Objašnjenje ključnih trendova

Fotografija Markus Spiske (@markusspiske) | Unsplash Photo Community

U ovom poglavlju predstavljeno je objašnjenje ključnih trendova s linijskim grafikonom za trend po onečišćujućoj tvari, tortnim grafikonom za postotni udio agregiranih NFR kategorija u 1990. i 2020., stupčastim grafikonom za varijacija emisije agregiranih NFR kategorija i tablični pregled agregiranih emisija za svaku onečišćujuću tvar na razini SNAP (01-10) za razdoblje 1990.-2020.

Razmatrane NFR kategorije agregirane prema emisiji su sljedeće:

• 1.A.1 Energetska postrojenja,
• 1.A.2 Industrija i graditeljstvo,
• 1.A.3.b Cestovni promet,
• 1.A.3.a,c,d Necestovni promet (LTO zračni, željeznički i domaći pomorski i unutarnja plovidba)
• 1.A.4 Mala ložišta i Necestovni pokretni izvori i strojevi,
• 1 B Fugitivne emisije,
• 2 Proizvodni procesi i uporaba proizvoda,
• 3 Poljoprivreda
• 5 Otpad.

Razmotreni su trendovi svih onečišćujućih tvari u okviru inventara onečišćujućih tvari u zrak u Hrvatskoj, a uz to i indeksa zakiseljavanja, te su predstavljeni u poglavljima 2.1 - 2.9. Opis nedosljednosti vremenskih serija dat je ako takve postoje u trendu. Objašnjenje značajnih promjena u vremenskom trendu za ključne kategorije (tj. padove i skokove) i objašnjenje stalnih / trajnih smanjenja ili povećanja emisija. Promjene su uglavnom rezultat promjena u aktivnosti/smanjenju/procesu izvora (npr. zaustavljanje ili pokretanje postrojenja) ili u specifičnoj situaciji u zemlji i svijetu (npr. rat za hrvatsku neovisnost 1991. - 1995., svjetska ekonomska kriza i dr.). Ako je razlog fluktuacije trenda rezultat različitih metoda ili izvornih podataka koji su se koristili za različite godine, to je objašnjeno u okviru poglavlja 3 - 7 gdje su objašnjene sektorske metodologije.

Prije objašnjenja trendova, u nastavku je sažet pregled značajnih i manjih poboljšanja i drugih promjena provedenih u inventaru onečišćujućih tvari u zrak u Hrvatskoj koji su utjecali na trendove.

Poboljšanje metodologije (prelazak na višu razinu, potpuniji podatak o aktivnosti), usklađivanje dosad korištenih EF s novo predloženim u EMEP/EEA priručniku, usklađivanje podataka o djelatnosti s drugim NIR-om i druge aktivnosti dovele su do razlika ukupnih emisija onečišćujućih tvari podnesenih u prethodnoj godini od onih podnijetih u ovoj godini i prikazane su na agregiranoj razini u tablicama u prilogu 8 i detaljno opisane u poglavljima 3 - 7 u dijelu Rekalkulacije i ostale promjene te u poglavlju 8.

Značajnije promjene u trendovima emisija u ovogodišnjem inventaru rezultat su provedenih unapređenja i rekalkulacija u sljedećim NFR kategorijama:

• NFR 1.A.3.d.ii Domaći pomorski promet i unutarnja plovidba, Hrvatska je unaprijedila proračun emisija za razdoblje 1990. – 2020. godine uz primjenu metodologije razine 2 iz GB2019. Ovo unapređenje je dovelo do smanjenja emisije NOx u 2019. godini za 32,2 % u trendu što je dovelo do smanjenja ukupne nacionalne emisija za 2,30 % u 2019. godini (za više detalja vidjeti potpoglavlje 3.4.).
• NFR 2.A.3 Proizvodnja stakla (+ NFR 1.A.2.f) – mineralna vuna, Hrvatska je uvrstila emisije jednog LPS (Knauf Insulation d.o.o.) za cijeli trend 1990. – 2020. g. Ovo unapređenje je dovelo do povećanja/smanjenja emisija onečišćujućih tvari kako slijedi: NOx je smanjena u rasponu od -0,32 % u 1990. do -0,05 % u 2019. godini; SO₂ je smanjena (od -2,42 % u 2019. do 0,02 % u 2004. godini); NH₃ je povećana (od 0,29 % u 2016. do 0,04 % u 1991).; BC je smanjena (od -2,25 % do -0,01 %); CO je smanjena (od -0,08 % do -0,001 %), Pb je smanjena (od -0,114 % do -0,001 %); Zn je smanjena (od -0,09 % do -0,15 %); PCDD/PCDF je smanjena (od 0,09 % do -0,15 %). Utjecaj na emisiju sljedećih onečišćujućih trvari je zanemariv: NMHOS, PM_2,5, PM₁₀, TSP, Cd, Hg, As, Cr, Cu, Ni, Se, PAH i PCB.

U tablici 2-1 je prikazan utjecaj uključivanja LPS (oba NFR) na nacionalnu emisiju

Tablica 2-1: utjecaj uključivanja LPS (oba NFR) na nacionalnu emisiju u 1990. i 2019. godini

	NOx	NMHOS	SOx	NH3	PM2,5	PM10	TSP	BC	CO	Pb	Cd
1990	-0,34%	-0,01%	-0,14%	0,05%	-0,04%	-0,03%	-0,02%	-0,14%	-0,02%	0,00%	-0,02%
2019	-0,04%	0,00%	-0,20%	0,00%	-0,06%	-0,04%	-0,03%	-0,04%	-0,04%	0,00%	-0,04%

	Hg	As	Cr	Cu	Ni	Se	Zn	PCDD/ PCDF
1990	-0,02%	0,00%	-0,02%	-0,03%	-0,01%	-0,04%	-0,10%	-0,02%
2019	-0,02%	-0,02%	-0,08%	-0,07%	-0,02%	-0,11%	-0,12%	-0,05%

	PAH					HCB	PCB
1990	-0,08%	-0,21%	-0,11%	-0,08%	0,00%	0,00%	0,00%
2019	-0,14%	-0,18%	-0,18%	-0,10%	0,00%	0,00%	-0,01%

Kod svih onečišćujućih tvari je došlo do smanjenja emisija nakon uključivanja podataka tvornice mineralne vune, osim kod NH₃. Za cijelo promatrano razdoblje kod NH₃ je došlo do povećanja emisije u rasponu od 0,29 % u 2016. do 0,04 % u 1991. godini. U 2019. godini je emisija ostala nepromijenjena. Do povećanja je došlo zbog povećanja emisija procesnog dijela, dok je emisija energetskog dijela ostala nepromijenjena (za više detalja vidjeti potpoglavlja 3.3. i 4.1.).

• NFR 2.D.3.b Asfaltiranje prometnica (+ NFR 1.A.2.f), Hrvatska je uključila tehnike smanjenja u proračun emisija. Ovo unapređenje je dovelo do smanjenja emisija TSP, PM₁₀ i PM_2,5 za oko 70 % u trendu što je na nacionalnoj razini dovelo do smanjenja TSP u 1990. za 3 %, PM₁₀ za 1 %, a PM_2,5 za 0,3 %, u 2005. za 37 %, 15 % i 5 %, te u 2019. za 46 %, 19 % i 6 % (za više detalja vidjeti potpoglavlja 3.3. i 4.4.).
• NFR 2.D.3.g Kemijski proizvodi - Proizvodnja farmaceutskih proizvoda, Hrvatska je unaprijedila proračun emisija za razdoblje 1990. – 2020. godine uz primjenu metodologije razine 2 iz GB2019 i uključivanje tehnika smanjenja emisije te ažuriranje podataka o aktivnostima. Nakon provedenog unaprjeđenja, u razdoblju 1990. - 2012. godine, emisija NMHOS porasla je u prosjeku za oko 5600 % na razini potkategorije Proizvodnja farmaceutskih proizvoda, da bi se u razdoblju nakon 2012. godine smanjila u prosjeku za oko 87 % godišnje. Na nacionalnu emisiju unaprjeđenje je utjecalo povećanjem emisije u 1990. i 2005. godini za 0,6 %, te smanjenjem emisije u 2019. godini za 2 %. (za više detalja vidjeti potpoglavlje 4.4.).
• NFR 2.D.3.g Kemijski proizvodi - Propuhivanje bitumena, Hrvatska je uključila tehnike smanjenja u proračun emisija. Ovo unapređenje je dovelo do smanjenja emisija NMHOS na razini potkategorije Propuhivanje bitumena za 98% godišnje. Na nacionalnu emisiju unaprjeđenje je utjecalo smanjenjem emisije koje je u prosjeku iznosilo 1,5% tijekom promatranog vremenskog niza (za više detalja vidjeti potpoglavlje 4.4.).
• NFR 2.A.5.b Izgradnja i rušenje objekata, Hrvatska je uskladila metodologiju razine 1 proračun emisija za razdoblje 1990. – 2020. godine sukladno GB2019. Do najznačajnije razlike u emisijama došlo je u godišnjoj emisiji TSP koja je nakon provedenog unaprjeđenja porasla u prosjeku za oko 6.500 % na razini čitave kategorije 2.A.5.b, dok su emisije PM₁₀ i PM_2,5 porasle u prosjeku za oko 3.800 %. Na nacionalnu emisiju unaprjeđenje je utjecalo porastom emisije TSP u 1990. za 46 %, PM₁₀ za 17 %, a PM_2,5 za 2 %, u 2005. za 18 %, 9 % i 1 %, te u 2019. za 7 %, 4 % i 1 %. (za više detalja vidjeti potpoglavlje 4.1.).
• NFR 3.F Spaljivanje žetvenih ostataka na poljoprivrednim površinama, Hrvatska je unaprijedila proračun emisija za razdoblje 1990.-2020. uz primjenu metodologije razine 1 iz GB2019 i uključivanjem novog seta podatka o aktivnosti. Ovo unapređenje dovelo je do smanjenja emisija svih onečišćujućih tvari u 2019. godini za 77,2 % u trendu, što je dovelo do smanjenja ukupne nacionalne emisije svih onečišćujućih tvari u 2019. za 0,001 do 0,008 tona (za više detalja vidjeti potpoglavlje 5.3).
• NFR 5.B.1 Kompostiranje, Hrvatska je unaprijedila proračun emisija za razdoblje 1990. – 2020. godine uz primjenu metodologije razine 2 iz GB2019, uključivanjem novog seta podatka o aktivnosti. Postupak kompostiranja počeo se primjenjivati u Hrvatskoj od 1994. godine. Unapređenje je rezultiralo porastom emisije NH₃ u kategoriji izvora NFR 5.B.1 za 100% u razdoblju od 1994. do 2006., dok u razdoblju od 2007. do 2019. razlika u emisijama ima fluktuirajući trend i kreće se od -59 % do 190 %, što je dovelo do promjene godišnjih nacionalnih emisija NH₃ u razdoblju 1994.-2019. u rasponu od -0,028 % do 0,014 % (za više detalja vidjeti potpoglavlje 6.2.).
• NFR 5.B.2 Anaerobna digestija u bioplinskim postrojenjima, Hrvatska je je po prvi put izračunala emisije NH₃ za razdoblje 1990.-2020. godine uz primjenu metodologije razine 2 iz GB2019 te unaprijedila proračun uključivanjem novog seta podatka o aktivnosti. Postupak anaerobne digestije u bioplinskim postrojenjima počeo se primjenjivati u Republici Hrvatskoj od 2009.. Unapređenje je rezultiralo porastom emisije NH₃ u kategoriji izvora NFR 5.B.2 za 100 % u razdoblju od 2009. do 2019., kao i povećanjem godišnjih nacionalnih emisija NH₃ u razdoblju 2009. – 2019. u rasponu od 0,0003 % do 0,051 % (za više detalja vidjeti potpoglavlje 6.3.).
• NFR 5.D.1 Poljski zahodi, Hrvatska je unaprijedila proračun emisija za razdoblje 1990. – 2020. godine uz primjenu metodologije razine 2 iz GB2019, uključivanjem novog seta podatka o aktivnosti. Ovo unapređenje je dovelo do razlike u emisiji NH₃ u kategoriji izvora NFR 5.D.1 u razdoblju od 1990. – 2019. uz fluktuirajući trend od -78 % do 79 %, što je dovelo do razlike u ukupnim godišnjim nacionalnim emisijama u rasponu od -1,39 % do 0,98 % (za više detalja vidjeti potpoglavlje 6.6.).
• NFR 5.C.2 Spaljivanje otpada na otvorenom, Hrvatska je po prvi put izračunala emisije CO, NO_x, SO₂, NMHOS, TSP, PM₁₀, PM_2,5, BC, Cr, Cu, Zn, As, Se, Pb, Cd, benzo[b]f luoranten, benzo[k] fluoranten, benzo[a] piren i PCDD/F za razdoblje 1990. – 2020. godine uz primjenu metodologije razine 2 iz GB2019 te unaprijedila proračun uključivanjem novog seta podatka o aktivnosti. Unapređenje je rezultiralo porastom emisije navedenih onečišćujućih tvari u kategoriji izvora NFR 5.C.2 za 100 % u cijelom trendu, kao i povećanjem godišnjih nacionalnih emisija navedenih onečišćujućih tvari u rasponu od 0,01 % do 5,06 %, ovisno o onečišćujućoj tvari i godini (za više detalja vidjeti potpoglavlje 6.5.).
• NFR 11.C Ostali prirodni izvori, Hrvatska je po prvi put izračunala emisije za razdoblje 1990. – 2020. godine uz primjenom metodologije razine 1 iz GB2019. Ovo unapređenje je dovelo do povećanja emisija NH₃ za memo stavke (za više detalja vidjeti potpoglavlje 7.2.).

Sumporov dioksid (SO₂)

Ukupna emisija SO₂ u 2020. g. je iznosila 6,1 kt, što je 19,1 % manje nego u 2019. g. (tablica 2.1-1). Nadalje, emisija SO₂ u 2020. g. je smanjena za 96,4 % u usporedbi s 1990. godinom (slika 2.1-1).

Od ukupne emisije SO₂ u 2020. g. iz sektora energetike proizlazi 95,8 % i to iz Energetskih postrojenja 19,6 %, Industrija i graditeljstvo 31,5 %, Fugitivne emisije iz goriva 31,5 % i Mala ložišta (nepokretni i pokretni izvori) 13,1 %.

Od 1990. godine, emisije iz Energetskih postrojenja su se smanjile za 98,8 %, iz industrije i graditeljstva za 94,5 %, iz Malih ložišta za 97 % te iz sektora Fugitivne emisije iz goriva za 20 %. Emisije sumpora iz sektora Proizvodni procesi i uporaba proizvoda su se smanjile za 77,7 % u odnosu na 1990. godinu, zbog obustave proizvodnje aluminija, celuloze i papira (Kraft proces) i čađe, te zbog velikog smanjenja proizvodnje sumporne kiseline. Trend rasta emisije SO₂ kod sektora Rafiniranje / skladištenje (NFR 1.B.2.a.iv) rezultat je izgradnje postrojenja za proizvodnju sumpora (Claus postrojenja) u okviru dvije rafinerije, prvog u 1997. g. i drugog u 2008. g.

Značajno smanjenje emisije SO₂ u povijesnom trendu rezultat je prelaska s visokosumpornih goriva na niskosumporna, kako kod cestovnog prometa tako i kod nepokretnog izgaranja. Također, rat za hrvatsku neovisnost, koji se vodio u razdoblju 1991. - 1995. godine, je bio razlog smanjenja potrošnje goriva i pada cjelokupne proizvodnje u skoro svim sektorima, a posljedica je bila smanjenje emisija. Veliki pad trenda emisije SO₂ može se vidjeti u 2000. godini zbog toga što je druga termoelektrana ugljena (TPP) u Hrvatskoj ušla u pogon. Druga TE ima tehniku za smanjenje emisije SO₂ (SO₂ scrubbing procesa) s učinkovitosti većom od 95 %. Druga TE na ugljenu ima približno dvostruki kapacitet u odnosu na prvu. Od 2000. godine, prva TE bez tehnike za smanjenje emisije SO₂ je u funkciji tek kada su potrebe za električnom energijom veće (uglavnom ljeti).

Može se vidjeti da je emisija SO₂ u 2020. g. bila niža od propisane GP kvote (tj. gornje granice emisije) od 70 kt, a također je bila ispod zadane obveze smanjenja propisane u GP i NECD za 2020 (slika 2.1-1).

Slika 2.1-1 Emisija SO₂ (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji SO₂

Tablica 2.1-1: Emisija SO₂ (kt/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno, s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

SO2, kt
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	99,3	25,0	33,5	2,9	NA	NA	4,4	4,7	0,63	4,0E-02	170,6
1995	53,2	4,6	12,5	1,9	NA	NA	2,9	1,6	0,49	3,6E-02	77,3
2000	32,9	6,2	9,0	3,9	NA	NA	5,2	2,7	0,47	3,7E-02	60,4
2005	32,5	5,7	9,4	3,8	NA	NA	4,3	2,5	0,45	6,8E-02	58,7
2010	19,7	3,6	5,4	2,3	NA	NA	1,9	1,7	0,39	4,2E-02	35,1
2015	7,8	1,1	2,8	3,5	NA	NA	0,03	0,1	0,28	5,9E-03	15,6
2016	6,2	1,1	2,8	4,2	NA	NA	0,03	0,1	0,30	4,5E-04	14,6
2017	4,3	1,0	2,1	4,6	NA	NA	0,04	0,02	0,33	2,9E-04	12,5
2018	2,6	0,8	2,0	4,2	NA	NA	0,03	0,02	0,34	3,4E-04	10,0
2019	1,8	0,8	2,3	2,4	NA	NA	0,00	0,05	0,25	1,7E-04	7,6
2020	1,2	0,8	1,9	1,9	NA	NA	0,00	0,01	0,24	8,5E-05	6,1
2020 vs 1990	-98,8%	-96,8%	-94,3%	-33,5%	NA	NA	-100,0%	-99,8%	-62,1%	-99,8%	-96,4%
2020 vs 2019	-31,4%	0,4%	-17,6%	-18,4%	NA	NA	-3,5%	-83,6%	-4,9%	-51,2%	-19,1%

Dušikovi oksidi (NO_X)

Emisija NO_X objedinjuje emisije NO i NO₂, a iskazuje se težinski kao NO₂. Osim što emisija NO_X utječe na zakiseljavanje i eutrofikaciju, u atmosferi s hlapivim organskim spojevima i ostalim reaktivnim plinovima, uz prisutnost sunčevog zračenja, sudjeluje u stvaranju prizemnog ozona. Oksidi dušika nastaju u procesima izgaranja goriva u proizvodnji i prometu, a ključni izvori emisije jesu cestovni promet, vancestovna vozila i radni strojevi, proizvodnja električne energije i topline te industrija i graditeljstvo.

Emisija NOx u 2020. godini iznosila je 45,8 kt, što predstavlja smanjenje od 56,7 % u odnosu na 1990. i 5,6 % u odnosu na godinu ranije (slika i tablica 2.2-1). Emisije iz energetskog sektora u 2020. godini su iznosile oko 40,9 kt i uz doprinos od 89,3 % ukupnoj nacionalnoj emisiji NOx. Glavni izvor u energetskom sektoru u 2020. g. bio je cestovni promet uz doprinos od 44,8 % ukupnoj emisiji NOx. Smanjenje emisije u 2020. obzirom na 2019. godinu je rezultat utjecaja izolacije i popratnih mjera uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, koja je u Hrvatskoj registrirana krajem veljače 2020. godine, a koja je utjecala na smanjenje potrošnje goriva u cestovnom prometu, povećanje potražnje za energijom u sektoru kućanstava, te smanjenjem potrošnje u industriji i graditeljstvu, kao i u potrojenjima za proizvodnju energije i topline.

U odnosu na 1990. godinu, emisija NOx iz cestovnog prometa se smanjila za 45,8 % zbog uvođenja trostaznih katalitičkih katalizatora u automobile i sljedivo s tim sukcesivno strožih emisijskih standarda. Energetski nepokretni sektori izgaranja (uključujući necestovne pokretne izvore) također bilježe veliko smanjenje od 1990. godine, ponajviše zbog manje potrošnje fosilnih goriva. Sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda također bilježi smanjenje povijesnih emisija za 64,1 % uglavnom zbog obustave proizvodnje aluminija, papira i celuloze (Kraft proces) i čađe, a također i zbog smanjenja proizvodnje. Sektor Poljoprivrede zabilježio je smanjenje od 26,6 % od 1990., uglavnom zbog smanjenja uporabe N-gnojiva u proizvodnji usjeva. Uz navedeno, rat za hrvatsku neovisnost u razdoblju 1991. - 1995. godine bio je razlog pada potrošnje goriva i cjelokupne proizvodnje u gotovo svim sektorima. Od 2007. godine, trend emisije NOx bilježi pad zbog ekonomske krize.

Emisija NOx u 2020. godini je bila niža od GP kvote 87 kt, a također je bila ispod zadane obveze smanjenja propisane u GP i NECD za 2020. (slika 2.2-1).

Slika 2.2-1 Emisija NO_X (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji NOx

Tablica 2.2-1 Emisija NOx (kt/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

NOx, kt
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	16,6	7,4	17,8	3,0	NA	0,022	37,9	17,7	0,42	5,1	105,9
1995	15,0	6,7	10,4	2,8	NA	0,022	29,8	10,0	0,28	4,0	78,9
2000	13,1	6,7	10,9	2,9	NA	0,025	35,0	14,5	0,28	4,6	88,0
2005	11,4	7,4	12,3	2,6	NA	0,027	32,7	14,5	0,26	4,9	86,1
2010	8,5	6,8	8,1	1,8	NA	0,024	27,6	12,0	0,27	4,4	69,5
2015	7,2	5,9	5,6	1,2	NA	0,015	22,5	8,1	0,25	3,5	54,4
2016	7,2	5,9	5,5	1,1	NA	0,015	23,5	7,8	0,24	3,1	54,4
2017	5,5	5,9	4,8	1,3	NA	0,017	25,8	7,5	0,21	3,8	54,9
2018	4,3	5,7	4,7	1,0	NA	0,022	22,5	7,4	0,23	3,8	49,7
2019	4,1	5,4	4,7	0,9	NA	0,022	22,3	7,2	0,20	3,8	48,5
2020	4,0	5,5	4,6	1,0	NA	0,020	20,5	6,2	0,19	3,8	45,8
2020 vs 1990	-75,9%	-25,5%	-74,2%	-64,8%	NA	-7,8%	-45,8%	-65,1%	-54,2%	-26,6%	-56,7%
2020 vs 2019	-1,7%	1,5%	-1,7%	22,9%	NA	-6,9%	-8,1%	-14,3%	-5,6%	0,1%	-5,6%

Amonijak (NH₃)

Amonijak doprinosi zakiseljavanju i eutrofikaciji. Također brzo reagira s atmosferski formiranom sumpornom i dušičnom kiselinom pridonoseći ambijentalnoj razini sitnih čestica. Poljoprivreda predstavlja najveći izvor emisije amonijaka. Amonijak je uobičajeni nusprodukt životinjskih izlučevina zbog često neučinkovite pretvorbe dušika (N) u hrani, u životinjski proizvod (N bogato meso, mlijeko ili jaja).

Emisija NH₃ u 2020. godini iznosila je 31,6 kt. Od 1990. godine, emisija se smanjila za 37 %, a u odnosu na godinu prije je porasla za 3,2 % (tablica 2.3-1). Većina emisije amonijaka u Hrvatskoj rezultat je poljoprivrednih aktivnosti, koje su 1990. godine činile 83,5 %, a 2020., ali su smanjene na 82,6 %. Ostali izvori Mala ložišta (npr. izgaranje drva u kućanstvima) koja su 1990. godine činila 6 %, a 2020. porasla na 7,7 %, te izvori industrijskih procesa (npr. proizvodnja amonijaka, dušične kiseline i mineralnih N-gnojiva) koji su činili povećao se za 7,1 % u 1990., a povećao se na 7,5 % u 2020. godini. Najveći dio emisije iz poljoprivrede proizlazi iz aktivnosti gospodarenja stajskim gnojem (3.B), koje su činile 37 % u 1990., ali su se smanjile na 27 % u 2020., te iz proizvodnja usjeva i poljoprivrednih tala koje su činile 46 % 1990. i porasle na 56 % u 2020. Povećanje dominacije nije povezano s povećanim intenzitetom aktivnosti u vezi s usjevima i poljoprivrednim tlima, već uglavnom sa smanjenjem emisija povezanih s gospodarenjem stajskim gnojem. Najveći izvor za gospodarenje stajskim gnojem su gubici amonijaka koji nastaju tijekom rukovanja stajskim gnojem u nastambama za smještaj životinja. Kod proizvodnje usjeva i poljoprivrednih tala, emisije NH₃ uglavnom proizlaze iz primjene mineralnog N-gnojiva, koje je 1990. godine činilo 44,6 % i poraslo je na 67,6 % 2020. godine, a manje od primjene životinjskog gnojiva na tlo (koja je činila 46,3 % u 1990., ali se smanjio na 27 % u 2020.) i od urina i izmeta životinja na ispaši (što je 9 % 1990., ali se smanjilo na 5,4 % 2020.).

Smanjenje emisije NH₃ od 1991. do 1995. godine posljedica je rata za neovisnost Hrvatske, dok je razlog pada u 2009. bila gospodarska kriza. Pad posljednjih godina (od 2010.) vezan je za sektor gospodarenja stajskim gnojem, a nastaje zbog smanjenja broja životinja (tablice 5.1-12 i 5.1-13), ali i zbog intenziviranja mjera vezanih za sprječavanje gubitka dušika u poljoprivrednoj proizvodnji. Mjere i potencijali smanjenja emisija, odnose se na sustave smještaja životinja (npr. izvedba poda, sustavi za piće, ventilacija, intenzitet uklanjanja gnoja), metode rukovanja, skladištenja i primjene gnojiva (tablice 5.1-2 i 5.1-3). Što se tiče primjene gnojiva na tlima, poljoprivrednicima je preporučen niz mjera za sprječavanje gubitka dušika u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse (lit. 68) npr. ne provoditi: gnojidbu tekućim stajskim gnojem (gnojovkom) na poljoprivrednom zemljištu zimi (od 1. prosinca do 1. ožujka), gnojidbu čvrstim gnojem i gnojovkom i raspršivanje gnojovke po poljoprivrednoj površini bez ugradnje u tlo ljeti (od 1. svibnja do 1. rujna).

Za razliku od ostalih sektora, povećanje emisije NH₃ za 6,4 puta u odnosu na 1990., ali bez značajnog utjecaja na ukupnu nacionalnu emisiju, dogodilo se u cestovnom prometu, kao rezultat uvođenja trostaznog katalitičkog kontrolnog sustava u dizel vozila (Euro 5 i 6) korištenjem selektivne katalitičke redukcije (SCR) s ubrizgavanjem uree u ispuh namijenjenom kontroli emisija NOx, koji se pretvara u NH₃.

Emisija amonijaka u 2020. godini (slika 2.3-1) bila je iznad GP kvote 30 kt, ali istovremeno je bila ispod zadane obveze smanjenja propisane u GP i NECD za 2020.

Slika 2.3-1 Emisija NH₃ (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji NH₃

Tablica 2.3-1 Emisija NH₃ (kt/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

NH3, kt
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	0,009	3,02	0,13	3,73	NA	0,050	0,06	0,0032	1,24	41,8	50,1
1995	0,004	3,16	0,091	3,71	NA	0,049	0,07	0,0015	0,98	30,3	38,3
2000	0,010	2,84	0,085	3,61	NA	0,056	0,34	0,0022	0,72	31,5	39,2
2005	0,011	3,55	0,084	3,84	NA	0,061	0,41	0,0029	0,46	32,2	40,6
2010	0,012	3,29	0,091	2,68	NA	0,055	0,56	0,0028	0,20	29,3	36,2
2015	0,010	2,96	0,047	2,63	NA	0,034	0,47	0,0023	0,15	24,7	31,0
2016	0,011	2,83	0,030	2,37	NA	0,034	0,48	0,0024	0,15	23,2	29,1
2017	0,009	2,69	0,050	2,64	NA	0,038	0,46	0,0024	0,15	26,1	32,2
2018	0,008	2,54	0,052	2,89	NA	0,050	0,42	0,0024	0,16	26,6	32,7
2019	0,009	2,44	0,050	1,63	NA	0,049	0,39	0,0025	0,16	25,9	30,6
2020	0,009	2,44	0,055	2,40	NA	0,045	0,36	0,0025	0,17	26,1	31,6
2020 vs 1990	-3,1%	-19,2%	-58,8%	-35,8%	NA	-9,8%	544,6%	-23,4%	-86,5%	-37,7%	-37,0%
2020 vs 2019	-4,9%	0,3%	10,3%	47,1%	NA	-7,8%	-5,9%	-0,8%	4,6%	0,8%	3,2%

Indeks zakiseljavanja (AEQ)

Indeks zakiseljavanja je parametar za procjenu emisije ukupne količine tvari koje doprinose zakiseljavanju zraka, tla i voda. U različitim prostornim i vremenskim razmjerima, ove tvari pridonose zakiseljavanju tla, zraka i vodenog okoliša. Indeks zakiseljavanja temelji se na mogućnosti vezanja vodikovih iona (H⁺). Izračun uzima u obzir samo SO₂, NO_X i NH₃ jer ostale tvari koje doprinose zakiseljavanju, poput HCl, imaju zanemarivi utjecaj obzirom na njihovu nisku razinu emisije u usporebi s ostale tri tvari. Indeks zakiseljavanja izračunava se pomoću težinskih koeficijenata: 0,0313 za SO₂, 0,0217 za NO_X i 0,0588 za NH₃.

Obzirom na težinu svake od tri onečišćujuće tvari koje doprinose zakiseljavanju, udjeli NH₃ i NO_X emisija se povećavaju: za NO_X od 21,7 % u 1990. do 32,7 % u 2020. godini te za NH₃ od 27,8 % u 1990. do 61 % u 2020. godini (tablica 2.4-1). Njihove apsolutne vrijednosti emisija imaju trend laganog smanjenja tijekom promatranog razdoblja (slika 2.4-1). Navedeno je uglavnom posljedica značajnog smanjenja emisije SO₂ tijekom istog razdoblja (od 50,5 % u 1990. do 6,3 % u 2020.). Može se vidjeti da indeks zakiseljavanja (Aeq) ukupno ima padajući trend, kao rezultat padajućeg trenda emisija svih triju onečišćujućih tvari. U nadolazećem periodu indeks zakiseljavanja trebao bi nastaviti padajući trend, kao rezultat očekivanog kontinuiranog smanjenja emisije SO₂ te uz uvijete da ne dođe do bitne promjene u emisijama NO_X i NH₃.

Tablica 2.4-1 Emisije tvari koje uzrokuju zakiseljavanje i eutrofikaciju izražene u ekvivalentima kiselosti (*)

Godina	SO2 % Aeq	NOx % Aeq	NH3 % Aeq	Aeq(**) kt
1990.	50,5	21,7	27,8	10,6
1995.	37,9	26,8	35,3	6,4
2000.	31,0	31,3	37,8	6,1
2005.	30,1	30,7	39,2	6,1
2010.	23,2	31,9	44,9	4,7
2015.	14,0	33,8	52,2	3,5
2016.	13,7	35,2	51,1	3,4
2017.	11,3	34,3	54,5	3,5
2018.	9,4	32,5	58,0	3,3
2019.	7,7	34,1	58,2	3,1
2020.	6,3	32,7	61,0	3,0

(*) Emisije su antropogene (bez prirodnih izvora)

(**) Aeq: pokazatelj ekvivalenta kiselosti izračunat na bazi mogućnosti vezanja H⁺ iona uz težinske koeficijente: 0,0313 za SO₂, 0,0217 za NOx i 0,0588 za NH₃

Slika 2.4-1 Relativne emisije tvari (bez prirodnih izvora) koje pridonose zakiseljavanju i eutrofikaciji

(1990. = 100%)

Ugljikov monoksid (CO)

Glavni izvor emisije ugljikovog monoksida su nepotpuna izgaranja fosilnih goriva u energetskim sektorima, nepokretnom i pokretnom.

Emisija CO je u 2020. g. iznosila 217,2 kt te se u odnosu na 1990. smanjila za 61,5 % i za 0,7 % u odnosu na godinu ranije (slika i tablica 2.5-1). Sektor Energetika doprinosi s 98,7 % ukupnoj emisiji CO u 2020. g. od čega 74,3 % potječe od izgaranja goriva u malim ložištima (uz dominaciju izgaranja drva u kućanstvima), 10,5 % iz cestovnog prometa, 7,6 % iz rafiniranja / skladištenja, te 5,1 % iz izgaranja goriva u industriji i graditeljstvu. Glavni izvor u cestovnom prometu su osobni automobili, koji su činili 91 % 1990. godine, ali se smanjio na 71 % 2020. godine.

Rat za hrvatsku neovisnost u razdoblju 1991. - 1995. godine, bio je razlog za pad potrošnje goriva i cjelokupne proizvodnje u skoro svim sektorima, što je utjecalo na smanjenje emisije CO. Cestovni promet je najviše pridonio smanjenju emisije CO od 1990. (za 90,3 %), zbog uvođenja trostaznih katalitičkih konvertera i obnavljanja voznog parka. Ostali sektori energetike također bilježe trend smanjenja emisije CO od 1990. godine, ponajviše zbog promjene u strukturi izgaranja fosilnog goriva uz smanjenje upotrebe ugljena lošije kvalitete i ogrjevnog drva te uz povećanje upotrebe prirodnog plina. Sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda također je zabilježio veliko smanjenje emisije CO (za 98,3 % od 1990.), zbog obustave proizvodnje aluminija, celuloze i papira (Kraft proces) i čađe te zbog smanjene proizvodnosti uopće. Emisije CO iz rafiniranja / skladištenja su također smanjene za 67,5 % od 1990. godine, zbog smanjenja aktivnosti koje se provode u jedinicama za katalitičko krekiranje (djelomično izgaranje bez CO kotla). Od 2000. godine trend emisije CO se smanjuje zbog ranije spomenutih razloga, a od 2007. godine gospodarska je kriza pridonijela daljnjem smanjenju emisije CO (slika 2.2-1). Smanjenje emisije od 2008. godine dijelom je rezultat postupnog uvođenja tehnika izgaranja biomase s manjim emisijama u kućnim ložištima (zamjene tradicionalnih peći i kotlova na drva, s naprednim / pećima s eko oznakama, pećima i kotlovima visoke učinkovitosti te pećima i kotlovima na pelete), koje je krenulo od 2005. godine (tablica i slika 3.5-2). Osim spomenutog, utjecaj klimatskih faktora na smanjenja emisija mogu se vidjeti u godinama 1994., 2000., 2002. i 2014. kada je zbog toplije zime potrošnja biomase za ogrjev u kućanstvima bila manja (slika 3.5-3).

Slika 2.5-1 Emisija CO (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji CO

Tablica 2.5-1 Emisija CO (kt/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

CO, kt
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	2,67	193,1	18,7	90,2	NA	0,67	234,0	12,6	6,25	5,3	563,6
1995	2,75	179,8	9,0	61,8	NA	0,66	173,3	16,0	3,98	4,7	452,1
2000	1,97	162,8	9,7	84,2	NA	0,75	187,5	19,2	3,35	4,9	474,3
2005	1,22	203,4	10,9	71,8	NA	0,83	111,1	16,5	3,13	9,0	427,8
2010	1,18	194,5	9,9	40,3	NA	0,73	65,6	14,3	3,34	5,6	335,5
2015	1,04	182,2	9,4	26,2	NA	0,46	34,3	12,2	2,97	0,8	269,6
2016	1,15	175,7	8,1	26,0	NA	0,46	33,9	12,2	2,79	0,1	260,3
2017	1,43	168,9	8,1	29,1	NA	0,51	32,0	12,0	2,46	0,04	254,5
2018	1,43	159,2	7,2	22,4	NA	0,68	27,7	11,1	2,61	0,05	232,3
2019	1,55	153,6	9,0	15,4	NA	0,66	24,7	11,3	2,36	0,02	218,6
2020	1,52	154,9	8,8	16,4	NA	0,62	22,8	9,8	2,31	0,01	217,2
2020 vs 1990	-43,1%	-19,8%	-53,3%	-81,8%	NA	-8,0%	-90,3%	-22,4%	-63,0%	-99,8%	-61,5%
2020 vs 2019	-1,9%	0,8%	-2,8%	6,5%	NA	-7,0%	-7,6%	-13,1%	-2,1%	-51,2%	-0,7%

Nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS)

NMHOS-ovi imaju značajnu ulogu u formiranju ozona i finih čestica u atmosferi. Pod sunčevom svjetlošću, NMHOS-ovi reagiraju s NOx koji se emitira ponajviše iz vozila, elektrana i industrijskih aktivnosti, stvarajući ozon, što utječe na formiranje finih čestica. Akumulacija ozona, finih čestica i ostalih plinovitih onečišćujućih tvari rezultira smogom. Neki od NMHOS-a, mogu imati nepoželjna ekotoksikološka svojstva, na primjer benzen i ksilen.

U 2020. godini, emisija NMHOS je iznosila 70,3 kt te se u odnosu na godinu ranije smanjila za 4,8 %, a u odnosu na 1990. g. za 59,1 % (slika 2.6-1). Sektori Proizvodni procesi i uporaba proizvoda, Mala ložišta i radna vozila, Poljoprivreda, Cestovni promet i Rafinerije dominantni su u emisiji NMHOS, a u 2020. g. ti sektori ukupnoj emisiji NMHOS doprinose sa kako slijedi: 45,3 %, 27,3 %, 12,8 %, 6,6 % i 3,9 %. Glavni izvori za sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda su: upotreba ostalih otapala (2.D) koja je činila 70 % 1990. godine, a porasla je na 87 % u 2020., i ostala industrijska proizvodnja (2.H) koja je činila 26 % u 1990., a smanjio se na 10 % u 2020. Za Male ložišta i radna vozila glavni izvor je izgaranje drva u kućanstvima. Za sektor Poljoprivrede, emisije isparavanja uglavnom proizlaze iz gospodarenja stajskim gnojem (81 % u 2020.), dok preostale emisije dolaze od uzgoja usjeva. Za sektor Cestovni promet emisije ispušnih plinova iz osobnih automobila iznosile su 70 % u 1990., te su smanjene na 32 % u 2020., dok su emisije isparavanja iz vozila iznosile 7 % u 1990., i porasle su na 28 % u 2020. godini.

Smanjenje emisije NMHOS u povijesnom trendu od 1990. godine bilježi se u svim sektorima. U sektoru Proizvodni procesi i uporaba proizvoda bilježi se smanjenje za 63,7 % dijelom kao rezultat uvođenja uvjeta zaštite okoliša za smanjenjem emisije NMHOS iz proizvoda koji sadrže organska otapala tj. provođenja najboljih raspoloživih tehnika (NRT), a dijelom kao rezultat smanjene proizvodnje otapala i proizvoda na bazi otapala te prestanka proizvodnje nekih kemikalija. U cestovnom prometu, emisija NMHOS se od 1990. smanjila za 86,6 % zbog povećane upotrebe energetski učinkovitih vozila i uvođenja novih zahtjeva za emisije ispušnih plinova (npr. trostazni katalitički konverteri u automobilima). Fugitivne emisije NMHOS iz naftnih derivata (benzin) i prirodnog plina su također zabilježile smanjenje za 57,9 % od 1990. godine. Osim navedenog, rat za hrvatsku neovisnost, koji se vodio u razdoblju 1991. - 1995. godine, je bio razlog smanjenja potrošnje goriva i pada cjelokupne proizvodnje u skoro svim sektorima. Gospodarska kriza je pridonijela daljnjem smanjenju emisija NMHOS od 2007. godine (slika 2.6-1). Također, smanjenje emisije od 2008. godine dijelom je rezultat postupnog uvođenja tehnika izgaranja biomase s manjim emisijama u kućnim ložištima (zamjene tradicionalnih peći i kotlova na drva, s naprednim / pećima s eko oznakama, pećima i kotlovima visoke učinkovitosti te pećima i kotlovima na pelete), koje je krenulo od 2005. godine (vidi tablicu 3.5-1 i sliku 3.5-2). Sektor Otpad jedini ima trend porasta emisije od 1990. za oko 2,4 puta zbog povećanja aktivnosti vezanih za odlaganje komunalnog otpada na tlo no ne predstavlja ključni izvor ukupnoj emisiji NMHOS.

Emisija NMHOS-a u 2020. godini bila je ispod GP kvote 90 kt, a također je bila ispod zadane obveze smanjenja za 2020. godinu propisane u GP i NECD (slika 2.6-1).

Slika 2.6-1 Emisija NMHOS (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji NMHOS

Tablica 2.6-1 Emisija NMHOS (kt/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

NMHOS, kt
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	1,0	24,0	3,4	25,6	4,2	64,4	34,9	3,1	0,39	10,9	171,8
1995	0,76	23,6	1,9	10,4	3,4	42,3	25,7	2,4	0,38	8,7	119,6
2000	0,75	21,7	1,7	9,4	3,7	24,4	30,5	3,0	0,47	8,7	104,3
2005	0,48	27,5	1,8	10,5	3,5	38,8	18,5	2,4	0,54	9,5	113,5
2010	0,50	25,3	1,7	6,9	3,3	29,6	11,6	1,7	0,74	9,6	90,9
2015	0,38	22,7	1,0	5,6	2,5	20,1	6,5	1,1	0,83	9,3	70,1
2016	0,39	21,7	0,9	6,6	2,5	22,0	6,3	1,1	0,84	9,3	71,6
2017	0,42	20,7	1,0	6,7	2,4	20,4	6,0	1,0	0,86	9,3	68,8
2018	0,41	19,5	1,1	4,6	2,6	25,0	5,2	1,0	0,87	9,0	69,2
2019	0,45	18,8	1,2	4,9	2,2	30,6	4,7	0,88	0,85	9,3	73,8
2020	0,44	18,8	1,2	4,1	1,9	28,5	4,7	0,72	0,84	9,0	70,3
2020 vs 1990	-53,9%	-21,5%	-63,2%	-83,9%	-54,7%	-55,7%	-86,6%	-77,1%	117,7%	-16,9%	-59,1%
2020 vs 2019	-1,2%	0,4%	4,5%	-16,3%	-13,7%	-6,8%	-0,5%	-18,2%	-0,7%	-3,0%	-4,8%

Čestice (TSP, PM₁₀ i PM_2,5) i čađa (BC)

Čestica (PM) je onečišćujuća tvar koja se sastoji od mješavine čestica u zraku. Čestice se razlikuju u svojim fizičkim svojstvima (kao što je veličina i oblik) i u kemijskom sastavu^[29]. Proračun emisija čestica i njihovih frakcija (PM₁₀ i PM_2,5) je obveza stranaka prema CLRTAP-u od 2002. godine.

TSP i BC su tvari za koje Izvršno tijelo potiče izvješćivanje o emisijama u CLRTAP. Proračun emisije BC uveden je u Smjernice za izvještavanje kao komponenta PM_2,5. Republika Hrvatska dobrovoljno prijavljuje emisije ove dvije onečišćujuće tvari. BC emisije izračunavaju se za sve izvore emisija NFR s dostupnim FE u skladu s GB2019.

Trend emisije TSP za kategoriju ispuštanja NFR 2.A.1 Proizvodnja cementa je niži od PM₁₀ i PM_2,5. Razlog za navedeno su instalirane tehnike smanjenja u sve četiri cementare u Hrvatskoj. Tehnike smanjenja su ESP na glavnim dimnjacima i manji vrećasti filteri za umjerenu kontrolu fugitivnih emisija sa preporučenom učinkovitošću od 93 % za smanjenje emisije TSP, 40 % za PM₁₀ i 34 % za smanjenje emisija PM_2,5.

Ukupno suspendirane čestice (TSP)

O emisiji TSP se dobrovoljno izvještava kao o dodatnoj onečišćujućoj tvari u zraku.

U 2020. godini, ukupna emisija TSP je iznosila 101 kt što je povećanje za 8,1 % u odnosu na godinu ranije i za 126 % u odnosu na 1990. godinu (slika i tablica 2.7.1-1). U 2020. godini, ključni sektori ispuštanja TSP emisija su: Proizvodni procesi i uporaba proizvoda sa 67,1 %, Energetika sa 27,7 % i Poljoprivreda sa 4,8 %. Ključna aktivnost u sektoru Proizvodni procesi i uporaba proizvoda je Građenje i rušenje objekata (NFR 2.A.5.b), a u sektoru Energetika je izgaranje drva u Kućanstvima (NFR1.A.4.b.i).

Od 1990. g. emisija TSP ima trend smanjenja kojem je najviše doprinio sektor nepokretne Energetike, sa prosječnim smanjenjem emisije za 35 % zbog smanjenja potrošnje krutih goriva te istodobno povećanje potrošnje plinovitih i tekućih goriva te sektor Poljoprivreda sa smanjenjem za 53,3 % zbog smanjenja broja životinja i smanjene proizvodnje usjeva. Sektori koji imaju trend porasta emisija TSP od 1990. g. jesu sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda (za 1,7 puta) zbog povećanja uporabe i proizvodnosti pojedinih proizvoda te cestovni promet (povećanje za 12,2 %) zbog većeg broja vozila.

Trend emisije TSP dosta je fluktuirajući na što su utjecali rat, gospodarska kretanja, potrošnja goriva u kućnim ložištima (slika 3.5-2), tehnike smanjenja emisija čestica u kućnim ložištima i u cestovnom prometu te klimatski uvjeti. Veliko smanjenje emisije od 1991. godine uzrokovano je ratom za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.) te posljedično manje potrošnje goriva i sveukupnog pada proizvodnnosti u gotovo svim sektorima. Obnova ratom razrušenih područja krenula je od 1994. godine pa su i emisije iz aktivnosti građenja te proizvodnje mineralnih proizvoda naglo porasle, nakon čega slijedi stagnacija i lagani pad sve do 2001. godine. Drugi trend povećanja emisije je započeo u 2002. godini uglavnom zbog povećane aktivnosti asfaltiranja prometnica, kamenolomi, izgradnje i rušenja objekata, proizvodnje cementa i proizvodnje anorganskih proizvoda (kao što je čađa, amonij fosfat, urea i NPK gnojiva). Asfaltiranje prometnica je zabilježilo veliki porast u 2002. godini uglavnom zbog početka izgradnje najdulje autoceste u Hrvatskoj „A1“ (Dalmatina) od Zagreba do Dubrovnika (ukupna duljina je 456 km). Spomenuti trend se u gradnji zadržao do 2008. godine (uz oscilacije), kada se javlja gospodarska kriza, koja je u Hrvatskoj najviše pogodila građevinski sektor pa su aktivnosti građevinskog sektora obilježili su negativni trendovi. Pad se uz određene oscilacije nastavio do 2015. godine te je u toj godini dosegnut najveći pad u izgradnji. U 2016. godini se može zamijetiti početak postupnog rasta, pri oporavku gospodarstva i povratku investiranja u građevinski sektor, kao i izgradnju prometnica (potonji, odgovorni za pikove u 2016., 2018. i 2020. godini). Na trend smanjenja emisija od 2005. godine dosta utječe i uključivanje tehnika izgaranje biomase u kućanstvima s manjim emisijama čestica (postupne zamjena tradicionalnih peći i kotlova na drva, s naprednim / pećima s eko oznakama, pećima i kotlovima visoke učinkovitosti te pećima i kotlovima na pelete) te nešto manje i zbog uvođenja strožih standarda za emisije čestica u cestovnom prometu (vozila Euro 4, Euro 5, Euro 6 opramljena katalizatorima, filterima za čestice dizela (DPF) i dodavanje aditiva) (vidi tablicu 3.5-1 i sliku 3.5-2). Na smanjenje emisije od 2000. godine utječe smanjenja ukupne obrađene poljoprivredne površine (ha/god) te posljedičnog smanjenja poljoprivrednih aktivnosti vezanih za obradu tala u sektoru Poljoprivrede. Osim spomenutog, smanjenja emisija zbog utjecaja klimatskih faktora mogu se vidjeti u godinama 1994., 2000., 2002. i 2014., kada je zbog toplijih zima potrošnja biomase za ogrjev u kućanstvima bila manja (slika 3.5-3).

Slika 2.7.1-1 Emisije TSP (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji TSP

Tablica 2.7.1-1 Emisija TSP (kt/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

TSP, kt
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	2,7	31,9	2,3	41,2	0,015	0,54	1,9	1,6	0,81	10,4	93,5
1995	2,1	32,0	1,0	43,4	0,007	0,53	2,1	0,67	0,62	7,4	89,9
2000	1,4	29,3	0,83	29,5	NA	0,47	3,4	0,86	0,57	5,6	72,0
2005	1,2	37,2	0,66	33,4	NA	0,86	3,8	0,72	0,52	6,1	84,4
2010	1,0	33,4	0,72	35,8	NA	0,49	3,0	0,54	0,49	5,5	81,0
2015	1,0	29,1	0,37	14,7	NA	0,39	2,3	0,32	0,40	5,1	53,5
2016	1,2	27,5	0,30	29,5	NA	0,41	2,4	0,29	0,38	5,1	67,1
2017	1,2	26,0	0,38	15,0	NA	0,46	2,5	0,27	0,37	5,0	51,2
2018	1,5	24,4	0,36	34,5	NA	0,58	2,2	0,26	0,37	4,8	69,0
2019	1,8	23,3	0,36	10,9	NA	0,56	2,2	0,24	0,37	4,9	44,6
2020	1,7	23,3	0,32	67,5	NA	0,60	2,1	0,21	0,35	4,9	101,0
2020 vs 1990	-36,8%	-27,0%	-86,1%	63,7%	NA	12,5%	12,2%	-87,3%	-57,1%	-53,3%	8,1%
2020 vs 2019	-2,4%	-0,1%	-11,4%	520,4%	NA	8,1%	-5,1%	-15,8%	-5,3%	0,0%	126,4%

Čestice (PM₁₀)

Ukupna emisija PM₁₀ u 2020. godini je iznosila 51,4 kt. Emisija se smanjila za 13,8 % u odnosu na 1990. godinu, a u odnosu na godinu ranije se povečala za 48,1 %(slika 2.7.2-1). Sektor Energetika je najveći izvor emisije PM₁₀ i doprinosi s 50,8 % ukupnoj emisiji u 2020., a drugi po redu je sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda koji doprinosi s 42,4 % (tablica 2.7.2-1). U sektoru Energetike, mala ložišta i radni strojevi uz dominaciju izgaranja biomase u kućanstvu je ključni izvori emisije PM₁₀ i doprinosi s oko 42,4 % ukupnoj nacionalnoj emisiji u 2020. g. U sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda dominaciju ima aktivnost građenje i rušenje objekata (64,9 % u 2020.). Treći ključni sektor u emisiji PM₁₀ je Poljoprivreda koja doprinosi ukupnoj emisiji u 2020. g. sa 6,1 %.

Od 1990. g. emisija PM₁₀ ima trend smanjenja, kojem je najviše doprinio sektor nepokretne Energetike, sa smanjenjem emisije PM₁₀ u prosjeku za 33 % zbog smanjenja potrošnje krutih goriva te istodobno povećanje potrošnje plinovitih i tekućih goriva te sektor Poljoprivreda, sa smanjenjem za 57,1 % zbog smanjenja broja životinja i smanjene proizvodnje usjeva. Sektor koji bilježi značajni trend porasta emisija PM₁₀ od 1990. g. je sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda (za oko 1,6 puta) usljed trenda povećanja aktivnosti građenja objekata.

Trend emisije PM₁₀ je dosta fluktuirajući na što su snažno utjecali rat, gospodarska kretanja, potrošnja goriva u kućnim ložištima (slika 3.5-2), tehnike smanjenja emisija čestica u kućnim ložištima i u cestovnom prometu te klimatski uvjeti. Veliko smanjenje emisije od 1991. godine uzrokovano je ratom za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.) i posljedično manje potrošnje goriva i sveukupnog pada produktivnosti u gotovo svim sektorima. Obnova ratom razrušenih područja krenula je od 1994. godine pa su i emisije iz aktivnosti građenja te proizvodnje mineralnih proizvoda naglo porasle, nakon čega slijedi stagnacija i lagani pad sve do 2001. godine. Drugi trend povećanja je započeo u 2002. godini uglavnom zbog povećane aktivnosti asfaltiranja prometnica, kamenolomi, izgradnje i rušenja objekata, proizvodnje cementa i proizvodnje anorganskih proizvoda (kao što je čađa, amonij fosfat, urea i NPK gnojiva). Asfaltiranje prometnica je zabilježilo veliki porast u 2002. godini uglavnom zbog početka izgradnje najdulje autoceste u Hrvatskoj „A1“ (Dalmatina) od Zagreba do Dubrovnika (ukupna duljina je 456 km). Spomenuti trend se u gradnji zadržao do 2008. godine (uz oscilacije), kada se javlja gospodarska kriza, koja je u Hrvatskoj najviše pogodila građevinski sektor pa su aktivnosti građevinskog sektora obilježili su negativni trendovi. Pad se uz određene oscilacije nastavio do 2015. godine te je u toj godini dosegnut najveći pad u izgradnji. U 2016. godini može se zamijetiti početak postupnog rasta pri oporavku gospodarstva i povratku investiranja u građevinski sektor, kao i izgradnju prometnica (potonji, odgovorni za pikove u 2016., 2018. i 2020. godini). Na trend smanjenja emisija od 2005. godine dosta utječe i uključivanje tehnika izgaranje biomase u kućanstvima s manjim emisijama čestica (postupne zamjena tradicionalnih peći i kotlova na drva, s naprednim / pećima s eko oznakama, pećima i kotlovima visoke učinkovitosti te pećima i kotlovima na pelete) te nešto manje i zbog uvođenja strožih standarda za emisije čestica u cestovnom prometu (vozila Euro 4, Euro 5, Euro 6 opramljena katalizatorima, filterima za čestice dizela (DPF) i dodavanje aditiva) (vidi tablicu 3.5-1 i sliku 3.5-2). Osim spomenutog, smanjenja emisija zbog utjecaja klimatskih faktora mogu se vidjeti u godinama 1994., 2000., 2002. i 2014., kada je zbog toplijih zima potrošnja biomase za ogrjev u kućanstvima bila manja (slika 3.5-3).

Slika 2.7.2-1 Emisije PM₁₀ (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji PM₁₀

Tablica 2.7.2-1 Emisija PM₁₀ (kt/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

PM10, kt
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	1,6	30,3	2,2	13,7	0,007	0,51	1,6	1,6	0,80	7,3	59,7
1995	1,4	30,5	1,0	13,7	0,003	0,51	1,9	0,66	0,61	5,0	55,2
2000	0,90	27,9	0,78	9,8	NA	0,46	3,1	0,86	0,56	3,4	47,7
2005	0,72	35,4	0,63	11,2	NA	0,78	3,4	0,72	0,52	3,8	57,1
2010	0,62	31,8	0,69	11,9	NA	0,45	2,5	0,53	0,48	3,5	52,5
2015	0,69	27,7	0,35	5,5	NA	0,37	1,8	0,31	0,39	3,3	40,4
2016	0,92	26,2	0,29	10,0	NA	0,39	1,9	0,29	0,38	3,2	43,6
2017	1,0	24,8	0,36	5,9	NA	0,44	2,0	0,27	0,37	3,1	38,1
2018	1,3	23,2	0,35	11,6	NA	0,55	1,7	0,26	0,37	3,1	42,4
2019	1,5	22,2	0,35	4,6	NA	0,53	1,7	0,24	0,36	3,2	34,7
2020	1,5	22,2	0,31	21,5	NA	0,57	1,6	0,20	0,34	3,1	51,4
2020 vs 1990	-5,6%	-26,8%	-86,1%	57,1%	NA	12,9%	0,8%	-87,3%	-56,7%	-57,1%	-13,8%
2020 vs 2019	0,1%	-0,1%	-11,3%	366,4%	NA	7,3%	-5,6%	-15,8%	-5,3%	-0,5%	48,1%

Čestice (PM_2,5)

Emisija PM_2,5 u 2020. godini je iznosila 28,5 kt. Emisije su se smanjile za 29,4 % u odnosu na 1990. i porasle za 5,5 % u odnosu na godinu ranije (slika i tablica 2.7.3-1). Sektor Energetika je najveći izvor emisije PM_2,5 i doprinosi s 86,9 % ukupnoj emisiji u 2020. g. Drugi po redu je sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda koji doprinosi s 11,1% u 2020. godini. U sektoru Energetika dominaciju imaju mala ložišta i radni strojevi koja doprinose ukupnoj emisiji u 2020. g. sa 76,2 %. Cestovni promet i Energetska postrojenja doprinose emisiji u manjoj mjeri sa, kako slijedi, 4,6 % i 4,2 % u 2020. U cestovnom prometu, emisije ispušnih plinova čine više od polovice (59 %) emisija, dok preostale emisije proizlaze iz trošenja guma i kočnica i trošenje cesta.

Od 1990. g. emisija PM_2,5 ima trend smanjenja kojem je najviše doprinio sektor nepokretne Energetike sa smanjenjem emisije PM_2,5 za prosječno 32 %, zbog smanjenja potrošnje krutih goriva te istodobno povećanje potrošnje plinovitih i tekućih goriva. Sektor koji bilježe trend porasta emisija PM_2,5 od 1990. g. je sektor Proizvodni procesi i uporaba (za 22,8 %), zbog povećanja aktivnosti građenja objekata.

Trend emisije PM_2,5 je fluktuirajući na što su snažno utjecali rat, potrošnja goriva u kućnim ložištima (slika 3.5-2), tehnike smanjenja emisija čestica u kućnim ložištima i u cestovnom prometu, klimatski uvjeti te gospodarska kretanja. Veliko smanjenje u razdoblju od 1991. do 1994. godine je uzrokovano ratom za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.), i posljedično manje potrošnje goriva i sveukupnog pada proizvodnosti u gotovo svim sektorima. Gospodarske prilike ponajviše su utjecale na građevinski i proizvodni sektor, no ovaj utjecaj i nije toliko vidljiv na trendu PM_2,5 zbog dominacije emisija od izgaranja biomase u kućnim ložištima. Godine 1994. je započela obnova ratom razrušenih područja pa su i emisije iz aktivnosti građenja te proizvodnje mineralnih proizvoda naglo porasle, nakon čega slijedi stagnacija i lagani pad sve do 2001. godine. Drugi trend povećanja je započeo u 2002. godini uglavnom zbog povećane aktivnosti asfaltiranja prometnica, kamenolomi, izgradnje i rušenja objekata, proizvodnje cementa i proizvodnje anorganskih proizvoda (kao što je čađa, amonij fosfat, urea i NPK gnojiva). Asfaltiranje prometnica je zabilježilo veliki porast u 2002. godini uglavnom zbog početka izgradnje najdulje autoceste u Hrvatskoj „A1“ (Dalmatina) od Zagreba do Dubrovnika (ukupna duljina je 456 km). Spomenuti trend se zadržao do 2008. godine, kada se javlja gospodarska kriza, koja je u Hrvatskoj najviše pogodila građevinski sektor. Nakon 2008. godine, aktivnosti građevinskog sektora obilježili su negativni trendovi. Pad se uz određene oscilacije nastavio do 2015. godine te je u toj godini dosegnut najveći pad u izgradnji. U 2016. godini može se zamijetiti početak postupnog rasta pri oporavku gospodarstva i povratku investiranja u građevinski sektor, kao i izgradnju prometnica (potonji, odgovorni za pikove u 2016., 2018. i 2020. godini). Ipak, trendu smanjenja emisija pridonosi najviše sektor Energetike tj. izgaranje biomase u kućanstvima i postupnog uključivanja tehnika izgaranja biomase s manjim PM emisijama u kućnim ložištim (postupna zamjena tradicionalnih peći i kotlova na drva, s naprednim / pećima s eko oznakama, pećima i kotlovima visoke učinkovitosti te pećima i kotlovima na pelete), koja je krenula od 2005. godine (vidi tablicu 3.5-1 i sliku 3.5-2). Osim spomenutog, na trend emisije značajno utječu i klimatske prilike pa je tako u godinama 1994., 2000., 2002. i 2014. kada su zime bile toplije, potrošnja biomase za ogrjev u kućanstvima bila manja i slijedom toga u trendu se bilježe padovi emisije (slika 3.5-3).

Emisija PM_2,5 u 2020. godini bila je ispod zadane obveze smanjenja propisane u GP i NECD za 2020. (slika 2.7.3-1).

Slika 2.7.3-1 Emisije PM_2,5 (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji PM_2,5

Tablica 2.7.3-1 Emisija PM_2,5 (kt/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

PM2.5, kt
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	1,0	29,5	2,1	2,5	8,7E-04	0,44	1,4	1,6	0,76	1,0	40,4
1995	0,95	29,7	0,93	2,2	4,1E-04	0,43	1,6	0,65	0,59	0,77	37,8
2000	0,62	27,2	0,74	2,0	NA	0,42	2,8	0,85	0,55	0,69	35,9
2005	0,47	34,5	0,61	2,2	NA	0,61	3,0	0,71	0,50	1,0	43,6
2010	0,40	31,0	0,66	2,1	NA	0,42	2,1	0,52	0,47	0,73	38,5
2015	0,52	27,0	0,34	1,4	NA	0,30	1,4	0,31	0,38	0,32	32,0
2016	0,72	25,6	0,28	1,8	NA	0,32	1,5	0,28	0,36	0,26	31,0
2017	0,76	24,2	0,34	1,4	NA	0,35	1,5	0,26	0,36	0,25	29,4
2018	1,1	22,6	0,33	1,9	NA	0,45	1,3	0,25	0,35	0,25	28,5
2019	1,3	21,7	0,33	1,2	NA	0,44	1,3	0,23	0,35	0,25	27,0
2020	1,3	21,6	0,30	2,8	NA	0,45	1,2	0,20	0,33	0,25	28,5
2020 vs 1990	26,1%	-26,7%	-85,8%	13,6%	NA	2,1%	-12,5%	-87,7%	-56,2%	-76,4%	-29,4%
2020 vs 2019	1,3%	-0,1%	-10,6%	139,2%	NA	2,0%	-6,2%	-15,7%	-5,5%	-2,5%	5,5%

Čađa (BC)

Republika Hrvatska dobrovoljno izvještava o emisijama BC kao dodatnoj onečišćujućoj tvari u zraku.

U 2020. godini, emisija BC je iznosila 3,7 kt (slika 2.7.4-1) i zabilježeno je smanjenje za 34,5 % u odnosu na 1990. godinu i za 1,7 % u odnosu na godinu ranije. Sektor Energetika je sektor s najvećim doprinosom ukupnoj emisiji BC u 2020. g. (91,1 %). Preostala emisija u 2020. g. (8,9%) potječe iz dva sektora i to Proizvodni procesi i uporaba proizvoda (6,6 %) i Otpad (2,3%). Ključna kategorija u energetskom sektoru su mala ložišta i radni strojevi koja doprinosi ukupnoj emisiji BC u 2020. g. sa 71,8 % i cestovni promet sa doprinosom od 14,9%. U cestovnom prometu, emisije ispušnih plinova čine glavninu (93 %) emisija, dok preostale emisije proizlaze iz trošenja guma i kočnica i trošenje cesta.

Od 1990. g. emisija BC ima trend smanjenja kojem je najviše doprinio sektor nepokretne Energetike sa smanjenjem emisije BC za prosječno oko 39 % zbog smanjenja potrošnje krutih goriva te istodobno povećanje potrošnje plinovitih i tekućih goriva. Trend porasta emisije BC od 1990. g. ima sektor Proizvodni procesi i uporaba za 19,3 %, zbog povećanja uporabe i proizvodnosti pojedinih proizvoda.

Na fluktuirajući trend emisije BC su snažno utjecali rat, potrošnja goriva u kućnim ložištima (slika 3.5-2), tehnike smanjenja emisija čestica u kućnim ložištima i u cestovnom prometu, klimatski uvjeti te gospodarska kretanja. Smanjenje emisije u razdoblju 1991. - 1994. godine je uzrokovano ratom za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.), i posljedično manje potrošnje goriva i sveukupnog pada proizvodnih aktivnosti u gotovo svim sektorima. Gospodarske prilike ponajviše su utjecale na građevinski i proizvodni sektor, no ovaj utjecaj i nije toliko vidljiv na trendu BC zbog dominacije emisija od izgaranja biomase u kućnim ložištima i emisija iz cestovnog prometa. Obnova ratom razrušenih područja krenula je od 1994. godine pa su i emisije iz sektora građenja i proizvodnje mineralni proizvoda porasle, kao i emisije iz cestovnog prometa, kojem je doprinio i oporavak gospodarstva. Trend povećanja potrajao je do 2005. kada počinje trend smanjenja emisije, zbog uvođenja strožih standarda za emisije čestica u cestovnom prometu (vozila Euro 4, Euro 5, Euro 6 opramljena katalizatorima, filterima za čestice dizela (DPF) i dodavanje aditiva) te zbog uvođenja tehnika izgaranja biomase s manjim emisijama čestica u kućnim ložištima (postupna zamjena tradicionalnih peći i kotlova na drva, s naprednim / pećima s eko oznakama, pećima i kotlovima visoke učinkovitosti te pećima i kotlovima na pelete) (tablica 3.5-1 i slika 3.5-2). Gospodarska kriza, koja je najviše pogodila građevinski sektor u Hrvatskoj, također je doprinijela smanjenju emisija BC od 2007. godine. Osim spomenutog, smanjenja emisija zbog utjecaja klimatskih faktora mogu se vidjeti u godinama 1994., 2000., 2002. i 2014., kada je zbog toplijih zima potrošnja biomase za ogrjev u kućanstvima bila manja (slika 3.5-3).

Slika 2.7.4-1 Emisije BC (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji BC

Tablica 2.7.4-1 Emisija BC (kt/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

BC, kt
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	0,12	3,27	0,42	0,07	NA	0,15	0,58	0,81	0,20	0,040	5,65
1995	0,19	3,30	0,24	0,05	NA	0,14	0,76	0,29	0,13	0,036	5,12
2000	0,075	2,98	0,18	0,08	NA	0,16	1,36	0,42	0,12	0,037	5,41
2005	0,043	3,70	0,18	0,16	NA	0,18	1,56	0,36	0,12	0,068	6,36
2010	0,029	3,44	0,15	0,10	NA	0,16	1,13	0,27	0,13	0,042	5,45
2015	0,023	3,13	0,08	0,10	NA	0,10	0,73	0,15	0,11	0,006	4,44
2016	0,029	3,00	0,06	0,10	NA	0,10	0,75	0,13	0,10	4,5E-04	4,28
2017	0,031	2,87	0,08	0,10	NA	0,11	0,77	0,12	0,09	2,9E-04	4,17
2018	0,041	2,70	0,08	0,12	NA	0,15	0,63	0,11	0,10	3,4E-04	3,93
2019	0,047	2,60	0,07	0,12	NA	0,14	0,59	0,10	0,093	1,7E-04	3,77
2020	0,048	2,61	0,07	0,11	NA	0,13	0,55	0,086	0,092	8,5E-05	3,71
2020 vs 1990	-59,0%	-20,1%	-82,8%	50,0%	NA	-9,8%	-4,4%	-89,3%	-54,5%	-99,8%	-34,5%
2020 vs 2019	1,3%	0,6%	-0,8%	-9,1%	NA	-7,8%	-6,8%	-15,0%	-2,0%	-51,2%	-1,7%

Prioritetni teški metali (Pb, Cd, Hg)

Emisija teških metala (TM) iz antropogenih izvora postaje interes UNECE/CLRTAP, nakon što je nizom istraživanja utvrđeno da se TM pričvrščeni za čestice nošene zrakom, prenose atmosferom na velike udaljenosti i da atmosfersko taloženje na nekim područjima čini značajan, ako ne i dominantan, udio u onečišćavanju tla i voda. Stabilni su i ne mogu se razgraditi ili uništiti, pa zato imaju tendenciju nakupljanja u tlima i sedimentima. Zbog svoje toksičnosti i drugih spomenutih svojstava, teški metali također su opasni za žive organizme. Uočena opasnost od prekomjerne emisije TM ubrzala je donošenje Protokola o teškim metalima u okviru CLRTAP. Protokolu je pristupila i Republika Hrvatska, u lipnju 1999. godine, na sastanku ministara zaštite okoliša u Aarhusu, a 2007. godine je ratificiran (NN-MU 05/07).

Emisije prioritetnih metala uglavnom su posljedica izgaranja goriva. Raspon emisije ovisi o vrsti i količini goriva koje izgara pa će tako emisija kadmija (Cd) biti veća ukoliko je promatrane godine korišteno više loživog ulja, dok će emisija žive (Hg) rasti s većom potrošnjom prirodnog plina.

Olovo (Pb)

Emisija olova (slika i tablica 2.8.1-1) u 2020. godini iznosila je 5,4 t. Emisija Pb se smanjila za 99 % u odnosu na 1990. godinu te porasla za 6,2 % u odnosu na godinu ranije. Ključni izvori u emisiji Pb u 2020. g. bili su sektori: Proizvodni procesi i uporaba proizvoda (43,7 %) s dominacijom aktivnosti korištenja vatrometa, signalnih raketa i pirotehnike (NFR 2.G), Energetika s dominacijom malih ložišta i radnih strojeva (22,4 %) i cestovni promet (16,4 %). Emisija olova javlja se zbog sadržaja olova u proizvodu, gorivu ili sirovini.

Na padajući trend emisije Pb dominantan je utjecaj cestovnog prometa. Smanjenje emisije u razdoblju 1991. – 1994. godine je uzrokovano ratom za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.) i posljedično manje potrošnje goriva i sveukupnog pada proizvodnosti u gotovo svim sektorima. Kao posljedica rata zaustavljen je procesa proizvodnje čelika u Siemens-Martinovim pećima 1992. godini. Cestovni promet bilježi smanjenje emisije olova za 99,8 % od 1990. kao rezultat postepene zabrane korištenja olovnih benzinskih goriva. Napori su započeli 1996. godine kada je sadržaj Pb u olovnom benzinu smanjen sa 0,6 g/l na 0,74 g/l, a u bezolovnom sa 0,02 g/l na 0,013 g/l, potom je u 2003. g. sadržaj Pb u olovnom benzinu smanjen na 0,15 g/l a u bezolovnom na 0,005 g/l te je u 2006. g. olovni benzin smanjen na minimalu vrijednost.

Zadnjih godina dominantna aktivnost u emisiji Pb je korištenja vatrometa, signalnih raketa i pirotehnike, izgaranje biomase u kućnim ložištima, izgaranje ugljena u termoelektranama, izgaranje biomase u javnim toplanama, izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu – nemetalni minerali, te je i dalje u malim, dozvoljenim, količinama prisutan u motornim gorivima.

Slika 2.8.1-1 Emisija Pb (t/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji Pb

Tablica 2.8.1-1 Emisija Pb (t/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

Pb, t
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	0,62	1,97	0,59	77,5	NA	0,56	439,6	2,2	0,065	8,8E-03	523,1
1995	0,51	1,33	0,27	0,69	NA	0,95	254,1	5,6	0,046	7,8E-03	263,5
2000	0,48	1,22	0,41	0,87	NA	0,55	139,1	2,7	0,047	8,0E-03	145,3
2005	0,58	1,47	0,47	1,03	NA	2,17	7,5	0,41	0,042	1,5E-02	13,7
2010	0,35	1,42	0,40	1,00	NA	0,14	4,6	0,22	0,037	9,3E-03	8,2
2015	0,32	1,35	0,33	0,94	NA	0,78	3,9	0,16	0,034	1,3E-03	7,9
2016	0,34	1,31	0,31	0,69	NA	1,00	4,1	0,19	0,032	9,9E-05	8,0
2017	0,27	1,28	0,37	0,73	NA	1,06	4,2	0,18	0,025	6,4E-05	8,1
2018	0,31	1,22	0,36	1,02	NA	1,28	3,9	0,18	0,027	7,5E-05	8,3
2019	0,31	1,18	0,35	0,79	NA	1,35	0,9	0,18	0,024	3,8E-05	5,1
2020	0,33	1,19	0,34	0,68	NA	1,84	0,9	0,16	0,024	1,9E-05	5,4
2020 vs 1990	-47,8%	-39,5%	-41,5%	-99,1%	NA	230,2%	-99,8%	-92,8%	-63,8%	-99,8%	-99,0%
2020 vs 2019	4,6%	1,2%	-3,2%	-14,3%	NA	35,5%	-4,0%	-15,6%	-2,2%	-51,2%	6,2%

Kadmij (Cd)

Emisija kadmija je u 2020. godini iznosila 0,77 t. Emisija Cd se smanjila za 35,9 % u odnosu na 1990. godinu i za 0,6 % u odnosu na godinu ranije (slika i tablica 2.8.2-1). Glavnina emisije Cd proizlazi iz izgaranja goriva u sektoru Energetika (86 % u 2020.), uz dominaciju sektora Mala ložišta i radni strojevi (73,3 %). Drugi po dominaciji u emisiji Cd u 2020. godini je sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda s doprinosom od 13,5 %. Do emisije Cd dolazi zbog sadržaja Cd u energentima (biomasa, loživo ulje, ugljen) i sirovinama na ulazu u proizvodne procese.

Od 1990. g. ukupna emisija Cd bilježi trend smanjenja, kao rezultat smanjene potrošnje loživog ulja i istodobnog povećanja potrošnje prirodnog plina. Također, manja potrošnja fosilnih goriva u energetskim sektorima je doprinijela smanjenju emisije Cd. Emisije kadmija su se znatno smanjile u razdoblju 1991. – 1992. godine (za oko 27 %), zbog zaustavljanja procesa proizvodnje čelika u Siemens-Martinovim pećima u Sisku, 1992. godine. Zaustavljanje procesa je bila posljedica rata za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.). Također, rat za hrvatsku neovisnost uzrokovao je smanjenje potrošnje goriva u sektorima opće potrošnje i proizvodnom sektoru. Osim spomenutog, smanjenja emisija zbog utjecaja klimatskih faktora, mogu se vidjeti u godinama 1994., 2000., 2002. i 2014. kada je zbog toplije zime potrošnja biomase za ogrjev u kućanstvima bila manja (slika 3.5-3).

Slika 2.8-2-1 Emisija Cd (t/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji Cd

Tablica 2.8.2-1 Emisija Cd (t/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

Cd, t
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	0,04	0,56	0,082	0,36	NA	0,066	2,6E-03	4,7E-03	0,017	0,070	1,20
1995	0,031	0,58	0,047	0,09	NA	0,066	2,2E-03	2,3E-03	0,013	0,062	0,89
2000	0,029	0,52	0,101	0,12	NA	0,074	3,1E-03	3,3E-03	0,011	0,064	0,92
2005	0,031	0,65	0,123	0,13	NA	0,083	3,6E-03	3,7E-03	0,010	0,119	1,16
2010	0,025	0,65	0,058	0,12	NA	0,072	3,9E-03	3,8E-03	7,5E-03	0,074	1,01
2015	0,023	0,64	0,037	0,10	NA	0,046	3,7E-03	3,3E-03	7,6E-03	0,010	0,86
2016	0,024	0,62	0,030	0,078	NA	0,046	4,0E-03	3,3E-03	7,7E-03	7,9E-04	0,81
2017	0,023	0,60	0,040	0,084	NA	0,051	4,4E-03	3,3E-03	5,8E-03	5,1E-04	0,81
2018	0,027	0,57	0,040	0,10	NA	0,067	4,1E-03	3,4E-03	6,0E-03	6,0E-04	0,82
2019	0,026	0,56	0,039	0,075	NA	0,066	4,4E-03	3,5E-03	5,2E-03	3,1E-04	0,78
2020	0,025	0,56	0,039	0,068	NA	0,062	4,2E-03	3,5E-03	4,6E-03	1,5E-04	0,77
2020 vs 1990	-37,5%	0,3%	-52,1%	-80,9%	NA	-6,0%	64,9%	-26,1%	-73,0%	-99,8%	-35,9%
2020 vs 2019	-5,3%	1,4%	2,3%	-9,6%	NA	-6,1%	-3,4%	-2,3%	-12,4%	-51,2%	-0,6%

Živa (Hg)

U 2020. godini, emisija žive je iznosila 0,37 t (slika i tablica 2.8.3-1). Emisija se smanjila za 67,1 % u odnosu na 1990. godinu, a u odnosu na godinu ranije je porasla za 2,2 %. Glavnina emisije Hg u 2020. g. proizlazi iz izgaranja goriva u sektoru Energetika (85,4 % u ukupnoj emisiji Hg) pri čemu Industrija i graditeljstvo sudjeluje s 33,7 %, Energetska postrojenja s 20,4 %, Mala ložišta i radni strojevi s 11 % i Fugitivne emisije iz goriva s 7,9 %. Drugi sektor po dominaciji u emisiji žive u 2020. godini je sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda s doprinosom od 11,7 %. Emisija Hg potječe od sadržaja Hg u energentima (npr. ugljen, prirodni plin), sirovini na ulazu u proizvodne procese (npr. rafiniranje nafte, proizvodnja čelika i stakla) te u otpadnim plinovima koji se spaljuju na bakljama u rafinerijama i kod eksploatacije ugljikovodika.

U 1990. godini, dominantan izvor emisije Hg su bile fugitivne emisije iz goriva, osobito fugitivne emisije iz pridobivanja i obrade prirodnog plina (NFR 1.B.2.b.i) (96 % u 1990. godini). Godine 1993. izgrađene su tehnološke jedinice za uklanjanje žive. Ovom tehničkom mjerom za smanjenje emisije žive, je prosječna ulazna koncentracija žive u prirodnom plinu od 516 μg/m³ smanjena na prosječnu izlaznu koncentraciju od 0,12 µg/m³ (lit 7). Prethodno navedeno je razlog smanjenje emisije Hg u promatranom razdoblju. Od 2000. godine, emisija Hg je počela rasti, zbog puštanja u pogon druge od dvije termoelektrane na ugljen u Hrvatskoj. U 2017. i 2019. g. zabilježen je pad u emisiji žive zbog smanjenog rada termoelektrana na ugljen.

Slika 2.8.3-1 Emisija Hg (t/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji Hg

Tablica 2.8.3-1 Emisija Hg (t/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

Hg, t
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	0,063	0,066	0,12	0,11	0,70	0,05	0,01	3,2E-03	0,011	0,011	1,14
1995	0,029	0,041	0,07	0,07	2,4E-03	0,05	0,01	1,1E-03	0,013	9,9E-03	0,29
2000	0,12	0,042	0,13	0,11	1,9E-03	0,04	0,01	1,0E-03	0,013	0,010	0,48
2005	0,19	0,051	0,16	0,11	7,6E-04	0,04	0,01	1,2E-03	0,015	0,019	0,60
2010	0,19	0,051	0,13	0,08	3,9E-05	0,04	0,01	1,3E-03	0,010	0,012	0,53
2015	0,18	0,044	0,12	0,06	4,1E-05	0,04	0,01	1,4E-03	0,012	1,6E-03	0,47
2016	0,20	0,044	0,11	0,05	4,1E-05	0,04	0,01	1,5E-03	0,011	1,3E-04	0,48
2017	0,11	0,043	0,13	0,06	4,1E-05	0,04	0,01	1,6E-03	0,009	8,2E-05	0,41
2018	0,13	0,041	0,13	0,05	4,1E-05	0,04	0,01	1,6E-03	0,011	9,5E-05	0,41
2019	0,10	0,040	0,13	0,04	4,1E-05	0,04	0,01	1,7E-03	0,011	4,9E-05	0,37
2020	0,11	0,041	0,13	0,03	4,1E-05	0,04	0,01	1,3E-03	0,011	2,4E-05	0,37
2020 vs 1990	73,4%	-37,6%	6,0%	-69,4%	-100,0%	-15,1%	31,8%	-59,1%	5,3%	-99,8%	-67,1%
2020 vs 2019	12,1%	2,3%	-0,6%	-9,6%	0,0%	-0,3%	-1,5%	-22,6%	-0,3%	-51,2%	2,2%

Ostali teški metali (As, Cr, Cu, Ni, Se, Zn)

Emisije ostalih teških metala (As, Cr, Cu, Ni, Se i Zn) Hrvatska dobrovoljno prijavljuje kao dodatne onečišćujuće tvari u zraku.

U grupu ostalih teških metala uključeni su arsen (As), krom (Cr), bakar (Cu), nikal (Ni), selen (Se) i cink (Zn). Izvori njihovih emisija su različiti pa tako do emisije arsena, kroma i nikla dolazi zbog njihove prisutnosti (u tragovima) u loživom ulju i krutom gorivu te dijelom i u sastavu pojedinih ulaznih sirovina u proizvodnim procesima kao što su staklo, željezo i čelik. Bakar se najviše emitira uslijed trošenja kočnica i guma, cink tijekom izgaranja biomase u sektoru kućanstva, a selen kod proizvodnje stakla i mineralne vune budući ga u tragovima ima u rudi koja je sirovina za njihovu proizvodnju.

Arsen (As)

Emisija arsena je u 2020. godini iznosila 0,28 t (slika i tablica 2.9.1-1). Emisija se smanjila za 96,8 % u odnosu na 1990. i za 53,1 % u odnosu na godinu ranije. Sektor Energetika je ključni izvor emisija arsena u 2020. godini (79 %). Od ne-energetskih sektora, dominantan je sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda koji je u 2020. g. doprinio s 18,7 % emisiji As (dominacija od proizvodnja stakla). Emisija As proizlazi iz sadržaja As u sirovinama i gorivima.

U sektoru Proizvodni procesi i uporaba proizvoda, aktivnost proizvodnja čelika u visokoj peći (NFR 2.C.1), bila je ključni izvor emisije As u 1990. g. Zaustavljanja procesa proizvodnje čelika u Siemens-Martinovim pećima 1992. godine u Sisku, rezultiralo je znatnim smanjenjem emisije As. Zaustavljanje procesa je bila posljedica rata za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.). Također, rat za hrvatsku neovisnost uzrokovao je smanjenje potrošnje goriva i produktivnosti u sektoru Proizvodni procesi i uporaba proizvoda.

Slika 2.9.1-1 Emisija As (t/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji As

Tablica 2.9.1-1 Emisija As (t/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

As, t
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	0,78	0,032	0,10	7,67	NA	9,4E-04	6,4E-03	3,9E-03	0,044	5,1E-04	8,64
1995	0,74	0,017	0,047	0,40	NA	1,6E-03	5,5E-03	5,2E-03	0,028	4,5E-04	1,24
2000	0,48	0,016	0,12	0,47	NA	9,4E-04	7,6E-03	2,0E-03	0,014	4,7E-04	1,11
2005	0,54	0,018	0,15	0,39	NA	3,7E-03	8,9E-03	1,3E-03	0,012	8,7E-04	1,13
2010	0,22	0,017	0,077	0,47	NA	2,7E-04	9,6E-03	2,8E-03	0,011	5,4E-04	0,81
2015	0,15	0,014	0,065	0,25	NA	1,3E-03	9,3E-03	1,7E-03	8,5E-03	7,5E-05	0,50
2016	0,12	0,014	0,062	0,20	NA	1,7E-03	9,9E-03	1,7E-03	7,9E-03	5,8E-06	0,41
2017	0,12	0,014	0,072	0,30	NA	1,8E-03	0,011	1,8E-03	7,3E-03	3,7E-06	0,53
2018	0,12	0,013	0,069	0,34	NA	2,2E-03	0,010	2,0E-03	6,8E-03	4,4E-06	0,56
2019	0,13	0,013	0,068	0,36	NA	2,3E-03	0,011	2,0E-03	6,6E-03	2,2E-06	0,59
2020	0,12	0,013	0,066	0,05	NA	3,1E-03	0,011	1,6E-03	6,6E-03	1,1E-06	0,28
2020 vs 1990	-84,3%	-59,2%	-33,3%	-99,3%	NA	230,2%	65,9%	-58,1%	-85,1%	-99,8%	-96,8%
2020 vs 2019	-8,2%	1,0%	-2,8%	-84,7%	NA	35,5%	-3,9%	-19,1%	-0,4%	-51,2%	-53,1%

Krom (Cr)

Emisija kroma je u 2020. godini iznosila 1,9 t (slika i tablica 2.9.2-1). Emisija Cr se smanjila za 64,2 % u odnosu na 1990. godinu, kao rezultat smanjenja potrošnje loživog ulja u sektorima nepokretne energetike i istodobnog povećanja potrošnje prirodnog plina.

Veliko smanjenje emisije Cr (za 91,4 %) u usporedbi s 1990. godinom se dogodilo i u sektoru Proizvodni procesi i uporaba proizvoda, zbog zaustavljanja procesa proizvodnje sirovog željeza (punjenja visoke peći) u Sisku i Splitu 1992. i proizvodnje čelika u Siemens-Martinovim pećima u Sisku, 1992. Zaustavljanje tih procesa rezultat je rata za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.). Oko 6,9 % emisija Cr u 2020. godini proizlazi iz Energetskih postrojenja, dok je taj utjecaj u devedesetima bio znatno veći (36,3 % u 1990.). Godišnje emisije Cr iz ovog izvora pokazuju fluktuacije između 1990. i 2020. g. koja je u direktnoj ovisnosti o vrsti goriva. Veća potrošnja krutih fosilnih goriva, biomase i teškog loživog ulja rezultira većim emisijama Cr.

Slika 2.9.2-1 Emisija Cr (t/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji Cr

Tablica 2.9.2-1 Emisija Cr (t/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

Cr, t
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	1,92	1,12	0,32	1,7	NA	0,011	0,20	0,026	0,015	6,4E-03	5,3
1995	1,92	1,10	0,15	0,33	NA	0,019	0,18	0,016	0,014	5,7E-03	3,7
2000	1,15	1,00	0,30	0,50	NA	0,011	0,25	0,017	0,014	5,8E-03	3,2
2005	1,25	1,22	0,36	0,52	NA	0,044	0,29	0,019	0,011	1,1E-02	3,7
2010	0,43	1,19	0,19	0,40	NA	0,003	0,31	0,021	0,007	6,8E-03	2,6
2015	0,23	1,15	0,14	0,29	NA	0,016	0,30	0,017	0,010	9,4E-04	2,2
2016	0,12	1,12	0,12	0,28	NA	0,020	0,33	0,017	0,011	7,2E-05	2,0
2017	0,18	1,08	0,15	0,31	NA	0,021	0,36	0,017	0,007	4,7E-05	2,1
2018	0,13	1,03	0,15	0,27	NA	0,025	0,34	0,017	0,007	5,4E-05	2,0
2019	0,14	1,00	0,15	0,20	NA	0,027	0,36	0,018	0,006	2,8E-05	1,9
2020	0,13	1,01	0,14	0,20	NA	0,037	0,35	0,017	0,004	1,4E-05	1,9
2020 vs 1990	-93,2%	-9,8%	-55,1%	-87,9%	NA	230,2%	68,8%	-33,2%	-73,6%	-99,8%	-64,2%
2020 vs 2019	-5,4%	1,4%	-2,4%	-0,4%	NA	35,5%	-4,0%	-3,2%	-31,4%	-51,2%	-0,3%

Bakar (Cu)

Emisija Cu je u 2020. godini iznosila 9,7 t (slika i tablica 2.9.3-1). Cestovni promet (uglavnom trošenje guma i kočnica) doprinosi s 74,9 % u 2020. g. i dominantan je sektor u ukupnoj nacionalnoj emisiji bakra.

Emisija bakra je trenutno za 38,2 % veća nego 1990. godine. Smanjenje emisije u 1991. godini je posljedica rata za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.). Nakon razdoblja smanjenja, emisija Cu ima dugotrajno razdoblje povećanja, uglavnom zbog povećanja broja cestovnih vozila i povećanja vrijednosti ostvarenih kilometara u promatranom periodu, uslijed čega je došlo do povećanja trošenja guma i kočnica (NFR 1.A.3.b.vi). Razdoblje visokih emisija 2002. – 2005. s pikom u 2003. g. rezultat je rastućeg trenda korištenja vatrometa i signalnih raketa (NFR 2.G, SNAP 060601).

Slika 2.9-3-1 Emisija Cu (t/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji Cu

Tablica 2.9.3-1 Emisija Cu (t/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

Cu, t
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	0,87	0,40	0,34	0,29	NA	0,38	4,32	0,70	0,046	5,84E-03	7,4
1995	0,83	0,30	0,15	0,13	NA	0,60	3,77	0,36	0,038	5,18E-03	6,2
2000	0,57	0,28	0,25	0,20	NA	0,39	5,21	0,53	0,044	5,33E-03	7,5
2005	0,64	0,33	0,29	0,20	NA	1,31	6,08	0,61	0,034	9,87E-03	9,5
2010	0,30	0,32	0,21	0,15	NA	0,15	6,56	0,62	0,020	6,17E-03	8,3
2015	0,24	0,30	0,17	0,10	NA	0,49	6,35	0,53	0,019	8,59E-04	8,2
2016	0,23	0,29	0,16	0,10	NA	0,61	6,83	0,53	0,020	6,59E-05	8,8
2017	0,22	0,29	0,19	0,11	NA	0,65	7,63	0,53	0,012	4,26E-05	9,6
2018	0,25	0,27	0,18	0,09	NA	0,79	7,05	0,55	0,012	4,97E-05	9,2
2019	0,28	0,26	0,18	0,06	NA	0,83	7,57	0,56	0,011	2,55E-05	9,8
2020	0,27	0,27	0,17	0,06	NA	1,10	7,26	0,56	0,010	1,24E-05	9,7
2020 vs 1990	-69,4%	-34,1%	-49,4%	-78,9%	NA	189,0%	68,0%	-20,4%	-78,9%	-99,8%	31,6%
2020 vs 2019	-5,4%	1,2%	-4,3%	1,7%	NA	32,2%	-4,1%	-1,1%	-9,7%	-51,2%	-0,7%

Nikal (Ni)

Emisija nikla je u 2020. godini iznosila 2,3 t (slika i tablica 2.9.4-1). Emisija Ni se smanjila za 86,6 % u odnosu na 1990. godinu. Glavnina emisije Ni u povijesnom trendu proizlazi iz sektora Energetika (83,3 % u 1990. i 88,9 % u 2020. g.).

Povijesni trend emisije Ni iz ovog izvora pokazuje fluktuacije koje su u direktnoj ovisnosti o vrsti korištenog energenta. Veća potrošnja krutog goriva (ugljen) i biomase u manjoj mjeri rezultat su većih emisija Ni i obrnuto. Smanjenje emisije Ni u 1991. godini je bila posljedica rata za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.). U tom razdoblju je došlo do smanjenja potrošnje fosilnih goriva i prekida procesa proizvodnje čelika u Siemens – Martinovim pećima u Sisku, 1992. g. Posljednjih godina (od 2010. g.) trend bilježi smanjenje emisije Ni, a kao posljedica sve manjeg korištenja ugljena kao energenta u sektoru Energetike. Veća potrošnja krutih fosilnih goriva i teškog loživog ulja rezultira većim emisijama Ni.

Slika 2.9.4-1 Emisija Ni (t/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji Ni

Tablica 2.9.4-1 Emisija Ni (t/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

Ni, t
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	11,6	1,22	0,25	3,63	NA	0,054	0,033	0,14	0,013	4,2E-03	17,0
1995	11,6	1,02	0,11	0,74	NA	0,068	0,028	0,24	0,012	3,7E-03	13,8
2000	8,4	1,09	1,87	1,07	NA	0,058	0,039	0,091	0,012	3,8E-03	12,6
2005	8,9	0,94	2,52	1,10	NA	0,13	0,045	0,056	0,010	7,0E-03	13,7
2010	5,7	0,64	0,25	0,92	NA	0,044	0,049	0,12	5,2E-03	4,4E-03	7,7
2015	3,1	0,42	0,14	0,66	NA	0,052	0,047	0,060	9,1E-03	6,1E-04	4,5
2016	2,9	0,41	0,12	0,58	NA	0,060	0,050	0,062	0,010	4,7E-05	4,2
2017	2,9	0,40	0,14	0,65	NA	0,065	0,056	0,064	6,1E-03	3,0E-05	4,3
2018	2,1	0,35	0,14	0,65	NA	0,081	0,052	0,068	6,8E-03	3,5E-05	3,5
2019	1,6	0,28	0,13	0,50	NA	0,084	0,055	0,070	4,8E-03	1,8E-05	2,8
2020	1,2	0,28	0,13	0,41	NA	0,10	0,053	0,062	2,9E-03	8,9E-06	2,3
2020 vs 1990	-89,4%	-77,1%	-48,0%	-88,7%	NA	84,9%	63,5%	-54,9%	-77,9%	-99,8%	-86,6%
2020 vs 2019	-24,8%	-0,2%	-4,6%	-18,4%	NA	19,0%	-3,8%	-12,5%	-40,3%	-51,2%	-18,1%

Selen (Se)

Emisija selena je u 2020. godini iznosila 0,33 t (slika i tablica 2.9.5-1) te se smanjila za 28,2 % u odnosu na 1990. godinu. Dominantan sektor u emisiji Se je sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda. Taj sektor u 2020. godini doprinosi s 61,6 %, dok u 1990. godini doprinosi s 48,3 % u ukupnoj emisiji Se. Dominaciju unutar ovog sektora ima aktivnost proizvodnja stakla (NFR 2.A.3) zbog sadržaja Se u sirovini.

Smanjenje emisije Se u 1991. godini je bila posljedica rata za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.). Tijekom rata, posljedično je došlo do smanjenja potrošnje fosilnih goriva. Nakon razdoblja stagnacije, od 2001. g. slijedi uzlazni trend emisije Se iz proizvodnje, koji se uz određene oscilacije zadržao i u nastavku. U 2020. godini, 18,9 % emisija Se proizlazi iz izgaranja goriva u industriji i graditeljstvu te 6,2 % iz energetskih postrojenja.

Slika 2.9.5-1 Emisija Se (t/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji Se

Tablica 2.9.5-1 Emisija Se (t/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

Se, t
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	0,079	0,033	0,073	0,25	NA	NA	4,0E-03	8,7E-03	9,7E-03	1,6E-03	0,46
1995	0,068	0,024	0,039	0,15	NA	NA	3,5E-03	5,6E-03	6,8E-03	1,4E-03	0,30
2000	0,055	0,022	0,069	0,14	NA	NA	4,9E-03	5,9E-03	4,9E-03	1,5E-03	0,30
2005	0,059	0,027	0,083	0,21	NA	NA	5,9E-03	6,6E-03	4,2E-03	2,7E-03	0,39
2010	0,040	0,027	0,066	0,21	NA	NA	6,4E-03	7,4E-03	3,4E-03	1,7E-03	0,36
2015	0,028	0,026	0,059	0,20	NA	NA	6,1E-03	7,0E-03	3,8E-03	2,4E-04	0,33
2016	0,027	0,025	0,056	0,23	NA	NA	6,6E-03	7,1E-03	3,9E-03	1,8E-05	0,36
2017	0,026	0,024	0,065	0,24	NA	NA	7,2E-03	7,4E-03	2,9E-03	1,2E-05	0,37
2018	0,026	0,023	0,063	0,24	NA	NA	6,7E-03	7,8E-03	3,0E-03	1,4E-05	0,37
2019	0,025	0,023	0,062	0,24	NA	NA	7,1E-03	8,1E-03	2,5E-03	7,0E-06	0,36
2020	0,020	0,023	0,061	0,21	NA	NA	6,9E-03	7,1E-03	2,1E-03	3,4E-06	0,33
2020 vs 1990	-74,5%	-30,5%	-17,0%	-15,9%	NA	NA	70,8%	-17,9%	-78,3%	-99,8%	-28,2%
2020 vs 2019	-18,2%	1,1%	-1,4%	-12,3%	NA	NA	-2,5%	-12,1%	-14,9%	-51,2%	-9,8%

Cink (Zn)

Emisija cinka je u 2020. godini iznosila 30,9 t (slika i tablica 2.9.6-1) te se smanjila za 19,6 % u odnosu na 1990. godinu. Značajan izvor emisije Zn u Hrvatskoj je izgaranje goriva u sektoru Energetike koji doprinosi s 95 % ukupnoj nacionalnoj emisiji u 2020. godini. Ključni izvori u 2020. godini bili su sektori: mala ložišta i radni strojevi (72,5 %), cestovni promet (8,7 %), energerska postrojenja (6,7 %) i industrija i graditeljstvo (6,7 %). Cink se najvećim dijelom emitira kao rezultat izgaranja biomase u sektoru kućanstva, zbog njegovog sadržaja u drvu.

Povijesni trend emisije Zn je lagano padajući, dijelom kao rezultat zaustavljanja proizvodnje čelika u postrojenju Siemens Martinove peći 1992. godine. Ta emisija cinka potječe od njegovog sadržaja u sirovini za Siemens Martinovu peć. Zaustavljanje tog procesa u Sisku 1992. godine, posljedica je rata za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.). Trend emisije Zn, dominantno prati trend izgaranja biomase u malim kućnim ložištima (slika 3.5-2), a kao rezultat njegovog sadržaja u tom gorivu. Osim spomenutog, smanjenja emisija kao rezultat klimatskih faktora mogu se vidjeti u godinama 1994., 2000., 2002. i 2014. kada je zbog toplije zime potrošnja drva za ogrjev u kućanstvima bila manja (slika 3.5-3).

Slika 2.9.6-1 Emisija Zn (t/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji Zn

Tablica 2.9.6-1 Emisija Zn (t/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

Zn, t
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	2,7	23,0	5,4	3,1	NA	0,22	1,6	0,51	1,89	0,045	38,5
1995	2,4	22,8	2,7	0,34	NA	0,35	1,4	0,25	1,19	0,040	31,5
2000	1,9	20,6	2,8	0,48	NA	0,22	1,9	0,35	0,96	0,041	29,3
2005	2,0	25,7	2,9	0,52	NA	0,76	2,3	0,40	0,89	0,076	35,6
2010	1,5	25,7	2,9	0,59	NA	0,08	2,5	0,41	0,96	0,047	34,6
2015	1,4	25,1	1,9	0,61	NA	0,28	2,4	0,36	0,84	6,6E-03	32,9
2016	1,6	24,3	1,7	0,19	NA	0,35	2,6	0,37	0,78	5,1E-04	31,9
2017	1,6	23,6	2,1	0,21	NA	0,38	2,8	0,37	0,69	3,3E-04	31,8
2018	2,0	22,6	2,0	0,67	NA	0,46	2,6	0,39	0,73	3,8E-04	31,5
2019	2,2	21,9	2,0	0,41	NA	0,48	2,8	0,40	0,66	2,0E-04	30,8
2020	2,1	22,2	2,0	0,31	NA	0,64	2,7	0,37	0,66	9,5E-05	30,9
2020 vs 1990	-24,0%	-3,4%	-63,7%	-90,0%	NA	110,2%	71,9%	-28,7%	-65,1%	-99,8%	-19,6%
2020 vs 2019	-5,6%	1,4%	-1,7%	-24,7%	NA	28,2%	-2,6%	-9,2%	-0,8%	-51,2%	0,3%

Postojana organska onečišćavala (POO)

Postojana organska onečišćavala (POO) su toksične organske tvari, vrlo postojane (otpornost na kemijsku, fotokemijsku i biološku razgradnju). Imaju svojstvo nakupljanja u živim organizmima (bioakumuliranje, najčešće u masnom tkivu), a skloni su i prijenosu na velike udaljenosti zbog svojstva djelomične hlapljivosti nalaze se u parnoj fazi ili se adsorbiraju na čestice u atmosferi te tako štetno djeluju na okoliš i ljudsko zdravlje.

S ciljem smanjenja emisije POO, na četvrtoj ministarskoj konferenciji „Okoliš za Europu“ održanoj u lipnju 1998. u Aarhusu (Danska) potpisan je međunarodni Protokol o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz CLRTAP, kojim se propisuju mjere i metode smanjenja onečišćenja zraka navedenim tvarima. Protokolom su propisane temeljne obveze kojima se, između ostalih, propisuje smanjenje ukupnih godišnjih emisija policikličkih aromatskih ugljikovodika, dioksina i furana te heksaklorcikloheksana u usporedbi s razinom emisija u početnoj godini primjenjivanja obveze. Za ove tvari obvezna je i godišnja izrada proračuna emisije.

Bilanca emisije postojanih organskih onečišćujućih tvari u Republici Hrvatskoj započela je 1996. godine u skladu s međunarodnom metodologijom EMEP/CORINAIR, službeno prihvaćenom od izvršnog tijela CLRTAP. POO su razvrstana u tri grupe: klorirani ugljikovodici, policiklički aromatski ugljikovodici, dioksini i furani (tablica 2.10-1). Izvještavanje o emisijama HCH – heksaklorcikloheksana (Lindan) je isključeno iz obveze izvještavanja od 2015. godine.

Tablica 2.10-1 Postojane organske onečišćujuće tvari (POO)

Grupa	POO
Dioksini i furani (PCDD/PCDF)	PCDD – poliklorirani dibenzo-dioksini
	PCDF – poliklorirani dibenzo-furani
Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU)	Benzo(a)piren
	Benzo(b)fluoranten
	Benzo(k)fluoranten
	Indeno(1,2,3-cd)piren
Industrijske kemikalije ili nus-proizvodi kemijskih sinteza	HCB – Heksaklorbenzen
	PCB – Poliklorirani bifenili

Dioksini i furani (PCDD/PCDF)

Dioksini i furani su postojani organski spojevi koji nastaju kao produkt izgaranja organskih tvari, koje sadrže klor (Cl) na temperaturama između 250 ºC i 400 ºC i mogu se susresti u svim sektorima.

U 2020. godini emisija dioksina i furana iznosila je 25,5 g I-TEQ (slika i tablica 2.10.1-1). Emisija se smanjila za 71,3 % u odnosu na 1990. godinu i 2 % u odnosu na godinu ranije. Ključni izvor emisije PCDD/PCDF) u 2020. godini je kategorija Mala ložišta i radni strojevi (85,8 %) uz dominaciju izgaranja biomase u sektoru kućanstva.

U povijesnom trendu su osim spomenutog izvora, ključni izvori su bili i sektori Poljoprivreda: spaljivanje žetvenih ostataka (NFR 3.F) i Otpad: spaljivanje otpada na otvorenom (NFR 5.C.2). Za fluktuacije u povijesnom trendu, odgovorna je aktivnost spaljivanja žetvenih ostataka. Pikovi u godinama 1991., 1999., 2002., 2005., i 2008. i padovi emisije nakon njih su uzrokovani promjenama površina pod kukuruzom čiji se žetveni ostaci spaljuju, te promjenama u prinosu kukuruza. U godinama u kojima su izraženi pikovi emisija, također su izraženi i pikovi u proizvodnji i prosječnom prinosu kukuruza (t/ha), a za sve godine osim 1991. i 2008., izraženi su i pikovi u površinama pod kukuruzom koje se spaljuju. U razdoblju 2008. – 2011. godine razlog smanjenja emisije je pad proizvodnje i prosječnog prinosa kukuruza, a nakon 2011., razlog je smanjenje spaljivanja žetvenih ostataka zbog edukacije poljoprivrednih proizvođača te njihovo kažnjavanje (odnosno smanjenje državnih potpora po jedinici poljoprivredne površine). Sektor Energetike s dominacijom malih ložišta (izgaranje biomase u kućanstvima) također doprinosi izgledu putanje trenda. Smanjenje emisije do 1995. g. u sektoru mala ložišta, uzrok je smanjena potrošnja energenata (biomase i ugljena), što je pak uzrokovano ratom za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.). Nadalje, smanjenja emisija ovog sektora koja mogu se vidjeti i u godinama 1994., 2000., 2002. i 2014. uzrokovana su klimatskim prilikama, kada je zbog toplije zime potrošnja biomase za ogrjev u kućanstvima bila manja (slika 3.5-3). Također, prisutan trend smanjenja u ovom sektoru od 2005. godine je rezultat postupnog uključivanja tehnika izgaranja biomase s manjim emisijama (postupne zamjene tradicionalnih peći i kotlova na drva, s naprednim / s eko oznakama pećima, pećima i kotlovima visoke učinkovitosti te pećima i kotlovima na pelete) (vidi tablicu 3.5-1 i sliku 3.5-2).

Republika Hrvatska ima obvezu prema Protokolu POO, sukladno kojem emisije dioksina i furana ne smiju prelaziti emisiju u baznoj godini (1990. godina). U 2020. g. Hrvatska ispunjava obveze spram Protokola POO.

Slika 2.10.1-1 Emisija PCDD/PCDF (g I-TEQ/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji PCDD/PCDF

Tablica 2.10.1-1 Emisija PCDD/PCDF (g I-TEQ/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

PCDD/ PCDF, g I- TEQ
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	0,21	34,0	2,7	2,22	NA	NA	0,50	0,054	9,4	40,0	89,0
1995	0,23	32,4	0,95	0,15	NA	NA	0,39	0,009	9,2	35,5	78,8
2000	0,24	29,6	0,64	0,24	NA	NA	0,60	0,006	10,1	36,5	78,0
2005	0,32	37,4	0,53	0,25	NA	NA	0,87	0,007	9,8	67,6	116,8
2010	0,28	32,9	0,78	0,33	NA	NA	1,06	0,008	4,4	42,3	82,1
2015	0,36	27,9	0,43	0,38	NA	NA	0,97	0,008	3,7	5,9	39,6
2016	0,46	26,3	0,40	0,01	NA	NA	1,03	0,008	3,9	0,5	32,5
2017	0,38	24,7	0,47	0,03	NA	NA	1,05	0,009	1,7	0,3	28,7
2018	0,50	23,1	0,44	0,42	NA	NA	0,91	0,009	1,5	0,3	27,2
2019	0,62	22,0	0,47	0,21	NA	NA	0,89	0,009	1,7	0,2	26,1
2020	0,61	21,9	0,38	0,14	NA	NA	0,85	0,007	1,6	0,1	25,5
2020 vs 1990	184,9%	-35,5%	-85,8%	-93,5%	NA	NA	68,9%	-87,5%	-83,5%	-99,8%	-71,3%
2020 vs 2019	-2,3%	-0,4%	-18,0%	-33,1%	NA	NA	-4,8%	-27,8%	-7,3%	-51,2%	-2,0%

Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU)

Postoji više od 100 različitih policikličkih aromatskih ugljikovodika, a godišnje se emisije (tablice NFR19) proračunavaju i izvještavaju za njih četiri, kako slijedi: benzo (a) piren, benzo (b) fluoranten, benzo (k) fluoranten, indeno (1,2,3-cd) piren zajedno s ukupnim emisijama PAU. Četiri PAU su ona definirana Aarhusovim protokolom. Emisija PAU u po sektorima je prikazana na slici i tablici 2.10.2-1.

Emisije PAU su iznosile 13,3 t u 2020. godini te su se smanjile za 39,6 % u odnosu na 1990. g. Trend emisije PAU dominantno prati trend izgaranja biomase u malim kućnim ložištima (slika 3.5-2), a kao rezultat njihovog sadržaja u tom gorivu.

Do smanjenja emisije 1991. i 1992. g. došlo je zbog smanjenja potrošnje ugljena u sektoru kućanstva te zbog zaustavljanja procesa proizvodnje aluminija (sa Söderberg anodama) u Šibeniku 1992, proizvodnje željeza (punjenje visoke peći) u Sisku i Splitu 1992. i proizvodnje koksa u Bakru 1994. godine. Sve ranije navedeno zbilo se kao posljedica rata za hrvatsku neovisnost (1991. – 1995.). Vidljiv je i blagi trend smanjenja od 2005. godine kao rezultat uključivanja tehnika izgaranja biomase u kućnim ložištima s manjim emisijama. Osim spomenutog, smanjenja emisija kao rezultat klimatskih faktora mogu se vidjeti u godinama 1994., 2000., 2002. i 2014. kada je zbog toplije zime potrošnja biomase za ogrjev u kućanstvima bila manja (slika 3.5-3).

Republika Hrvatska ima obvezu prema Protokolu POO, sukladno kojem emisije PAU ne smiju prelaziti emisiju u baznoj godini (1990. godina). Hrvatska za 2020. g. ispunjava obveze spram Protokola POO.

Slika 2.10.2-1 Emisija PAU (t/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji PAU

Tablica 2.10.2-1 Emisija PAU (t/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

PAU, t
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	0,026	18,4	2,31	0,92	NA	3,9E-03	0,17	0,085	6,4E-03	0,18	22,1
1995	0,025	15,5	0,90	0,025	NA	3,9E-03	0,16	0,028	4,0E-03	0,16	16,9
2000	0,015	14,1	0,61	0,038	NA	4,0E-03	0,22	0,035	3,1E-03	0,17	15,2
2005	0,017	17,6	0,54	0,040	NA	0,14	0,29	0,040	2,8E-03	0,31	19,0
2010	0,005	16,5	0,63	0,053	NA	0,16	0,31	0,043	3,1E-03	0,19	17,9
2015	0,005	15,1	0,36	0,061	NA	3,6E-03	0,31	0,040	2,6E-03	0,027	15,9
2016	0,005	14,5	0,36	0,002	NA	2,8E-03	0,34	0,042	2,4E-03	2,1E-03	15,2
2017	0,006	13,8	0,38	0,004	NA	3,9E-03	0,37	0,046	2,2E-03	1,3E-03	14,7
2018	0,009	13,0	0,36	0,067	NA	4,5E-03	0,34	0,050	2,3E-03	1,6E-03	13,8
2019	0,011	12,5	0,38	0,034	NA	4,0E-03	0,36	0,052	2,1E-03	8,0E-04	13,4
2020	0,012	12,6	0,31	0,023	NA	4,2E-03	0,35	0,032	2,1E-03	3,9E-04	13,3
2020 vs 1990	-54,4%	-31,4%	-86,4%	-97,5%	NA	9,5%	101,1%	-61,9%	-67,3%	-99,8%	-39,6%
2020 vs 2019	5,5%	0,5%	-16,8%	-32,9%	NA	4,7%	-2,3%	-37,0%	0,1%	-51,2%	-0,3%

Heksaklorbenzen (HCB)

Heksaklorbenzen (HCB) je industrijska kemikalija no također je i sastavni je dio krutih fosilnih goriva i biomase. Emisija HCB od uporabe pesticida u poljoprivredi i šumarstvu, potječe zbog prisutnosti HCB kao kontaminanta. Prema modelu ispiranja pesticida (PELMO 3.31; Ferrari i sur., 2005.), svi HCB prisutni kao kontaminant u pesticidima će biti isparljivi. Osim od uporabe pesticida emisije HCB potječu i od izgaranja krutih fosilnih goriva i biomase te u manjoj mjeri od termičke obrade otpada, ukoliko ista postoji u državi.

Emisija HCB je u 2020. godini iznosila 0,36 kg (slika i tablica 2.10.3-1). U usporedbi s 1990. godinom, emisija HCB se smanjila za 94,9 % zbog smanjenja uporabe pesticida u sektoru Poljoprivreda koji je ključni izvor emisije HCB u povijesnom trendu (96,1 % u 1990. i 18 % u 2020.). Prvi ključni izvor u 2020. godini su mala ložišta i radni strojevi (60,4 %) uz dominaciju izgaranja biomase u kućnim ložištima. Izgaranja biomase u energetskim postrojenjima (javne toplane) rastućeg je karaktera od 2011. godine s rastućim utjecajem na emisiju HCB (0,1 % u 1990. i 15,1 % u 2020.).

Porast emisije HCB naročito u razdoblju 1990. – 2002. godine kada su se u Hrvatskoj koristili pesticidi s visokom razinom nečistoća HCB u aktivnim tvarima, a koji su u novije vrijeme zabranjeni za korištenje. Republika Hrvatska u povijesnom trendu izvještava emisije HCB iz aktivnih tvari sljedećih pesticida: Lindan, Atrazin, Simazin, Pikloram, Klortalonil i Propazin. Ključni izvor emisije HCB u 90-tima je kategorija NFR 3.D.f Uporaba pesticida u poljoprivredi i šumarstvu, a zadnjih godina u emisiji HCB dominiraj izgaranje biomase u kućnim ložištima i u javnim toplanama te uporaba pesticida.

Republika Hrvatska ima obvezu spram Protokolu POO, da ukupna emisija HCB ne smije prelaziti emisiju u baznoj 1990. godini. U 2020. g. je ta obveza ispunjena.

Slika 2.10.3-1 Emisija HCB (kg/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji HCB

Tablica 2.10.3-1 Emisija HCB (kg/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

HCB, kg
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	5,0E-03	0,22	0,034	NA	NA	NA	4,4E-04	3,5E-03	0,015	6,82	7,09
1995	4,9E-03	0,22	0,020	NA	NA	NA	3,4E-04	2,7E-03	0,015	6,17	6,43
2000	0,010	0,20	0,024	NA	NA	NA	5,5E-04	2,2E-03	0,022	1,73	1,99
2005	0,014	0,25	0,026	NA	NA	NA	8,3E-04	2,5E-03	0,018	0,14	0,45
2010	0,014	0,25	0,025	NA	NA	NA	1,0E-03	3,1E-03	6,1E-03	0,55	0,85
2015	0,025	0,24	0,017	NA	NA	NA	9,5E-04	3,2E-03	6,0E-03	0,13	0,43
2016	0,034	0,24	0,014	NA	NA	NA	1,0E-03	3,3E-03	6,3E-03	0,17	0,47
2017	0,029	0,23	0,019	NA	NA	NA	1,0E-03	3,5E-03	8,2E-04	0,18	0,46
2018	0,043	0,22	0,019	NA	NA	NA	8,9E-04	3,8E-03	9,7E-04	0,27	0,55
2019	0,054	0,21	0,018	NA	NA	NA	8,7E-04	3,9E-03	1,0E-03	0,31	0,60
2020	0,054	0,22	0,019	NA	NA	NA	8,3E-04	3,2E-03	1,0E-03	0,06	0,36
2020 vs 1990	982,3%	0,5%	-45,0%	NA	NA	NA	90,0%	-8,8%	-93,1%	-99,1%	-94,9%
2020 vs 2019	0,5%	1,4%	2,1%	NA	NA	NA	-4,4%	-18,1%	1,5%	-79,2%	-40,4%

Poliklorirani bifenili (PCB)

Poliklorirani bifenili (PCB) su industrijske kemikalije. Dominantan izvor emisije PCB-ova je uporaba POO i teških metala (NFR 2.K), aktivnost unutar sektora Proizvodni procesi i upotreba proizvoda. Ostale aktivnosti kao što su proizvodnja čelika, termička obrada infektivnog otpada i izgaranje goriva pridonose emisiji PCB u manjoj mjeri.

Emisija PCB u 2020. g. iznosila je 407,1 kg (slika i tablica 2.10.4-1). Ključni izvor, uporaba POO i teških metala, je PCB emisija iz rashladnih i klimatizacijskih uređaja koji koriste halogenirane ugljikovodike (SNAP 060502), „foam blowing“ (SNAP 060504 osim 060304) i električna oprema (SNAP 060507 osim 060203). Taj izvor doprinosi s 99,4 % ukupnoj nacionalnoj emisiji PCB u 2020. godini. Promjene u emisiji PCB su minimalne i izravno ovise o broju stanovnika u Republici Hrvatskoj, budući se emisija ključnog izvora temelji na broju stanovnika, koji ima blago padajući trend.

Republika Hrvatska ima obvezu spram Protokolu POO, da ukupna emisija PCB ne smije prelaziti emisiju u baznoj 1990. godini. U 2020. g. je ta obveza ispunjena.

Slika 2.10.4-1 Emisija PCB (kg/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji PCB

Tablica 2.10.4-1 Emisija PCB (kg/god) po SNAP nomenklaturi i ukupno s postotnom razlikom emisije u odnosu na 1990. i prethodnu povijesnu godinu po SNAP kategorijama i ukupno

PCB, kg
SNAP	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	Ukupno
1990	1,1	0,91	2,1	0,85	NA	477,8	NA	0,039	3,4E-03	NA	482,8
1995	0,4	0,09	0,69	0,11	NA	466,9	NA	4,4E-03	4,1E-03	NA	468,2
2000	2,5	0,10	0,56	0,17	NA	438,1	NA	1,8E-03	4,1E-03	NA	441,4
2005	3,7	0,07	0,53	0,18	NA	431,2	NA	1,2E-03	5,0E-03	NA	435,7
2010	3,7	0,05	0,67	0,26	NA	429,0	NA	2,5E-03	2,9E-03	NA	433,7
2015	3,7	0,02	0,46	0,30	NA	420,4	NA	1,5E-03	3,2E-03	NA	424,9
2016	4,1	0,02	0,47	0,00	NA	417,4	NA	1,6E-03	3,2E-03	NA	422,0
2017	2,3	0,02	0,51	0,01	NA	412,5	NA	1,7E-03	2,3E-03	NA	415,3
2018	2,1	0,02	0,48	0,34	NA	408,8	NA	1,8E-03	2,6E-03	NA	411,8
2019	2,5	0,02	0,50	0,17	NA	406,5	NA	1,9E-03	2,7E-03	NA	409,7
2020	1,8	0,02	0,41	0,11	NA	404,8	NA	1,5E-03	2,8E-03	NA	407,1
2020 vs 1990	68,7%	-98,3%	-80,3%	-86,6%	NA	-15,3%	NA	-96,1%	-18,6%	NA	-15,7%
2020 vs 2019	-26,7%	-12,7%	-16,6%	-34,5%	NA	-0,4%	NA	-18,1%	1,5%	NA	-0,6%