navedenog, korišteni su i podaci o ukupnoj količini sirove nafte na ulazu u rafinerije, uz količinu goriva po tipu za svaku od rafinerija.

Izvor za ukupnu količinu sirove nafte je nacionalna energetska bilanca. Izvor podataka o godišnjim količinama goriva za razdoblje od 2008. je ROO, a za razdoblje 1990.-2004. su podloge za pripremu Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 130/09), prikupljene od INA d.d. Za ostale godine, tj. za razdoblje 2005.-2007. količina goriva po tipu i po rafinerijama izračunata je pomoću metode linearne interpolacije. Podaci o godišnjoj količini goriva koriste se za određivanje godišnje količine sirove nafte na ulazu u svaku rafineriju. Podaci o ukupnoj sirovini su povjerljivi.

Podaci o aktivnostima za SNAP 090206 Spaljivanje prilikom vađenja plina i nafte su godišnje količine spaljenog plina. Podaci su prikupljeni za razdoblje od 2009. Godišnja količina (volumen) spaljenog plina prilikom vađenja plina i nafte za razdoblje 1990.-2008. nije dostupna te je izračunata pomoću prosječne vrijednosti poznatih količina plina spaljenog prilikom vađenja plina i nafte za razdoblje nakon 2008. i godišnjeg volumena ukupnog plina i sirove nafte izvađene u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da je prosječna gustoća prirodnog plina 0,73 kg/m3.

Tablica 3.8-5 daje pregled podataka o aktivnostima za NFR 1.B.2.c Baklje.

Tablica 3.8-5 Podaci o aktivnosti za NFR 1.B.2.c Baklje

Podatak o aktivnosti

Plin spaljen u rafinerijama

Sirova nafta obrađena u rafinerijama

Plin spaljen prilikom vađenja plina i nafte

Jedinica

TJ

Gg

1000 m3

1990

939,1

6860,7

22313,5

1991

775,9

4510,9

19824,6

1992

402,2

3935

14265,6

1993

696,6

4914,8

18026,0

1994

675,7

4994,3

14848,5

1995

879,9

5336,1

12105,4

1996

850,6

5112,7

11294,2

1997

893,1

5112

13585,2

1998

1023,9

5007,5

12421,7

1999

1068,3

5474,8

14990,7

2000

1153,3

5162,8

12960,6

2001

1083,0

4831,6

15899,0

2002

1015,3

4830

16767,5

2003

1052,1

4861,7

17314,6

2004

907,2

5079,3

17381,3

2005

901,8

4944,7

18055,0

2006

922,7

4716,4

21453,9

2007

973,2

5077,4

22865,1

2008

998,5

4308,7

21578,8

2009

996,4

4824,4

19029,6

2010

638,0

4256,6

12015,5

2011

818,6

3502,7

14906,3

2012

939,0

2924,9

11197,6

2013

888,3

3062,5

10813,9

2014

947,7

2444,4

15176,4

2015

1159,4

2998,2

12451,5

2016

1336,3

3250,5

12911,5

2017

765,0

3562,5

11799,2

2018

832,3

3697,6

20263,2

2019

569,5

2711,7

16941,1

2020

320,4

2575,6

13574,8

Izvor: MINGOR s EIHP, INA d.d.; Obrada: Ekonerg d.o.o.

Prirodni plin - Istraživanje, proizvodnja i prijenos (NFR 1.B.2.b)

Emisije iz istraživanja, proizvodnje i prijenosa prirodnog plina određuju se primjenom Tier 2 razine proračuna prema EMEP/EEA metodologiji (GB2019). Kod pristupa Tier 2, faktori emisije, kao i podaci o aktivnosti, moraju se odrediti u skladu s različitim aktivnostima u sklopu ove kategorije izvora – aktivnost pridobivanja/proizvodnje te aktivnost prijenosa prirodnog plina. Za izračun emisije NMHOS iz pridobivanja prirodnog plina (1.B.2.b.i; SNAP 050300) koriste se podaci o proizvodnji preuzeti iz nacionalne energetske bilance te preporučeni faktor emisije (GB2019).

Za aktivnost prijenosa (transport + distribucija) prirodnog plina (1.B.2.b.ii; SNAP 050600), za izračun emisije NMHOS korišteni su podaci o emisijama CH4 koje OTS Plinacro d.o.o. prijavljuje u ROO bazu (dostupni od 2011. godine). U sustavu transporta i distribucije prirodnog plina jedini gubitak u mreži je tijekom održavanja na određenom dijelu cjevovoda. Prema OTS Plinacro d.o.o., održavanje cjevovoda je vrlo dobro, a gubici su minimizirani, no oni se znatno razlikuju po godinama. Emisija NMHOS, u ovisnosti o kvaliteti prirodnog plina izračunata je jednadžbom 1.

ENMHOS = ECH4 x (WNMHOS / WCH4) (1)

gdje je:

WNMHOS maseni % NMHOS,

WCH4 maseni % CH4, sukladno kvaliteti plina za promatranu godinu,

ECH4 godišnje emisije CH4 kako su navedene u ROO-u.

Sve vrijednosti odnose se na obujam plina od 1 m3 pri standardnom stanju u kojemu je apsolutni tlak plina 101.325 Pa, a temperatura 15°C. Standardna kvaliteta plina u Hrvatskoj je propisana zakonskim regulativom, a praćenje kvalitete plina i izvještavanje o njoj u zakonskoj je ingerenciji Plinacro d.o.o.

Kao podaci o aktivnosti transporta prirodnog plina korišteni su podaci o transportu i distribuciji plina preuzeti iz nacionalne energetske bilance (potrošnja) za čitavo razdoblje proračuna.

Temeljem specifičnih podataka o emisiji CH4 koji su u ROO bazi dostupni od 2011. godine i specifičnih podataka o masenom sastavu prirodnog plina izračunati su specifični faktori emisije NMHOS.

Za sve podatke koji su ostali neraspoloživi, provedena je procjena korištenjem dostupnih podataka. Za emisiju CH4, uzeta je prosječna godišnja emisija iz najbližih 5 godina za koje su dostupni podaci, tj. 2011.-2015. Za 2016. godinu nije bio dostupan podatak o emisijama CH4 te je uzeta srednja vrijednost 2015. i 2017. godine. Isto tako, za sastav prirodnog plina za godine 1990.-1997. uzet je prosječni godišnji sastav plina najbližih 5 godina, tj. 1998.-2002.

Faktori emisije NMHOS za prijenos prirodnog plina prikazani su u tablici 3.8-6. Korišteni podaci o aktivnostima za kategoriju NFR 1.B.2.b prikazani su u tablici 3.8-7.

Tablica 3.8-6 Tier 2 faktori emisije za proračun emisija NMHOS za NFR 1.B.2.b.ii

Aktivnost

Prijenos prirodnog plina (transport + distribucija)

Kategorija

1.B.2.b.ii

Onečišćujuća tvar

NMHOS

Tier 2 faktor emisije, g/1000m3

1990

3,95

1991

4,26

1992

4,11

1993

3,89

1994

4,14

1995

4,48

1996

3,99

1997

3,85

1998

3,51

1999

3,53

2000

3,44

2001

4,15

2002

4,55

2003

7,02

2004

4,83

2005

3,68

2006

3,51

2007

3,59

2008

3,84

2009

4,91

2010

2,47

2011

5,40

2012

15,58

2013

10,35

2014

20,49

2015

4,27

2016

4,36

2017

2,86

2018

15,29

2019

19,92

2020

12,45

Tablica 3.8-7 Podaci o aktivnosti za NFR 1.B.2.b

NFR

1.B.2.b.i

1.B.2.b.i

1.B.2.b.ii

1.B.2.b.ii

SNAP

050300

050300

050600

050600

Naziv

Pridobivene /proizvedene količine prirodnog plina

Pridobivene /proizvedene količine prirodnog plina

Transportirane količine prirodnog plina

Transportirane količine prirodnog plina

Jed.

1000 m3

PJ

1000 m3

TJ

1990

1982300

67,3

2686600

0,091

1991

1824300

64,0

2487400

0,087

1992

1803000

63,0

2578800

0,089

1993

2049000

73,1

2723000

0,096

1994

1792000

63,3

2562000

0,089

1995

1966400

69,1

2367900

0,083

1996

1785600

63,7

2653400

0,093

1997

1717200

66,1

2750500

0,101

1998

1570100

55,8

2644300

0,092

1999

1550550

55,6

2680800

0,094

2000

1638500

59,4

2704800

0,095

2001

2010400

70,9

2834200

0,099

2002

2120300

74,5

2901800

0,101

2003

2189600

76,8

2884400

0,100

2004

2198100

77,1

3009300

0,105

2005

2283400

79,8

2909900

0,101

2006

2713500

94,3

2877800

0,100

2007

2892100

100,1

3306700

0,114

2008

2729400

94,0

3205100

0,110

2009

2704800

93,5

2959400

0,102

2010

2727200

93,9

3241500

0,111

2011

2471400

85,0

3165000

0,109

2012

2013100

69,2

2971700

0,102

2013

1856100

63,1

2809900

0,096

2014

1747000

60,5

2443600

0,085

2015

1780500

61,6

2519200

0,087

2016

1647200

57,5

2611400

0,091

2017

1483500

51,8

3008300

0,105

2018

1230100

43,1

2770500

0,096

2019

1028900

36,1

2908000

0,101

2020

849000

29,9

3040700

0,106

Izvor: Nacionalna energetska bilanca Obrada: Ekonerg d.o.o.

Općenito, emisije iz pridobivanja značajnije rastu od 2002. zbog povećanja, te padaju nakon 2010. zbog smanjenja količina pridobivenog plina. Emisije iz prijenosa od 2011. nadalje ovise o količinama CH4 ispuštenog pri aktivnostima održavanja (koje znatno variraju tijekom godina), te o sastavu prirodnog plina, zbog čega je trend emisija neujednačen. U razdoblju do 2010. ove su emisije ujednačenije jer ovise samo o godišnjim razlikama u sastavu prirodnog plina, budući da je pretpostavljena količina ispuštenog CH4 ista za sve godine (prosječna vrijednost dostupnih podataka).

Ostale fugitivne emisije iz proizvodnje energije (NFR 1.B.2.d)

Emisije u ovoj kategoriji računaju se na temelju korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije. U Republici Hrvatskoj još nije bilo ovih aktivnosti te je korištena oznaka „NO“.

Rekalkulacije i poboljšanja

Nije bilo poboljšanja ili rekalkulacija.